Sudionice projekta Sisterality, koji je financiran sredstvima programa Europske unije Erasmus+, u listopadu su sudjelovale na trodnevnoj radionici o komunikaciji u medijima i njihovom korištenju za aktivističke svrhe.
Na radionici su naučile kako mediji mogu služiti kao alat za aktivističke svrhe. Mediji su nužni za komunikaciju s javnosti i kao sredstvo informiranja te je stoga potrebno je shvatiti načine na koji se koriste i analizirati medijski prostor u kojem se vrlo lako mogu naći krive informacije. Kroz konkretne primjere analizirale smo načine na koji se mediji obraćaju javnosti i kako oblikuju poruke i značenja koja se prenose.
Osim toga, prošle smo i konkretne korake koji su važni ukoliko želimo adresirati određeni problem i potaknuti javnost da se uključi u raspravu te izazove s kojima se možemo susresti u takvoj komunikaciji. Novo stečeno znanje poslužit će nam za informiranje javnosti o diskriminaciji žena na tržištu rada i promoviranje rodne jednakosti.
Aktivistička izložba Naše tijelo, naš izbor, naša borba! postavljena je u Poreču u caffeu Corner – Le Mat od 26. rujna do 2. listopada 2017. godine, i to u suradnji s Centrom za građanske inicijative Poreč.
Važno je raditi na informiranju i osvještavanju čitavog društva. Često su sve aktivnosti usmjerene na veće gradove, stoga nas veseli da smo ovu izložbu mogle postaviti i u jednom manjem, Poreču, upravo zato što je, kad govorimo o reproduktivnim pravima, važno doći do doslovno svakog sela. Čeka nas jedna velika borba za očuvanje stečenih prava i komentari posjetitelja/ica daju nam nadu da članovi/ice društva neće sjediti mirnih ruku i gledati kako nam Crkva oduzima ljudska prava.
Važno je učiti iz iskustava drugih, stoga je izložba korisna kako bismo s jedne strane vidjele kako izgleda svijet u kojem žene nemaju autonomiju nad vlastitim tijelom u državama u kojima ne postoji pravo na pobačaj te s druge strane borbu i važnost pokreta kad se govori o stjecanju i očuvanju ljudskih prava. A i kao podsjetnik što nam se sve može dogoditi ako mislimo da ne postoji prijetnja i ako izaberemo sjediti doma, čekati i ne reagirati.
Izložba je kroz fotografije, instalacije, pamflete, medijske članke i druge materijale, javnosti predstavila pokrete žena iz čitavog svijeta, čija je svrha ostvariti ili ohrabriti pravo na prekid trudnoće.
Porast neokonzervativnih struja i raznih političkih skupina koje žele smanjiti prava žena na tjelesnu autonomiju svakim danom sve je veća i snažnija, kako u Hrvatskoj, tako i diljem svijeta. Iz tog razloga udruga PaRiter iz Rijeke postavila je ovu izložbu u veljači u Rijeci, te je ista sada bila na gostovanju u Poreču u organizaciji Centra za građanske inicijative Poreč. Izložba je informirala o promjenama koje su se događale u državama gdje je izvršen snažan pritisak na zakonodavce, ali i o načinima borbe i progovaranja o temi koja je u mnogim društvima kontroverzna.
Izloženi materijali donirani su od žena koje se profesionalno ili aktivistički bave obranom prava na tjelesnu autonomiju, a dolaze iz brojnih država poput Irske, Poljske, Meksika, Makedonije, Španjolske, Italije, Sierra Leonea, Pakistana i Hrvatske. Izložba je svojevrsna aktivistička intervencija, koja je nastala kao reakcija na društvenu zbilju u kojoj Ustavni sud Republike Hrvatske odlučuje o nečemu tako elementarnom kao što je ženino pravo na izbor. Svrha ove izložba je da ona kao takva postane izvor inspiracije i mobilizator javnosti u obrani već izborenog prava žene na tjelesnu autonomiju.
Hrvatski zavod za zapošljavanje samopouzdano donosi podatke značajnome padu nezaposlenosti. Tako naglašavaju da se broj registriranih nezaposlenih smanjio s 296.094, koliko je iznosio u srpnju 2014., na 170.127 u istom mjesecu 2017. godine. Riječ je o smanjenju broja nezaposlenih za gotovo 126 tisuća osoba, odnosno 42,5 posto. Iako inzistiraju na tome da je glavni uzrok povećanje zaposlenosti, navode da je padu nezaposlenosti vjerojatno pridonijelo i iseljavanje stanovništva. Svoje prebivalište u Republici Hrvatskoj u 2015. godini odjavile su 12.333 osobe, a u 2016. godini odjavu je izvršilo 16.789 osoba.
U Radioaktivnoj, radio-emisiji koja je dio projekta Prava rad i žene, a financijski ju podržava Rosa Luxemburg Fundacija, građani grada Rijeke dali su nam svoje mišljenje o povezanosti (ne)zapooslenosti i masovnoga iseljavanja stanovništva. Građani jednoglasno izražavaju nezadovoljstvo stanjem, a oni koji još nisu otišli iz zemlje, pokušavaju se snaći pomoću mjera aktivne politike zapošljavanja. U 2017. bilo je zaprimljeno 18.860 zahtjeva za korištenje mjera aktivne politike zapošljavanja, od čega je 11.057 potpisanih ugovora. U odnosu na 2016. godinu postoji trend povećanja za 12,57%.
Mladi koji su na tržištu rada utječu se stručnome osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnoga odnosa. Koliko je ta mjera svrsishodna i dobrobitna za Radioaktivnu objašnjava docent na pravnome fakultetu, Dario Čepo. Tako on ističe da je riječ o mjeri koja se uklapa u sustav neoliberalnog kapitalizma u kojem netko treba raditi ispod cijene ili besplatno da bi zaslužio ulazak, jednom u budućnosti, na tržište rada. Hrvatski zavod za zapošljavanje potvrđuje da se stručno osposobljavanje za rad koristi uglavnom u državnim i javnim službama i to s udjelom od 56,69% od ukupnog broja potpisanih ugovora. Državne i javne služe nemaju dozvolu novog zapošljavanja, što znači da sve osobe koje se u njima stručno osposobljavaju nemaju izgleda da će ikada tamo biti i zaposlene i tako ući u tržište rada.
U državi u kojoj se ljudi masovno iseljavaju zbog nedostatka radnih mjesta svi pokušaji da se dokaže smanjenje nezaposlenosti padaju u vodu i to onu toaletne školjke, a prije nego ju potegnemo, u tu istu vodu bacit ćemo i bezobraštine o povezanosti demografskoga pada s prekidima trudnoće.
Propast poljoprivredne industrije u Slavonoji, fokus na jednu jedinu ekonomsku granu u Dalmaciji, otvorene mogućnosti da se pronađe bolji život u drugim zemljama, odnos prema migrantima, prebrojavanje maternica Hrvatica – sve su to neke od tema koje smo obuhvatili u Radioaktivnoj, emisiji koja je dio projekta Prava, rad i žene, a ostvarena je zahvaljujući Rosa Luxemburg Fundaciji.
Živa knjižnica djeluje kao i svaka druga knjižnica; jedina razlika je što su knjige ljudi, koji ne samo da informiraju, već mogu odgovarati na pitanja te ih postavljati i na taj način i same steći nova znanja.
U živoj knjižnici čitatelji pomoću kataloga živih knjiga odaberu i ‘posuđuju’ knjigu na ograničeno vrijeme, te je nakon čitanja (razgovora koji traje otprilike 30 minuta) “vraćaju na policu knjižnice”.
Neposrednim, otvorenim i prijateljskim razgovorom između čitatelja/ica i živih knjiga na inovativni način se mijenjaju dotadašnji stavovi, smanjuju negativne tenzije te jača empatija prema drugima i drugačijima.
Udruga PaRiter već je provela niz živih knjižnica za javnost i učenike srednjih škola te je svaka od njih izazvala oduševljenje čitetelja/ica, knjiga, učenika i ostalih volontera/ki.
Zvuči zanimljivo i želiš sudjelovati?
