Svakodnevnica nas i naših prijatelja, članova obitelji, rodbine, poznanika, slučajnih prolaznika, obilježena je prekarnim radom. Najveći problemi koji prate takav oblik rada za posljedicu imaju stalan osjećaj straha i bojazni za golu egzistenciju. Zaposlenici na određeno imaju niske plaće, ne znaju do kada će te plaće uopće dobivati, a izostaju i prava pristupa socijalnoj zaštiti. Sve učestaliji su ugovori za rad u nepunom radnom vremenu i povremeni rad. Večernji list donosi podatke da se 2015. godine više od 95% novog zapošljavanja odnosilo na ugovore na određeno vrijeme. Sindikati navode da više od jedne trećine prekovremenoga rada zaposlenicima na određeno uopće ne biva plaćeno.
Naša sugrađanka donosi nam priču o radnome iskustvu sobarice zaposlene na određeno. Ona je sezonska radnica koja bez obzira na demotivirajuću stvarnost s puno duha i snage progovara o svakodnevnici sobarica. Tri godine radila je na određeno kao sobarica u jednome riječkom hotelu, čime je stekla pravo zaopšljavanja na neodređeno. Upravo zato što zakon nalaže zapošljavanje na određeno, ona je – dobila otkaz.
Sada radi sezonu u jednom opatijskom hotelu u kojem je 60 soba raspoređeno na samo 7 sobarica. K tome, istih sedam žena zaduženo je i za sobe vile otvorene u obližnjem mjestašcu. Tako jedna od njih, uza sav ostali posao, ima obavezu urediti 23 dodatne sobe na drugoj lokaciji. Treba istaknuti i to da u čitavome hotelu uopće nema zaposlene čistačice pa su sobarice zadužene i za čišćenje vanjske terase, pranje bazena i ostalih površina.
Od navedenih 7 sobarica, ukupno je jedna zaposlena na neodređeno, sve su ostalo žene koje rade neznajući što im donosi novi mjesec. Čitav hotel tako ovisi o zaposlenicama koje su sezonske radnice, iako treba reći da je i to promašen naziv kojim se ublažava stvarno stanje. Naime, njihovi ugovori ne osiguravaju im čak ni posao tijekom cijeloga ljeta, njihovi su ugovori mjesečni. Svakoga mjeseca iznova one iščekuju u neizvjesnosti odluku o zaposlenosti i zajedno sa svojim obiteljima strepe pitajući se hoće li ugovor biti produžen još jedan mjesec.
U Radioaktivnoj možete poslušati čitav razgovor sa sobaricom koja bez straha progovara o svim aspektima sezonskoga rada u hrvatskim hotelima. Radio-emisija dio je projekta Prava, rad i žene, a financijski ju podržava fundacija Rosa Luxemburg.
Od 12. do 19. svibnja 2017. u Beogradu, održan je trening u sklopu projekta “Rodno osjetljivo novinarstvo i izvještavanje – promoviranje promjene za rodnu ravnopravnost” u koji je udruga PaRiter uključena kao partnerska organizacija.
Sudionici/e su kroz metode neformalnog učenja i radionica dobili nova znanja o ulozi jezika u izvještavanju, stvaranju reprezentacija i generiranju stereotipa u medijima, dobili nove vještine i razmijenili vlastita iskustva o temi. Osim toga, svi sudionici su sudjelovali u pisanju članaka koji će biti dostupni na blogu.
Ovaj trening je prva u nizu aktivnosti projekta kojem je cilj podići standarde izvještavanja, tako da ono postane rodno osjetljivije te povezivanje novinara/ki i organizacija civilnog društva u zemljama partnera. Na treningu su prisustvovali sudionici/e iz Srbije, Estonije, Italije, Češke, Makedonije, Hrvatske i Bugarske.
Projekt je financijski je podržan sredstvima Europske unije programa Erasmus+, a ostvaren kroz partnerstvo organizacija Forum Zena Indjija, Seiklejate Vennaskond, H.R.Y.O. Human Rights Youth Organization, Gender Alternatives Foundation, Business & Professional Women Prag II i Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter.