Odlično! Tražimo predstavnice i predstavnike različitih etničkih, nacionalnih i rasnih skupina, seksualnih i rodnih manjina te njihove roditelje, osobe s različitim invaliditetom, beskućnike i beskućnice, strance, koji (privremeno ili već duže vrijeme) žive u Hrvatskoj, roditelje djece s poteškoćama u razvoju, albino osobe, …sve one koji se prepoznaju i voljeli bi obogatiti našu knjižnicu svojom životnom pričom!
Ako ne govorite hrvatski i mislite da će vam strani jezik predstavljati problem, ne brinite – naši volonteri prevoditelji pobrinut će se da vas čitatelji savršeno razumiju.
Za odabrane volontere/ke pripremit ćemo zajednički jednodnevni trening (u nedjelju, 15.10.u Rijeci), gdje će dobiti sve informacije o njihovoj ulozi i očekivanjima. Nakon toga sudjelovat će na tri žive knjižnice koje će se održati za učenike/ce riječkih srednjih škola u listopadu ili studenom 2017.
Ako smo uspjeli privući tvoju pažnju, javi nam se na ili 099 229 42 47 najkasnije do 09.10.2017. Biti će nam drago čuti tvoju priču!
Projekt financijski podržava Primorsko-goranska županija.
You are tired of stereotypes and prejudices which you confront every day? Become a part of a human library!
Association PaRiter is inviting representatives of minority groups to participate in a project The Human library- Don’t judge a book by its cover.
Human library acts like any other library; the only difference is that books are people, who can inform, answer and ask questions, so they also get some new knowledges.
In a human library readers choose and ‘borrow’ a book with a help of Catalogues of human books, and they ‘return it on a shell’ after they’ve finished reading (conversation lasts about 30 minutes).
Through direct, open, and friendly conversation between the books and readers, negative tensions are decreasing, present attitudes are changing and empathy for others and different is empowering.
PaRiter has already implemented numerous Human libraries for public and high school students and all of them were welcomed by readers, students and books.
Sounds interesting and you want to get involved?
Great! We are looking for representatives of different ethnic and racial groups, sex and gender minorities, their parents, persons with different kinds of invalidity, homeless people, foreigners who live in Croatia (temporary or for a longer period), parents of children with special needs, albino persons… all people who recognize themselves and would like to enrich our library with their life story.
If you don’t speak Croatian and you think that foreign language would be a problem, don’t worry – our volunteers will help you so your readers could understand you.
Selected volunteers we will prepare collectiveone-day training(Sunday, 15.10.2017. in Rijeka city),so they will get every necessary information about their role and expectations. After that, they will take part in three human libraries for high school students during October or Sptember 2017.
If we have your attention, contact us on till 09.10. 2017.
Jučer je u velikoj dvorani Filodrammatice u Rijeci održan okrugli stol naziva “Odnos politike prema majčinstvu i radu”. Na stolu su govorile Ivana Nekić, Petra Kontić iz udruge B.a.B.e. i moderirala je Marinella Matejčić iz PaRitera.
Okrugli stol je započeo kratkim predstavljanjem projekta, nakon čega je govorila Ivana Nekić. Nekić je predstavila tijek događaja koji su prethodili uključivanju žena na tržište rada te se je dotaknula problematike preraspodjele vremena, kao i činjenice da ženski rad besplatno osigurava usluge za sve članove društva te nije valoriziran na tržištu. Uz diskriminaciju pri zapošljavanju i napredovanju navela je i problem razlike u plaćama. Ivana Nekić svoje je izlaganje završila zaključkom da je za smanjenje neravnopravnosti na tržištu rada nužno dosljednije primjenjivati postojeće regulative uz razvijanje boljih sustava zaštite.
Zaključak okruglog stola o ženama i radu: Žene su uvelike diskriminirane pri zapošljavanju unatoč zakonskim propisima koji bi ih trebali štititi
Petra Kontić je predstavila rezultate istraživanja provedbe i učinka instrumenata i mjera koje utječu na usklađivanje obiteljskih i poslovnih obaveza. Navedeno istraživanje provedeno je u sklopu projekta “Žene na tržištu rada-procjena utjecaja roda”, u razdoblju od veljače do prosinca 2015. godine. Navela je kako Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama, koji je izuzetno bitan za očuvanje radnih mjesta, nije toliko loš u odnosu na druge EU države. Kontić se je dotakla i pitanja naknada za novorođeno dijete, te je navela kako postoji velika razlika koja zavisi od samouprave do samouprave. Kao jedan od važnih preduvjeta za uspješnost žena na tržištu rada izdvojila je predškolski odgoj i važnost dostatnih kapaciteta predškolskih institucija. Na primjer, iz istraživanja je razvidno kako je glavni problem generalni nedostatak kapaciteta vrtića. “Izuzetno malo sredstava se ulaže u vrtiće, kao da se ne vidi korelacija između zaposlenosti i dobre organizacije vrtića.” – zaključila je.
Rezultate ispitivanja “Reproduktivna prava i karijera” koje je provela udruga PaRiter u rujnu 2017. godine predstavila je Marinella Matejčić. Zaključci istraživanja potvrđuju da su žene uvelike diskriminirane pri zapošljavanju unatoč zakonskim propisima koji bi ih trebali štititi te su u nepovoljnijem položaju u odnosu na muškarce, postoji iznimno visoko nepovjerenje u funkcioniranje pravne države i provođenja postojećih zakona te postoji potreba za unapređenjem zakonskih okvira koji bi spriječili nepovoljno postupanje poslodavaca prema ženama.
Nakon izlaganja je uslijedila kratka rasprava o problematici u koju se je uključio i dio publike. Okrugli stol “Odnos politike prema majčinstvu i radu” dio je projekta Prava, rad i žene kojeg provodi udruga PaRiter uz financijsku podršku Rosa Luxemburg Fundacije. U sklopu istog projekta je snimljeno i emitirano osam emisija naziva Prava, rad i žene, a koje su dostupne na zahtjev na MixCloud kanalu udruge PaRiter. Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter ovim se putem zahvaljuje svim posjetiteljima i posjetiteljicama okruglog stola te govornicama, uz posebnu zahvalu Savezu udruga Molekula na posudbi prostora.
PaRiter i ove godine organizira manifestaciju 10 dana akcije protiv urušavanja reproduktivnih prava, a sve kako bi ukazali na sustavno zanemarivanje i ignoriranje reproduktivnih prava građanki Republike Hrvatske od strane Vlade i Sabora. Deset dana akcije ukazuje na nasilje koje se vrši nad ženama kroz nepostojanje jasnih zakonskih okvira koji reguliraju pravo na pobačaj, na nesankcioniranje nasilja nad ženama pri porodu te izuzetno loše organiziran sustav primarne ginekološke zaštite, kao i na izostanak jasnih socijalnih politika koje olakšavaju poziciju majki na tržištu rada.
Deset dana akcije protiv urušavanja reproduktivnih prava obuhvaća 22. rujna, Nacionalni dan borbe protiv nasilja prema ženama, 26. rujna, Svjetski dan kontracepcije, 28. rujna, Globalni dan akcije za siguran i legalan pobačaj te 2. listopada, Međunarodni dan nenasilja.
U sklopu 10 dana akcije protiv urušavanja reproduktivnih prava bit će održani:
Okrugli stol Odnos politike prema majčinstvu i radu: postoji li i kako se manifestira diskriminacija?, u Rijeci u Filodrammatici 26. rujna 2017. u 18 sati
Informiranje građana i građanki na Korzu u Rijeci 2. listopada 2017. u jutarnjim satima.
Okrugli stol – Odnos politike prema majčinstvu i radu: postoji li i kako se manifestira diskriminacija?
Reproduktivna prava zakonska su prava i slobode vezane uz reprodukciju i reproduktivno zdravlje. U tom svjetlu bit će održan i okrugli stol Odnos politike prema majčinstvu i radu: postoji li i kako se manifestira diskriminacija?, na kojem će se govoriti o diskriminaciji žena prilikom zapošljavanja i tijekom rada, i to kroz prizmu majčinstva, a dotaknut ćemo se i neplaćenog kućnog rada.
Udruga PaRiter u rujnu 2017. godine provela je istraživanje Reproduktivna prava i karijera: ispitivanje stanja u RH u kojoj je sudjelovalo 1599 žena iz cijele zemlje. Anketa pokazuje da je čak 57 posto ispitanih žena prilikom zapošljavanja doživjelo da ih potencijalni poslodavac pita za obiteljsko stanje, planove, trudnoću ili djecu, što je protuzakonito. Nadalje, 61 posto žena smatra da Hrvatska nema dobre zakonske propise kojima štiti položaj trudnica i žena s djecom na tržištu rada i tijekom zaposlenja, a 82,6 posto ispitanih žena smatra da se postojeći propisi dobro ne provode u praksi. Na okruglom stolu bit će prezentirani rezultati navedene ankete.