Prošli tjedan završio je projekt Mjesec ženskog aktivizma, tijekom kojeg je udruga PaRiter organizirala brojne radionice u Primorskoj-goranskoj županiji. Radionice su bile namijenjene ženama svih generacija, a njihov cilj bilo je informirati i propitivati važnost ženskih prava i feminističke solidarnosti.
U sklopu projekta održalo se šest neformalnih radionica različitih tematika. Četiri radionice održale su se u Rijeci, a po jedna radionica na otocima Krku i Cresu.
Na njima su žene iz lokalnog okruženja razrađivale i iznosile svoje ideje, podijelile svoje probleme, pitanja koja ih muče, prilike i izazove te su imale priliku razvijati samospoznaje, vjeru u sebe i svoju kreativnu snagu. Cilj projekta, kojeg su financijski podržali Ekumenska inicijativa žena i Primorsko-goranska županija, bio je potaknuti empatiju, učenje i razumijevanje ženskih prava te važnosti uloge zajedništva za osnaživanje žena. S obzirom da su radionice namijenjene ženama svih generacija, poslužile su i razvijanju međugeneracijskog dijaloga među ženama.
Upravo interakcija, međugeneracijska solidarnost i suradnja poslužile su kao temelj za njihov zajednički i pojedinačan rast te potvrdu vrijednosti i dostojanstva uloge žena.
Prijave i odaziv na radionice, kao i evaluacija, pokazali su da postoji velika potreba žena za ovakvim i sličnim aktivnostima. Iako je najveći odaziv bio među ženama mlađih generacija, veliki uspjeh ovih radionica bio je okupljanje pripadnica različite starosne dobi. Očigledan je nedostatak sadržaja koji potiču međugeneracijsko sudjelovanje žena i koji istovremeno okupljaju žene u nastojanju da ih se informira, osvijesti i međusobno poveže u znanju o ženskom pokretu te ih se osnaži za preuzimanje inicijative za aktivnu participaciju u zajednici.
Udruga PaRiter time nastavlja sadržajno i prostorno proširivati područje informiranja i umrežavanja žena s ciljem stvaranja preduvjeta za jačanje ženskog pokreta na području PGŽ-a, koji će doprinijeti ravnopravnijem društvu.
U srijedu, 31. svibnja, od 20 sati u Art-kinu održat će se projekcija videoaktivističkih radova učenika iz Učeničkog doma „Podmurvice“ Rijeka, nastalih kao dio edukacijskog projekta “Reci, pa ispeci 2” koji od 2015. provode riječke udruge Filmaktiv i PaRiter, u suradnji s Učeničkim domom “Podmurvice” Rijeka.
Projekt je osmišljen kao odgovor na manjkavost obrazovnog sustava da uvijek i adekvatno odgovori na sve učestaliji govor mržnje u javnom prostoru, nasilje u obiteljskim i partnerskim odnosima, nasilje među mladima kao i na sve prisutnije inicijative usmjerene na isključivanje i neuvažavanje potreba i prava pojedinih manjina. Imajući na umu važnost preuzimanja i prakticiranja uloge aktivnih građana već od srednjoškolske dobi, provoditelji edukacije aktualne su teme s učenicima obradili u formi videoaktivizma te s mladima podijelili znanja potrebna za izradu kratkog dokumentarnog filma. Kreativni izričaj u formi videa postaje tako način artikulacije potreba šire društvene zajednice a propulzivnost audiovizualnog sadržaja, medija bliskog srednjoškolskoj populaciji, također omogućuje kreativnu interpretaciju pojma građanina/građanke, ljudskih prava, odgovornosti, demokratskih vrijednosti i građanske svijesti.
Kako bi se upoznali sa specifičnim potrebama te brojnim fizičkim i društvenim barijerama pred slijepim i slabovidnim te osobama s invaliditetom, mladi su surađivali i s Emilom Mandarićem (Udruga slijepih Primorsko-goranske županije) te s Elizabetom Vega (RiOrgone – Inicijativa za zdravo življenje).