Pišite saboru – za legalan i dostupan pobačaj!
Uz offline aktivnosti, PaRiter provodi i akciju Pišite Saboru – za legalan i dostupan pobačaj!, odnosno prikupljanje potpisa kroz peticiju koja će biti dostavljena Saboru, a sve kako bi se ukazalo na činjenicu da je pravo na prekid trudnoće pravo svake žene i da je potrebno donesti zakon o pobačaju koji je u skladu s preporukama UN-ovog Odbora za uklanjanje svih oblika diskriminacije žena (CEDAW Odbor) koje je Republika Hrvatska dobila još u srpnju 2015. godine. Pisati Saboru moguće je na linku.
Podsjećamo, CEDAW Odbor pozvao je Hrvatsku, kao državu članicu, da osigura da korištenje prigovora savjesti ne priječi neometan pristup žena uslugama skrbi o reproduktivnom zdravlju, osobito skrbi pri pobačaju i poslije pobačaja, kao i kontracepcijskim sredstvima. Nadalje, od države traže da osigura opće pokrivanje pobačaja i suvremene kontracepcije iz sredstava Zavoda za zdravstveno osiguranje, a sve kako bi građanke mogle u potpunosti uživati svoja reproduktivna prava.
Akciju financijski podupire Frida – young feminist fund, dok okrugli stol Odnos politike prema majčinstvu i radu: postoji li i kako se manifestira diskriminacija? financijski podupire Rosa Luxemburg Stiftung SEE.
Tijekom ljetnih mjeseci svi zaposleni i nezaposleni građani lijepe naše trude se pronaći svoje mjesto pod novčanom kapom turističke ponude Hrvatske. Restorani i kafići zapošljavaju dodatne radnice i radnike te se građanke i građani, bez obzira na interese, obrazovanje i prethodno iskustvo, često okušavaju u poslovima konobarenja.
Turistička sezona zbilja bi i mogla poslužiti kao sigurni financijski oslonac mnoštvu nezaposlenih Hrvatica i pružiti im novčanu potporu kojom bi lagodnije ukoračile u zimsku besposlicu, ali nažalost, ta sigurnost onima zaposlenima na najnižim granama u turizmu, nije poznata. Po razgovoru s poslodavcima, žene se nadaju smještaju, hrani i redovitoj plaći popraćenoj „mančom“. U Radioaktivnoj smo razgovarale s djevojkom koja je provela sezonu konobareći. Iskustva koja nam prenosi iz prve ruke svjedoče o nepravdama, robovlasničkom pristupu radnicama i radnicima te zakonski kažnjivim nepravilnostima isplaćivanja zarađenih novaca.
Ugostiteljsko je pravilo da se konobare organizira u nekoliko kategorija: u smjeni bi trebali raditi glavni i pomoćni konobar te oni koji su zaduženi za sakupljanje posuđa. U praksi navedeno izostaje, što u razgovoru snimljenom za Radioaktivnu potvrđuje i naša gošća. U restoranu u kojem je ona radila, cijela je ugostiteljska ponuda ovisila o konobarima koji uopće nisu bili educirani za to zanimanje, a za više od 20 stolova namijenjenih grupi od 5 do 10 gostiju bila su zadužena samo tri konobara i konobarice i to neiskusni.
Najčešći je slučaj da su za održavanje hrvatske turističke sezone zadužene osobe koje u svojoj branši ne mogu naći posao i koje nezaposlenost tjera na prihvaćanje neadekvatnih uvjeta rada. Educirani i iskusni konobari masovno odlaze iz zemlje. Tako hrvatski poslodavci dolaze do izražavanja želja za zapošljavanjem konobara iz drugih zemalja jer ne uspijevaju namiriti potrebe sezonskoga rada.
Večernji.hr navodi da su poslodavci uoči ljeta 2017. godine objavili natječaje za 729 konobara i 683 kuhara, a na natječaje im se javljaju tek rijetki i uglavnom oni koji nisu obrazovani za te poslove. S druge strane, HZZ broji čak 11.629 nezaposlenih konobara i 9567 nezaposlenih kuhara.
O mogućim objašnjenjima ovakvoga stanja, o tome koji je postotak ljudi u hrvatskoj zaposlen na određeno, koliko iznosi prosječni minimalac te koliko uopće sezonaca u hrvatskoj ima status stalnoga sezonca poslušajte u Radioaktivnoj koja je dio projekta Prava, rad i žene, a podržana je od strane Fundacije Rosa Luxemburg.
Prošlog vikenda, od 7.09.2017.-11.09.2017., u Fužinama je održan internacionalni sastanak mladih žena iz Italije, Hrvatske i Austrije u sklopu projekta, „Sisterality – International network of girls and young women“, koji je podržan sredstvima programa Europske unije Erasmus+. Fužinarska kuća na 5 dana bila je mjesto kreiranja internacionalne mreže mladih s ciljem promicanja njihove zapošljivosti i buđenja svijesti o temi „rodne nejednakosti na ržištu rada“.
Uzimajući u obzir problematične situacije na tržištu rada, sudionice su pod vodstvom mentorica, a kombinirajući radionice i razne aktivnosti, ispitivale stanja u tri države nastojeći zajedno pronaći idejna rješenja za suzbijanje seksizma, nejednakih plaća, diskriminacije u radnim odnosima i dr. Iskustva sudionica, te njihova znanja vezana uz problematiku rodne nejednakosti na tržištu rada, a koja su stekle u matičnim zemljama, pokazala su se kao
značajan doprinos samoj inicijativi, dok su s druge strane, sastankom u Fužinama, usvojile neka nova znanja i iskustva, koja će im, kako tvrde, biti od velike pomoći u daljnjem radu.
Projekt „Sisterality“ je transnacionalna inicijativa mladih, u kojem sudjeluju mlade žene iz tri partnerske organizacije: PaRiter iz Hrvatske, TDM 2000 iz Italije te Psychosoziales Zentrum für Mädchen und junge Frauen – die Spinnerei iz Austrije. Cilj projekta jest podizanje svijesti javnosti u našim lokalnim zajednicama te stjecanje novih znanja u polju ITC tehnologije, poduzetništva, ženskih prava i aktivnog sudjelovanja, kako bi sudionice što kvalitetnije pristupile problemu.
Sisterality tim pokrenuo je ispitivanje „Reproduktivna prava i karijera: Ispitivanje stanja u RH“ kako bi dobili informacije o razini diskriminacije s kojom se sreću žene u Republici Hrvatskoj prilikom zaposlenja i tijekom rada te kako bi dobili uvid u praksu poslodavaca u RH u odnosu na diskriminaciju žena.
Ispitivanje se provodi putem on-line anketnog upitnika koji je otvoren od 1.9.2017. do 15.9.2017. Prva skupina pitanja odnosi se na žene bez djece, majke i trudnice, dok je druga skupina pitanja namijenjena trudnicama i majkama.
Rezultati ispitivanja bit će predstavljeni na okruglom stolu u Rijeci te će biti dostupni na web stranici udruge PaRiter.
Projekt „Sisterality – International network of girls and young women“ financiran je kroz program Europske unije Erasmus+, a provodimo ga u partnerstvu s organizacijama TDM 2000 iz Italije i Die Spinnerei iz Austrije. Ovim projektom želimo podići svijest javnosti o temi rodne nejednakosti na tržištu rada.
Pozivamo vas da se prijavite za sudjelovanje na seminaru “Rodno osjetljivo novinarstvo i izvještavanje – promoviranje promjene za rodnu ravnopravnost”, koji će se održati od 04.11. do 10.11.2017. u mjestu Štip u Makedoniji. Seminar je treća i završna aktivnost istoimenog projekta na kojem će sudjelovati osobe iz partnerskih zemalja Srbije, Makedonije, Italije, Bugarske, Češke, Estonije i Hrvatske. Prethodno održane aktivnosti bile su trening u Beogradu i razmjena mladih u Sajanu.
Cilj projekta je podići standarde izvještavanja, i to tako da ono postane rodno osjetljivije te povezivanje novinara/ki i organizacijama civilnog društva u zemljama partnera. Ideja za ovaj projekt je došla iz potrebe da se mlade ljude, naročito žene, ohrabri da razmjenjuju mišljenja i iskustva kako koristiti medije kao alat u radu s mladima za teme rodno uvjetovane diskriminacije i marginalizacije te promocije rodne ravnopravnosti.
Mnoge informacije, pogotovo one vezane uz rodnu jednakost, promociju uspješnih žena i/ili njihovih poslova često nisu dovoljno vidljive u medijima. Mladim ljudima, pogotovo mladim ženama i onima koji pripadaju manjinama ili osjetljivijim skupinama često nije jednostavno doći do informacija o njihovim vlastitim društvenim skupinama i potencijalnim izmjenama zakona i/ili propisa koji se tiču direktno njih. Isto tako, mediji su ključni dionik u kreiranju javnog mijenja i radi toga kriva poruka može voditi do kreiranja predrasuda i stereotipa, dok ispravna može pomoći pri borbi protiv diskriminacije.
PaRiter je partner na projektu “Rodno osjetljivo novinarstvo i izvještavanje – promoviranje promjene za rodnu ravnopravnost”, koji je financijski podržan sredstvima programa Europske unije Erasmus+, i to s organizacijama Forum Zena Indjija, Seiklejate Vennaskond, H.R.Y.O. Human Rights Youth Organization, Gender Alternatives Foundation, Business & Professional Women Prag II.
Troškovi puta, hrane i smještaja su pokriveni, a radni jezik treninga je engleski. Za prijavu je potrebno ispuniti prijavnicu na engleskom jeziku te je do 28. rujna 2017. godine dostaviti isključivo na (NE slati na adresu hosting organizacije koja je navedena u prijavnici), subjekt: Seminar: Rodno osjetljivo novinarstvo i izvještavanje – promoviranje promjene za rodnu ravnopravnost.
Radionica odnosa s javnošću i pisanja vijesti uspješno je provedena u sklopu projekta Sisterality – International network of girls and young women, koji udruga PaRiter provodi u partnerstvu s organizacijama TDM 2000 iz Italije i die Spinnerei iz Austrije. Projekt je financiran sredstvima programa Europske unije Erasmus+.
Polaznice radionice naučile su na koji način komunicirati s medijima, kako sastaviti vijest, najavu, poziv i priopćenje te koje su najčešće pogreške pri pisanju i slanju istih. Stečeno znanje koristit će u daljnjim akcijama predviđenim ovim projektom te u svom budućem radu.
Projekt je transnacionalna inicijativa mladih kojom želimo stvoriti mrežu mladih žena kako bi se promovirala njihova zapošljivost, potaknulo na radnu mobilnost te kako bi se podigla svijest javnosti o temi rodne nejednakosti na tržištu rada. Ova transnacionalna inicijativa mladih u kojoj sudjeluju Hrvatska, Italija i Austrija, kombinira radionice i organizaciju različitih aktivnosti za građane i građanke. Kroz ovu inicijativu želimo podići svijest javnosti u našim lokalnim zajednicama i te omogućiti sudionicama nova znanja u polju ITC tehnologije, poduzetništva, ženskih prava i aktivnog sudjelovanja.
Naša volonterka Ivona trenutno je na EVS projektu u organizaciji Lava Legato iz Rotterdama. Pročitajte što kaže o svom iskustvu:
“Hi guys! I’m Ivona and I come from Croatia. I studied journalism, and it’s a bit hard to admit that I’m not sure what to write that my fellow volunteers haven’t already said. But I’ll give it a go.
What caught my eye and made me apply for thisparticular project was actually a specific activity that was offered among many others – doing kickboxing with children. I loved kickboxing before so I thought this is going to be awesome. And boy, was I right. But, even the activities that haven’t exactly been high on my priority list became nice experiences because of the people I get to do them with. You see, when you volunteer at so many different places you get to meet so many different people. And, I don’t know was I just lucky, but most of the people I work with are amazing. (Who said that Dutch people are rude???).
Like all of my fellow volunteers, I’m struggling with the language and relearning how to communicate with my hands, feet and sometimes, well, my mind.
I have a love-hate relationship with my bike – I love it, but at the same time I’m convinced that it’s trying to kill me.
I’m in love with this city. How can you not be? Completely destroyed, and yet, instead of dwelling on the past, it was rebuilt to meet and greet the future. It makes me feel hopeful.
Someone told me when I arrived that this is the city that does. And it really is. There is always something going on. I love music and there are festivals every week, from country to classical music. I also love exploring new destinations, and once again, Rotterdam proved to be a perfect choice – it is very well connected with most of the cities in and out the country.
So, the list of the things I love here is very long, but I am sure that the list of things I still have to discover would be even longer. And I’m really looking forward to doing exactly that.
Svakodnevnica nas i naših prijatelja, članova obitelji, rodbine, poznanika, slučajnih prolaznika, obilježena je prekarnim radom. Najveći problemi koji prate takav oblik rada za posljedicu imaju stalan osjećaj straha i bojazni za golu egzistenciju. Zaposlenici na određeno imaju niske plaće, ne znaju do kada će te plaće uopće dobivati, a izostaju i prava pristupa socijalnoj zaštiti. Sve učestaliji su ugovori za rad u nepunom radnom vremenu i povremeni rad. Večernji list donosi podatke da se 2015. godine više od 95% novog zapošljavanja odnosilo na ugovore na određeno vrijeme. Sindikati navode da više od jedne trećine prekovremenoga rada zaposlenicima na određeno uopće ne biva plaćeno.
Naša sugrađanka donosi nam priču o radnome iskustvu sobarice zaposlene na određeno. Ona je sezonska radnica koja bez obzira na demotivirajuću stvarnost s puno duha i snage progovara o svakodnevnici sobarica. Tri godine radila je na određeno kao sobarica u jednome riječkom hotelu, čime je stekla pravo zaopšljavanja na neodređeno. Upravo zato što zakon nalaže zapošljavanje na određeno, ona je – dobila otkaz.
Sada radi sezonu u jednom opatijskom hotelu u kojem je 60 soba raspoređeno na samo 7 sobarica. K tome, istih sedam žena zaduženo je i za sobe vile otvorene u obližnjem mjestašcu. Tako jedna od njih, uza sav ostali posao, ima obavezu urediti 23 dodatne sobe na drugoj lokaciji. Treba istaknuti i to da u čitavome hotelu uopće nema zaposlene čistačice pa su sobarice zadužene i za čišćenje vanjske terase, pranje bazena i ostalih površina.
Od navedenih 7 sobarica, ukupno je jedna zaposlena na neodređeno, sve su ostalo žene koje rade neznajući što im donosi novi mjesec. Čitav hotel tako ovisi o zaposlenicama koje su sezonske radnice, iako treba reći da je i to promašen naziv kojim se ublažava stvarno stanje. Naime, njihovi ugovori ne osiguravaju im čak ni posao tijekom cijeloga ljeta, njihovi su ugovori mjesečni. Svakoga mjeseca iznova one iščekuju u neizvjesnosti odluku o zaposlenosti i zajedno sa svojim obiteljima strepe pitajući se hoće li ugovor biti produžen još jedan mjesec.
U Radioaktivnoj možete poslušati čitav razgovor sa sobaricom koja bez straha progovara o svim aspektima sezonskoga rada u hrvatskim hotelima. Radio-emisija dio je projekta Prava, rad i žene, a financijski ju podržava fundacija Rosa Luxemburg.
Od 12. do 19. svibnja 2017. u Beogradu, održan je trening u sklopu projekta “Rodno osjetljivo novinarstvo i izvještavanje – promoviranje promjene za rodnu ravnopravnost” u koji je udruga PaRiter uključena kao partnerska organizacija.
Sudionici/e su kroz metode neformalnog učenja i radionica dobili nova znanja o ulozi jezika u izvještavanju, stvaranju reprezentacija i generiranju stereotipa u medijima, dobili nove vještine i razmijenili vlastita iskustva o temi. Osim toga, svi sudionici su sudjelovali u pisanju članaka koji će biti dostupni na blogu.