Na koji su način učenici Učeničkog doma „Podmurvice“ interpretirali svoju ulogu aktivnih građana/ki, bit će prezentirano posljednjeg dana svibnja u Art-kinu gdje će se moći pogledati i dokumentacijska izložba njihove aktivističke akcije.
Projekt “Reci, pa ispeci” realiziran je uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
Podići svijest javnosti o rodnoj nejednakosti na tržištu rada?
Podići razinu svoje zapošljivosti?
Upoznati ljude iz Hrvatske, Austrije i Italije?
O čemu se radi?
Ime projekta Sisterality je spoj engleskih riječi ‘sister’ i ‘solidarity’ te upućuje na samu svrhu ove inicijative. Želimo stvoriti internacionalnu mrežu mladih žena kako bi se promovirala njihova zapošljivost, potaknulo na radnu mobilnost te kako bi se podigla svijest javnosti o temi rodne nejednakosti na tržištu rada. Ova transnacionalna inicijativa mladih u kojoj sudjeluju Hrvatska, Italija i Austrija, kombinira radionice i organizaciju različitih aktivnosti za građane i građanke. Kroz ovu inicijativu želimo podići svijest javnosti u našim lokalnim zajednicama i te omogućiti sudionicama nova znanja u polju ITC tehnologije, poduzetništva, ženskih prava i aktivnog sudjelovanja. Kroz neformalno učenje i organizaciju aktivnosti sudionice će razviti znanja i vještine koje će im pomoći pri zapošljavanju. Sudjelovanje u svim aktivnostima projekta popuno je besplatno.
Tko može sudjelovati?
Tražimo četiri motivirane sudionice s područja Primorsko-goranske županije koje su nezaposlene, u prekarnom obliku zaposlenja, koje su se susrele s rodno uvjetovanom diskriminacijom na tržištu rada. Nije obavezno da sudionice zadovoljavaju te uvijete, bitno je da ih jednostavno zanimaju teme rodne nejednakosti na tržištu rada, ženska prava i da žele dobiti nova znanja i vještine koje će im pomoći pri zapošljavanju te se povezati s drugim ženama iz Austrije i Italije. Prijaviti se mogu osobe od 20 do 30 godina. Grupa od četiri sudionice za svaku zemlju imat će mentora koji će ih usmjeravati i pomoći im tijekom svih aktivnosti i u procesu realizacije vlastitih ideja.
Što ćeš raditi?
Postat ćeš dio transnacionalne inicijative i Sistearality mreže zajedno sa sudionicama iz Italije, Hrvatske i Austrije. Sudjelovat ćeš na različitim radionicama koje pokrivaju teme:
Ženska prava
Seksizam na tržištu rada
Izrada kratkog videa
Korištenje medija, društvenih mreža i web platformi za aktivizam
Kako bi podigle svijest o seksizmu i rodno utemeljenoj diskriminaciji na tržištu rada, zajedno sa sudionicama iz tvoje grupe organizirat ćeš različite aktivnosti za javnost (guerilla akcije, flash mob, radio emisije, filmske večeri, debate i okrugle stolove i druge aktivnosti).
Također ćeš sudjelovati na sastanku svih sudionica iz svih zemalja u Hrvatskoj.
Sve sudionice okupit će se u Hrvatskoj na petodnevnom sastanku u rujnu 2017. Tu će dobiti osnovno znanje o ženskim pravima i nejednakosti na tržištu rada, upoznat sve sudionice iz Italije i Austrije te razmijeniti ideje za buduće akcije. Svi troškovi sudjelovanja (hrana, prijevoz i smještaj) su pokriveni.
Projekt je financiran kroz Erasmus+ program, a razvijen kroz partnerstvo tri organizacije:
PaRiter (Hrvatska)
Udruga PaRiter osnovana je u ožujku 2014. godine, s ciljem podizanja svijesti, kako o ljudskim i ženskim pravima, tako i o građanskom aktivizmu te ulozi i obvezama pojedinca u i prema društvu. Želja Udruge PaRiter je aktivno djelovati u lokalnoj zajednici te utjecati na stvaranje aktivnog građanstva te educirati, informirati i osvijestiti problematiku ljudskih i ženskih prava, kako na lokalnoj, tako i na regionalnoj razini, kroz projekte, radionice, građanske akcije, ali i primjere dobre prakse iz drugih gradova i zemalja. Udruga je organizirala i provela niz uspješnih građanskih akcija u skladu sa svojom ciljevima i vizijom, a pri tome treba naglasiti da su sve odrađene volonterskim radom.