Ovaj trening je prva u nizu aktivnosti projekta kojem je cilj podići standarde izvještavanja, tako da ono postane rodno osjetljivije te povezivanje novinara/ki i organizacija civilnog društva u zemljama partnera. Na treningu su prisustvovali sudionici/e iz Srbije, Estonije, Italije, Češke, Makedonije, Hrvatske i Bugarske.
Projekt je financijski je podržan sredstvima Europske unije programa Erasmus+, a ostvaren kroz partnerstvo organizacija Forum Zena Indjija, Seiklejate Vennaskond, H.R.Y.O. Human Rights Youth Organization, Gender Alternatives Foundation, Business & Professional Women Prag II i Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter.
Prošli tjedan završio je projekt Mjesec ženskog aktivizma, tijekom kojeg je udruga PaRiter organizirala brojne radionice u Primorskoj-goranskoj županiji. Radionice su bile namijenjene ženama svih generacija, a njihov cilj bilo je informirati i propitivati važnost ženskih prava i feminističke solidarnosti.
U sklopu projekta održalo se šest neformalnih radionica različitih tematika. Četiri radionice održale su se u Rijeci, a po jedna radionica na otocima Krku i Cresu.
Na njima su žene iz lokalnog okruženja razrađivale i iznosile svoje ideje, podijelile svoje probleme, pitanja koja ih muče, prilike i izazove te su imale priliku razvijati samospoznaje, vjeru u sebe i svoju kreativnu snagu. Cilj projekta, kojeg su financijski podržali Ekumenska inicijativa žena i Primorsko-goranska županija, bio je potaknuti empatiju, učenje i razumijevanje ženskih prava te važnosti uloge zajedništva za osnaživanje žena. S obzirom da su radionice namijenjene ženama svih generacija, poslužile su i razvijanju međugeneracijskog dijaloga među ženama.
Upravo interakcija, međugeneracijska solidarnost i suradnja poslužile su kao temelj za njihov zajednički i pojedinačan rast te potvrdu vrijednosti i dostojanstva uloge žena.
Prijave i odaziv na radionice, kao i evaluacija, pokazali su da postoji velika potreba žena za ovakvim i sličnim aktivnostima. Iako je najveći odaziv bio među ženama mlađih generacija, veliki uspjeh ovih radionica bio je okupljanje pripadnica različite starosne dobi. Očigledan je nedostatak sadržaja koji potiču međugeneracijsko sudjelovanje žena i koji istovremeno okupljaju žene u nastojanju da ih se informira, osvijesti i međusobno poveže u znanju o ženskom pokretu te ih se osnaži za preuzimanje inicijative za aktivnu participaciju u zajednici.
Udruga PaRiter time nastavlja sadržajno i prostorno proširivati područje informiranja i umrežavanja žena s ciljem stvaranja preduvjeta za jačanje ženskog pokreta na području PGŽ-a, koji će doprinijeti ravnopravnijem društvu.
U srijedu, 31. svibnja, od 20 sati u Art-kinu održat će se projekcija videoaktivističkih radova učenika iz Učeničkog doma „Podmurvice“ Rijeka, nastalih kao dio edukacijskog projekta “Reci, pa ispeci 2” koji od 2015. provode riječke udruge Filmaktiv i PaRiter, u suradnji s Učeničkim domom “Podmurvice” Rijeka.
Projekt je osmišljen kao odgovor na manjkavost obrazovnog sustava da uvijek i adekvatno odgovori na sve učestaliji govor mržnje u javnom prostoru, nasilje u obiteljskim i partnerskim odnosima, nasilje među mladima kao i na sve prisutnije inicijative usmjerene na isključivanje i neuvažavanje potreba i prava pojedinih manjina. Imajući na umu važnost preuzimanja i prakticiranja uloge aktivnih građana već od srednjoškolske dobi, provoditelji edukacije aktualne su teme s učenicima obradili u formi videoaktivizma te s mladima podijelili znanja potrebna za izradu kratkog dokumentarnog filma. Kreativni izričaj u formi videa postaje tako način artikulacije potreba šire društvene zajednice a propulzivnost audiovizualnog sadržaja, medija bliskog srednjoškolskoj populaciji, također omogućuje kreativnu interpretaciju pojma građanina/građanke, ljudskih prava, odgovornosti, demokratskih vrijednosti i građanske svijesti.
Kako bi se upoznali sa specifičnim potrebama te brojnim fizičkim i društvenim barijerama pred slijepim i slabovidnim te osobama s invaliditetom, mladi su surađivali i s Emilom Mandarićem (Udruga slijepih Primorsko-goranske županije) te s Elizabetom Vega (RiOrgone – Inicijativa za zdravo življenje).
Na koji su način učenici Učeničkog doma „Podmurvice“ interpretirali svoju ulogu aktivnih građana/ki, bit će prezentirano posljednjeg dana svibnja u Art-kinu gdje će se moći pogledati i dokumentacijska izložba njihove aktivističke akcije.
Projekt “Reci, pa ispeci” realiziran je uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
Podići svijest javnosti o rodnoj nejednakosti na tržištu rada?
Podići razinu svoje zapošljivosti?
Upoznati ljude iz Hrvatske, Austrije i Italije?
O čemu se radi?
Ime projekta Sisterality je spoj engleskih riječi ‘sister’ i ‘solidarity’ te upućuje na samu svrhu ove inicijative. Želimo stvoriti internacionalnu mrežu mladih žena kako bi se promovirala njihova zapošljivost, potaknulo na radnu mobilnost te kako bi se podigla svijest javnosti o temi rodne nejednakosti na tržištu rada. Ova transnacionalna inicijativa mladih u kojoj sudjeluju Hrvatska, Italija i Austrija, kombinira radionice i organizaciju različitih aktivnosti za građane i građanke. Kroz ovu inicijativu želimo podići svijest javnosti u našim lokalnim zajednicama i te omogućiti sudionicama nova znanja u polju ITC tehnologije, poduzetništva, ženskih prava i aktivnog sudjelovanja. Kroz neformalno učenje i organizaciju aktivnosti sudionice će razviti znanja i vještine koje će im pomoći pri zapošljavanju. Sudjelovanje u svim aktivnostima projekta popuno je besplatno.
Tko može sudjelovati?
Tražimo četiri motivirane sudionice s područja Primorsko-goranske županije koje su nezaposlene, u prekarnom obliku zaposlenja, koje su se susrele s rodno uvjetovanom diskriminacijom na tržištu rada. Nije obavezno da sudionice zadovoljavaju te uvijete, bitno je da ih jednostavno zanimaju teme rodne nejednakosti na tržištu rada, ženska prava i da žele dobiti nova znanja i vještine koje će im pomoći pri zapošljavanju te se povezati s drugim ženama iz Austrije i Italije. Prijaviti se mogu osobe od 20 do 30 godina. Grupa od četiri sudionice za svaku zemlju imat će mentora koji će ih usmjeravati i pomoći im tijekom svih aktivnosti i u procesu realizacije vlastitih ideja.
Što ćeš raditi?
Postat ćeš dio transnacionalne inicijative i Sistearality mreže zajedno sa sudionicama iz Italije, Hrvatske i Austrije. Sudjelovat ćeš na različitim radionicama koje pokrivaju teme:
Ženska prava
Seksizam na tržištu rada
Izrada kratkog videa
Korištenje medija, društvenih mreža i web platformi za aktivizam
Kako bi podigle svijest o seksizmu i rodno utemeljenoj diskriminaciji na tržištu rada, zajedno sa sudionicama iz tvoje grupe organizirat ćeš različite aktivnosti za javnost (guerilla akcije, flash mob, radio emisije, filmske večeri, debate i okrugle stolove i druge aktivnosti).
Također ćeš sudjelovati na sastanku svih sudionica iz svih zemalja u Hrvatskoj.
Sve sudionice okupit će se u Hrvatskoj na petodnevnom sastanku u rujnu 2017. Tu će dobiti osnovno znanje o ženskim pravima i nejednakosti na tržištu rada, upoznat sve sudionice iz Italije i Austrije te razmijeniti ideje za buduće akcije. Svi troškovi sudjelovanja (hrana, prijevoz i smještaj) su pokriveni.
Projekt je financiran kroz Erasmus+ program, a razvijen kroz partnerstvo tri organizacije:
PaRiter (Hrvatska)
Udruga PaRiter osnovana je u ožujku 2014. godine, s ciljem podizanja svijesti, kako o ljudskim i ženskim pravima, tako i o građanskom aktivizmu te ulozi i obvezama pojedinca u i prema društvu. Želja Udruge PaRiter je aktivno djelovati u lokalnoj zajednici te utjecati na stvaranje aktivnog građanstva te educirati, informirati i osvijestiti problematiku ljudskih i ženskih prava, kako na lokalnoj, tako i na regionalnoj razini, kroz projekte, radionice, građanske akcije, ali i primjere dobre prakse iz drugih gradova i zemalja. Udruga je organizirala i provela niz uspješnih građanskih akcija u skladu sa svojom ciljevima i vizijom, a pri tome treba naglasiti da su sve odrađene volonterskim radom.
TDM 2000 (Italija)
“TDM 2000” je neprofitna organizacija iz grada Cagliari, koja koordinira mlade ljude u volonterskom sektoru, podupire ih u razvijanju njihovih poduzetničkih, osobnih i profesionalnih vještina kroz iskustveno učenje i neformalnu edukaciju. Glavna područja kojima se bave su poduzetništvo, mladi, ljudska prava, demokracija, aktivno građanstvo, interkulturno učenje i dr. Sve njihove aktivnosti planiraju i provode mladi ljudi, a organizacija ima višegodišnje iskustvo u vođenju Europskih projekata, poduzetništvu i inkluziji mladih.
Psychosoziales Zentrum für Mädchen und junge Frauen – die Spinnerei (Austrija)
The Psychosocial Centre for girls and young women – Die Spinnerei je neprofitna organizacija iz Beča s opsegom osnaživanja djevojaka i mladih žena za njihovu budućnost i pružanje mogućnosti za samoodređene životne putove. Oni su interdisciplinarni tim od 4 osobe iz različitih područja (pedagogija, psihologija, lingvistika) – tako uključuju različite pristupe u svom radu i stvaraju raznolikost. Njihovi projekti se temelje na feminističkim teorijama koje pretpostavljaju da rod nije biološka kategorija, već društvena konstrukcija. Njihov cilj je izgradnja društva u kojem osobe nisu definirane rodom, nego da svatko ima isto pravo na individualne životne odluke.
Za prijavu pošalji kratki CV i motivacijsko pismo u kojem ćeš objasniti zašto želiš postati sudionica na ovom projektu. Svoju prijavu pošalji na adresu s naznakom “Sisterality- Prijava za sudjelovanje”. Rok za prijavu je produžen do 28.5.2017.
Udio osoba s invaliditetom u ukupnom stanovništvu iznosi 12%. Riječ je o pola milijuna osoba koje životne prepreke savladavaju noseći invaliditet. U toj velikoj brojci, tek 17.000 osoba registrirano je kao zaposleno, a 7.000 prijavljeno kao nezaposleno. Tako od pola milijuna ljudi dobivamo samo 24.000 radno aktivnih osoba s invaliditetom. Što je s preostalima – zašto nisu zaposleni ili barem registrirani kao potencijalno radno aktivne osobe?
Žene s invaliditetom na tržištu rada u vrlo su nezavidnoj poziciji. Uzroci počinju još u njihovu mladenaštvu, kada su im mogućnosti željenoga i time kvalitetnoga obrazovanja ograničene zbog neprilagođenosti obrazovnih ustanova i programa osobama s invaliditetom. Od ukupnog broja žena s invaliditetom koje su prijavljene kao radno sposobne, 73% ih je bez završene osnovne škole ili sa završenom tek osnovnom školom. Tako se diskriminacija žena s invaliditetom događa prije nego što one uopće stignu do tržišta rada. Ipak, sagledavajući postojeće zakonske regulative, problema pri zapošljavanju žena s invaliditetom gotovo da i ne bi trebalo biti. Radna prava osoba s invaliditetom u Hrvatskoj zakosnki su uređena 2014. godine, kada je u Narodnim novinama objavljen Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom čija je puna primjena krenula 2015. godine. Tada su doneseni i Pravilnici o utvrđivanju kvote zapošljavanja osoba s invaliditetom, o vođenju očevidnika te o poticaju zapošljavanja osoba s invaliditetom. Postupno je uređeno da na svakih 20 zaposlenica i zaposlenika mora biti zaposlena najmanje jedna osoba s invaliditetom. Za nepoštivanje odredbe plaća se novčana kazna od 5 do 30 tisuća kuna, a tu je i plaćanje Posebnog doprinosa za poticaje zapošljavanja osoba s invaliditetom. Prema podacima dostupnima na portalu Tehnološko-ekonomskog biroa, poslodavcu koji zapošljava osobu s invaliditetom određuje se za tu osobu novčani poticaj u visini uplaćenog doprinosa za osnovno zdravstveno osiguranje (npr. po stopi od 13%) i doprinosa za zapošljavanje (npr. po stopi od 1,6%). Također, poslodavac može ostvariti i posebni poticaj u obliku jednokratnog materijalnog davanja za troškove obrazovanja osobe s invaliditetom, sredstva za prilagodbu radnog mjesta i uvjeta rada osobe s invaliditetom (arhitektonska i tehnička prilagodba), kreditna sredstva po povoljnijim uvjetima namijenjenih kupnji strojeva, opreme, alata ili pribora potrebnog za zapošljavanje osobe s invaliditetom.
Unatoč dobrom zakonskom okviru, prema podacima Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, 31. prosinca 2015. godine u javnom je sektoru bilo čak 2.500 poslodavaca koji nisu ispunili zakonski propisanu kvotu zapošljavanja osoba s invaliditetom. S kakvim se izazovima susreću žene s invaliditetom u pokušajima da pronađu svoje mjesto na tržištu rada, poslušajte u RadioAktivnoj. U emisiji gostuju Irene Ujčić-Rob, predsjednica Društva tjelesnih invalida grada Rijeke i Ivana Grgurev, prodekanica Prvanoga fakulteta u Zagrebu i stručnjakinja za radno i socijalno pravo. Radio-emisija udruge PaRiter snimljena je u sklopu projekta Prava, rad i žene i pod pokroviteljstvom je Fundacije Rosa Luxemburg.
Hrvatski odgojno-obrazovni sustav podjednako se ustalio kao tema među onima koji su u njega izravno uključeni, kao i među onima koji posljedice njegovih učinaka primaju posredno. Mišljenja su različita, ali najčešće su prožeta izrazima nezadovoljstva. Ustaljenim pritužbama u prilog idu rezultati državnih i međunarodnih istraživanja prema kojima opada ne samo znanje, nego i vještine i sposobnosti hrvatskih učenika. Osim opadanja znanja učenika, opada i zadovoljstvo odgojno-obrazovnih djelatnica i djelatnika. Godine 2013. provedeno je međunarodno istraživanje o uvjetima rada u školama i čak 90% hrvatskih nastavnica smatra da njihovo zanimanje nije cijenjeno i poštovano u društvu. Istraživanjem je potvrđeno i znano – da na svim razinama obrazovanja prevladavaju odgojno-obrazovne djelatnice, žene, u prosjeku četrdesetrogodišnjakinje. Na sveučilištima i fakultetima taj se broj mijenja i manje od 43% žena zaposleno je u visokom obrazovanju, a slične postotke nalazimo i u podacima o broju ravnateljica, pri čemu ih je na tim pozicijama manje od 50%.
Nastavnica u srednjoj školi nerijetko je zaposlena u više različitih škola i učestalo ih mijenja. Pritom uz školske obaveze, održava i dodatne aktivnosti za učenike, osmišljava poticajne projekte i dodatno se usavršava. Poznajete li nastavnice i nastavnike, možete provjeriti koliko dodatnih sati svoga slobodnoga vremena oni utroše na pripremu obrazovnih sadržaja za učenike. Uz to, za Hrvatsku je karakteristično da nastavnice pohađaju edukacije i treninge češće nego djelatnice u drugim zemaljama Europe obuhvaćenim TALIS-ovim istraživanjem (hrvatskih 96.8% odgojno-obrazovnih djelatnica redovito se stručno usavršava, dok europski prosjek iznosi 86.3%). O samosvjesti i zainteresiranosti hrvatskih nastavnica za kvalitetan rad i aktualizaciju nastavnoga procesa svjedoči i podatak o izrečenoj potrebi za usavršavanjem u području uporabe tehnologije u nastavi (hrvatska 19.7%, europski prosjek 19.7%) i osposobljavanju za rad s učenicima s invaliditetom (hrvatska 32.7%, europski prosjek 21.9%). Ono u čemu je hrvatska također bolja od prosjeka opet se može zahvaliti intrinzičnoj motiviranosti žena jer je njihov broj u onome što se naziva ”tipično muškim predmetima” u Hrvatsoj puno veći nego u zemljama Europe. Dok je europski prosjek žena koje predaju te predmete 37%, u Hrvatskoj iznosi dobrih 50%.