TDM 2000 (Italija)
“TDM 2000” je neprofitna organizacija iz grada Cagliari, koja koordinira mlade ljude u volonterskom sektoru, podupire ih u razvijanju njihovih poduzetničkih, osobnih i profesionalnih vještina kroz iskustveno učenje i neformalnu edukaciju. Glavna područja kojima se bave su poduzetništvo, mladi, ljudska prava, demokracija, aktivno građanstvo, interkulturno učenje i dr. Sve njihove aktivnosti planiraju i provode mladi ljudi, a organizacija ima višegodišnje iskustvo u vođenju Europskih projekata, poduzetništvu i inkluziji mladih.
Psychosoziales Zentrum für Mädchen und junge Frauen – die Spinnerei (Austrija)
The Psychosocial Centre for girls and young women – Die Spinnerei je neprofitna organizacija iz Beča s opsegom osnaživanja djevojaka i mladih žena za njihovu budućnost i pružanje mogućnosti za samoodređene životne putove. Oni su interdisciplinarni tim od 4 osobe iz različitih područja (pedagogija, psihologija, lingvistika) – tako uključuju različite pristupe u svom radu i stvaraju raznolikost. Njihovi projekti se temelje na feminističkim teorijama koje pretpostavljaju da rod nije biološka kategorija, već društvena konstrukcija. Njihov cilj je izgradnja društva u kojem osobe nisu definirane rodom, nego da svatko ima isto pravo na individualne životne odluke.
Za prijavu pošalji kratki CV i motivacijsko pismo u kojem ćeš objasniti zašto želiš postati sudionica na ovom projektu. Svoju prijavu pošalji na adresu s naznakom “Sisterality- Prijava za sudjelovanje”. Rok za prijavu je produžen do 28.5.2017.
Udio osoba s invaliditetom u ukupnom stanovništvu iznosi 12%. Riječ je o pola milijuna osoba koje životne prepreke savladavaju noseći invaliditet. U toj velikoj brojci, tek 17.000 osoba registrirano je kao zaposleno, a 7.000 prijavljeno kao nezaposleno. Tako od pola milijuna ljudi dobivamo samo 24.000 radno aktivnih osoba s invaliditetom. Što je s preostalima – zašto nisu zaposleni ili barem registrirani kao potencijalno radno aktivne osobe?
Žene s invaliditetom na tržištu rada u vrlo su nezavidnoj poziciji. Uzroci počinju još u njihovu mladenaštvu, kada su im mogućnosti željenoga i time kvalitetnoga obrazovanja ograničene zbog neprilagođenosti obrazovnih ustanova i programa osobama s invaliditetom. Od ukupnog broja žena s invaliditetom koje su prijavljene kao radno sposobne, 73% ih je bez završene osnovne škole ili sa završenom tek osnovnom školom. Tako se diskriminacija žena s invaliditetom događa prije nego što one uopće stignu do tržišta rada. Ipak, sagledavajući postojeće zakonske regulative, problema pri zapošljavanju žena s invaliditetom gotovo da i ne bi trebalo biti. Radna prava osoba s invaliditetom u Hrvatskoj zakosnki su uređena 2014. godine, kada je u Narodnim novinama objavljen Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom čija je puna primjena krenula 2015. godine. Tada su doneseni i Pravilnici o utvrđivanju kvote zapošljavanja osoba s invaliditetom, o vođenju očevidnika te o poticaju zapošljavanja osoba s invaliditetom. Postupno je uređeno da na svakih 20 zaposlenica i zaposlenika mora biti zaposlena najmanje jedna osoba s invaliditetom. Za nepoštivanje odredbe plaća se novčana kazna od 5 do 30 tisuća kuna, a tu je i plaćanje Posebnog doprinosa za poticaje zapošljavanja osoba s invaliditetom. Prema podacima dostupnima na portalu Tehnološko-ekonomskog biroa, poslodavcu koji zapošljava osobu s invaliditetom određuje se za tu osobu novčani poticaj u visini uplaćenog doprinosa za osnovno zdravstveno osiguranje (npr. po stopi od 13%) i doprinosa za zapošljavanje (npr. po stopi od 1,6%). Također, poslodavac može ostvariti i posebni poticaj u obliku jednokratnog materijalnog davanja za troškove obrazovanja osobe s invaliditetom, sredstva za prilagodbu radnog mjesta i uvjeta rada osobe s invaliditetom (arhitektonska i tehnička prilagodba), kreditna sredstva po povoljnijim uvjetima namijenjenih kupnji strojeva, opreme, alata ili pribora potrebnog za zapošljavanje osobe s invaliditetom.