Jasno je, na svojim leđima hrvatski obrazovni sustav nose žene, žene koje su zainteresirane, nadprosječno često se usavršavaju i proaktivno traže područja u kojima bi mogle napredovati i osuvremeniti nastavu, a sve to uz plaće koje su manje od plaća njihovih, jednako obrazovanih kolega.
Istraživanja projekta „Gender Pay Gap: Nova rješenja za stari problem“, provedenoga 2016. godine u Zagrebu, pokazuju da je najveća razlika u plaćama muškaraca i žena upravo u dobnoj skupini od 35 do 44 godine, a u prosječna djelatnica u obrazovanju ima 43 godine. Razlika u plaćama vidljiva je u usporedbi s plaćama jednakoobrazovanih zaposlenika u drugim sektorima. Plaće odgojno-obrazovnih radnica (odgajateljica, učiteljica, nastavnica) uporno su manje od plaća jednako obrazovanih radnica i radnika koji također rade puno radno vrijeme i tijekom cijele godine. U zemljama obuhvaćenim istraživanjem Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, odgajateljice zarađuju 74%, a učiteljice 81% plaće jednako obrazovanih radnika zaposlenih puno radno vrijeme, nastavnici u višim razredima OŠ primaju 85%, a nastavnici u SŠ 89% plaće jednako obrazovanih kolega. Osim što je to nemotivirajuće i ponižavajuće za sadašnje radnice, ključan problem predstavlja što se takvim plaćama ne može privući kvalitetan kadar novih naraštaja koji bi se obrazovao za zanimanja o kojima ovise buduće generacije.
Mlada srednjoškolska nastavnica, diplomirana sociologinja Sara Mesaroš, u razgovoru je podijelila s nama svoja iskustva rada u odgojno-obrazovnm sustavu, a predsjednica Sindikata obrazovanja, medija i kulture, Božica Žilić osvrnula se na stanje i ukazala na područja na koja se može i treba utjecati. Cijeli razgovor možete poslušati u radio-emisiji udruge PaRiter, RadioAktivna, snimljenoj u sklopu projekta Prava, rad i žene, a pod pokroviteljstvom Fundacije Rosa Luxemburg.
Na sastanku su sudjelovale dvije članice udruge PaRiter te po dvije predstavnice iz partnerskih organizacija TDM 2000 iz Italije i Psychoziales Zentrum fur Madchen und junge Frauen – die Spinnerei iz Austrije. Dogovarale su se akcije za uspješnu provedu projekta u čije će se aktivnosti uskoro moći uključiti mlade žene.
Ovim projektom želi se stvoriti međunarodna mreža mladih žena za promicanje zapošljivosti, poticanje mobilnosti radne snage te kroz kampanju osvijesti javnost o rodnoj nejednakosti na tržištu rada. Planiranjem aktivnosti kampanje mlade žene steći će nove vještine i znanja, što će povećati njihovu mogućnost zapošljivosti i radne mobilnosti.
Mjesec ženskog aktivizma projekt je, koji ima za cilj povezivanje i osnaživanje žena svih generacija na području Primorsko-goranske županije edukacijom o ženskim pravima, rodnoj ravnopravnosti i aktivističkom djelovanju te stvaranju temelja i baze za njihovo umrežavanje i suradnju odnosno za jačanje ženskog pokreta na području PGŽ-a.
Udruga PaRiter je u partnerstvu s organizacijama TDM 2000 iz Italije i Psychoziales Zentrum fur Madchen und junge Frauen – die Spinnerei iz Austrije započela provedbu projekta Sisterality – International network of girls and young women, koji je financijski podržan kroz Erasmus+program.
Sudionice iz Hrvatske, Italije i Austrije kroz neformalnu edukaciju steći će znanja o korištenju digitalne tehnologije, poduzetništvu i rodnoj ravnopravnosti na tržištu rada te će također će razviti nove vještine kroz praktični dio u kojem će zajedno osmisliti kampanju i druge aktivnosti.
Ovim projektom želi se stvoriti međunarodna mreža mladih žena za promicanje zapošljivosti, poticanje mobilnosti radne snage te kroz kampanju osvijesti javnost o rodnoj nejednakosti na tržištu rada. Planiranjem aktivnosti kampanje mlade žene steći će nove vještine i znanja, što će povećati njihovu mogućnost zapošljivosti i radne mobilnosti.
Transnacionalna dimenzija ovog projekta daje mu dodatnu vrijednost, a sudionice iz ove tri zemlje, osim na lokalnoj razini, djelovat će zajedno i na transnacionalnoj razini kako bi osvijestile javnost o problemu rodne nejednakosti na tržištu rada.
U četvrtak, 2. ožujka u Ekonomskoj školi Mije Mirkovića održana je Živa knjižnica, i to u sklopu projekta Faktor promjene. Faktor promjene osmišljen kao sredstvo promoviranja ljudskih prava, a cilj aktivnosti Žive knjižnice je upoznati učenike i učenice s pričama ranjivih skupina. Učenice/ci i “žive knjige” su razgovarali o iskustvima diskriminacije. Direktna interakcija između članova/ica ranjivijih skupina i učenika/ca je poslužila za propitivanje predrasuda.
Živoj knjižnici je prisustvovalo 36 učenika i učenica navedene srednje škole, dok je sama knjižnica sadržavala sedam naslova, odnosno sedam živih knjiga. Učenice i učenici Ekonomske škole su prije samog “čitanja” sudjelovali u svojevrsnoj kratkoj radionici na kojoj su naučili i naučile više o diskriminaciji i predrasudama koje svi zapravo imamo. Ono što je važno, naučili su, je biti svjestan/na da su ljudi skloni prosuđivati ljude na temelju pretpostavki, što često vodi ka diskriminaciji te da je prvi korak ka rješavanju tog problema upravo osvještavanje.
Kako Faktor promjene aktivno radi na borbi protiv nasilja među mladima, ova aktivnost je važna jer mladima pomaže shvatiti pozicije osoba koje se nalaze u “manjinskim” skupinama te tako humanizirati percepcije o nečemu što se u našem društvu smatra tabuom.
Kao i u srednjoj školi Hrvatski kralj Zvonimir, nakon održane Žive knjižnice je izvoditeljica aktivnosti s mladima porazgovarala o njihovom iskustvu čitanja živih knjiga te su zajedno, kroz različite aktivnosti, evaluirali i promislili o svemu što su taj dan naučili.
Partneri na projektu su Kazališna radionica Malik – Rijeka, te udruga Kreativni Krk, a projekt financijski podržava Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
Tražimo zainteresirane novinare i novinarke te druge osobe s iskustvom rada u medijima da nam se pridruže na treningu “Rodno osjetljivo novinarstvo i izvještavanje – promoviranje promjene za rodnu ravnopravnost”. Trening će se održati od 12. do 19. svibnja 2017. u Beogradu u Srbiji.
Cilj projekta je podići standarde izvještavanja, i to tako da ono postane rodno osjetljivije te povezivanje novinara/ki i organizacijama civilnog društva u zemljama partnera. U projektu će sudjelovati novinari/ke iz Srbije, Estonije, Italije, Češke, Makedonije, Hrvatske i Bugarske te će na treningu steći znanje, vještine i kontakte koji će im olakšati izvještavanje o rodno osjetljivim pitanjima.
Mnoge informacije, pogotovo one vezane uz rodnu jednakost, promociju uspješnih žena i/ili njihovih poslova često nisu dovoljno vidljive u medijima. Mladim ljudima, pogotovo mladim ženama i onima koji pripadaju manjinama ili osjetljivijim skupinama često nije jednostavno doći do informacija o njihovim vlastitim društvenim skupinama i potencijalnim izmjenama zakona i/ili propisa koji se tiču direktno njih. Isto tako, mediji su ključni dionik u kreiranju javnog mijenja i radi toga kriva poruka može voditi do kreiranja predrasuda i stereotipa, dok ispravna može pomoći pri borbi protiv diskriminacije.
Ideja za ovaj projekt je došla iz potrebe da se mlade ljude, naročito žene, ohrabri da razmjenjuju mišljenja i iskustva kako koristiti medije kao alat u radu s mladima za teme rodno uvjetovane diskriminacije i marginalizacije te promocije rodne ravnopravnosti.
Projekt će osnažiti sudionike/ce da svoje projekte učine dostupnije i vidljivije javnosti, ali im dati i konkretne primjere na koji način mogu promovirati rodnu jednakost. Uz to, projekt će sudionike/ce osposobiti da budu rodno osjetljivi prema njihovim ciljanim skupinama kroz korištenje različitih medija, s naglaskom na online medije.
PaRiter je partner na Erasmus+ projektu Rodno osjetljivo novinarstvo i izvještavanje – promoviranje promjene za rodnu ravnopravnost, i to s organizacijama Forum Zena Indjija, Seiklejate Vennaskond, H.R.Y.O. Human Rights Youth Organization, Gender Alternatives Foundation, Business & Professional Women Prag II.
Troškovi puta, hrane i smještaja su pokriveni, a radni jezik treninga je engleski. Za prijavu je potrebno ispuniti prijavnicu na engleskom jeziku te je do 21. ožujka 2017. godine dostaviti isključivo na (NE slati na adresu hosting organizacije koja je navedena u prijavnici), subjekt: Trening: Rodno osjetljivo novinarstvo i izvještavanje – promoviranje promjene za rodnu ravnopravnost.
Radioaktivna, emisija o rodnoj ravnopravnosti, od ponedjeljka, 27. veljače, započinje s ciklusom posebnih emisija koje će tematizirati žene na tržištu rada, a u sklopu projekta “Prava, rad i žene”. Specijalna edicija Radioaktivne će se emitirati svakog zadnjeg ponedjeljka u mjesecu na Radio Korzu.
Cilj projekta je podići svjesnost o specifičnim problemima s kojima se nose radnice, s naglaskom na mjere štednje i neoliberalne tendencije u Hrvatskoj i regiji. “Prava, rad i žene” će otvoriti prostor za artikulaciju i definiranje političkih, ekonomskih i socijalnih aspekata kapitalizma koji vrše pritisak na žene u sferi formalnog i neformalnog rada. Ovim projektom želimo povećati vidljivost “nevidljivih žena”, odnosno onih koje rade u domaćinstvima, trgovini, žena s invaliditetom itd. Osim svega navedenoga, tematizirat će se i sindikalno udruživanje radnica te politička i ekonomska analiza žena na tržištu rada, uzimajući u obzir razlike u plaćama, stakleni strop, radne uvjete itd.
Projekt predviđa snimanje, produkciju i emitiranje devet radio emisija o navedenoj temi, ali i organizaciju okruglog stola te promotivne aktivnosti. “Prava, rad i žene” emitirat će se, kao I svaka Radioaktivna do sada, na valovima Radio Korza ponedjeljkom u 18 sati te će emisije biti dostupne na zahtjev na MixCloud kanalu udruge PaRiter.
“Prava, rad i žene” financijski je podržan od strane Rosa Luxemburg Stiftung South-East Europe.
U četvrtak, 23. veljače u srednjoj školi Hrvatski kralj Zvonimir u Krku održana je Živa knjižnica, i to u sklopu projekta Faktor promjene. Mladi su ovom prilikom imali mogućnost čitati o manjinama s kojima u svakodnevnom životu nisu u kontaktu, a sami su ovo iskustvo ocijenili kao izuzetno pozitivino i poučno.
Živoj knjižnici je prisustvovalo 30 učenika i učenica navedene srednje škole, dok je sama knjižnica sadržavala sedam naslova, odnosno sedam živih knjiga. Samom “čitanju” je prethodio uvod u aktivnost u smislu svojevrsne kratke radionica o ljudskim pravima, a sve kako bi mladima iskustvo razgovora sa pripadnicima i pripadnicama manjina bilo što plodonosnije i zanimljivije. Nakon održane Žive knjižnice je izvoditeljica aktivnosti s mladima porazgovarala o njihovom iskustvu čitanja živih knjiža te su zajedno, kroz različite aktivnosti, evaluirali i promislili o svemu što su taj dan naučili.
Iduća živa knjižnica u sklopu projekta Faktor promjene održat će se već 2. ožujka, i to u Ekonomskoj školi Mije Mirkovića u Rijeci.
Partneri na projektu su Kazališna radionica Malik – Rijeka, te udruga Kreativni Krk, a projekt financijski podržava Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
Udruga PaRiter je u suradnji s Kazališnom radionicom Malik – Rijeka i Kreativnim Krkom pokrenula projekt pod nazivom Faktor promjene. Projekt je prepoznat i financijski podržan od strane Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
Faktor promjene kroz metode Žive knjižnice i Forum teatra radi na senzibilizaciji mladih na prisutnost nasilničkog ponašanja u njihovim međuljudskim odnosima te kako ih spriječiti; stavlja naglasak na ekonomske razlike koje su često razlog nasilja, objašnava utjecaj perpetuiranja rodnih stereotipa na porast nasilja, uči ih koji su pojavni oblici nasilja. Ovaj projekt povezuje ljudska prava, toleranciju i nediskriminaciju kao glavne odrednice borbe protiv nasilja. Projekt je osmišljen kao poticaj za mlade da rade sami i same na sebi, ali i na onima oko sebe: želimo ih inspirirati da postanu mini-voditelji/ce i mini-aktivisti/kinje koji će pomoći u obrani ljudskih prava, čak kada ih se i ne tiču osobno.
Uz navedene aktivnosti koje će se provoditi na području Primorsko-goranske županije, projekt uključuje i izdavanje priručnika o prevenciji nasilja među mladima.
Cilj projekta je smanjiti nasilje među mladima, ali i povećanje intelektualnog kapitala ciljane skupine u širem kontekstu. Projekt će obuhvatiti teme civilnog društva poput ljudskih prava, međuvršnjačkog nasilja, diskriminacije na temelju roda, spola, etniciteta, vjerskog i seksualnog opredjeljenja, teme koje su nedovoljno zastupljene u medijima i nerado u središtu promišljanja suvremenog hrvatskog društva. Polaznici se tijekom susreta potiču na promišljanje i artikuliranje stavova o problemima i potrebama njihove okoline.
Jučer je u Rijeci, u Križanićevoj 6a otvorena izložba “Naše tijelo, naš izbor, naša borba!”. Izložbu su kratkim govorima otvorile organizatorice iz udruge PaRiter, nakon čega je zbor VINS izveo Ay Carmelu. Samo otvorenje je privuklo izuzetno mnogo posjetiteljica i posjetitelja, što svjedoči o aktualnosti teme i interesu građana i građanki Rijeke o aktualnim napadima na ženska reproduktivna prava.
Izložba je aktivistička intervencija, koja je nastala kao reakcija na društvenu zbilju u kojoj Ustavni sud odlučuje o nečemu tako elementarnom kao što je ženino pravo na izbor. Postav izložbe čine aktivistički materijali, kao što su fotografije, pamfleti, medijski članci i drugi materijali. Izloženi materijali svjedoče borbu žena širom svijeta da ostvare ili zadrže pravo na prekid trudnoće.
Koncept postave obuhvaća dvadesetak zemalja iz cijelog svijeta, uključujući i Poljsku i Irsku, čiji su društveni konteksti najbliži onome u kojem živimo. Naracije o zemljama pružaju uvid u situaciju, zakone i nastojanja ženskih pokreta da ostvare svoja prava. Uz postav izložbe, u prostoru je ostvaren “Čitalački ćošak”, u kojem posjetitelji/ce mogu pročitati više o zakonodavnim okvirima i praksama iz cijelog svijeta, ali i prelistati materijale američke organizacije “Katolici za izbor”.
Izložba je otvorena do 25. veljače, od 12 do 17 sati. “Naše tijelo, naš izbor, naša borba!“ organizirana je i postavljena u suradnji s platformom Građani svom gradu. Nastala je u sklopu projekta Hrvatsko feminističko proljeće, a financijski ju podržavaju Mediterranean Women’s Fund i Primorsko-goranska županija.
asts about 30 minutes).