Unatoč dobrom zakonskom okviru, prema podacima Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, 31. prosinca 2015. godine u javnom je sektoru bilo čak 2.500 poslodavaca koji nisu ispunili zakonski propisanu kvotu zapošljavanja osoba s invaliditetom. S kakvim se izazovima susreću žene s invaliditetom u pokušajima da pronađu svoje mjesto na tržištu rada, poslušajte u RadioAktivnoj. U emisiji gostuju Irene Ujčić-Rob, predsjednica Društva tjelesnih invalida grada Rijeke i Ivana Grgurev, prodekanica Prvanoga fakulteta u Zagrebu i stručnjakinja za radno i socijalno pravo. Radio-emisija udruge PaRiter snimljena je u sklopu projekta Prava, rad i žene i pod pokroviteljstvom je Fundacije Rosa Luxemburg.
Hrvatski odgojno-obrazovni sustav podjednako se ustalio kao tema među onima koji su u njega izravno uključeni, kao i među onima koji posljedice njegovih učinaka primaju posredno. Mišljenja su različita, ali najčešće su prožeta izrazima nezadovoljstva. Ustaljenim pritužbama u prilog idu rezultati državnih i međunarodnih istraživanja prema kojima opada ne samo znanje, nego i vještine i sposobnosti hrvatskih učenika. Osim opadanja znanja učenika, opada i zadovoljstvo odgojno-obrazovnih djelatnica i djelatnika. Godine 2013. provedeno je međunarodno istraživanje o uvjetima rada u školama i čak 90% hrvatskih nastavnica smatra da njihovo zanimanje nije cijenjeno i poštovano u društvu. Istraživanjem je potvrđeno i znano – da na svim razinama obrazovanja prevladavaju odgojno-obrazovne djelatnice, žene, u prosjeku četrdesetrogodišnjakinje. Na sveučilištima i fakultetima taj se broj mijenja i manje od 43% žena zaposleno je u visokom obrazovanju, a slične postotke nalazimo i u podacima o broju ravnateljica, pri čemu ih je na tim pozicijama manje od 50%.
Nastavnica u srednjoj školi nerijetko je zaposlena u više različitih škola i učestalo ih mijenja. Pritom uz školske obaveze, održava i dodatne aktivnosti za učenike, osmišljava poticajne projekte i dodatno se usavršava. Poznajete li nastavnice i nastavnike, možete provjeriti koliko dodatnih sati svoga slobodnoga vremena oni utroše na pripremu obrazovnih sadržaja za učenike. Uz to, za Hrvatsku je karakteristično da nastavnice pohađaju edukacije i treninge češće nego djelatnice u drugim zemaljama Europe obuhvaćenim TALIS-ovim istraživanjem (hrvatskih 96.8% odgojno-obrazovnih djelatnica redovito se stručno usavršava, dok europski prosjek iznosi 86.3%). O samosvjesti i zainteresiranosti hrvatskih nastavnica za kvalitetan rad i aktualizaciju nastavnoga procesa svjedoči i podatak o izrečenoj potrebi za usavršavanjem u području uporabe tehnologije u nastavi (hrvatska 19.7%, europski prosjek 19.7%) i osposobljavanju za rad s učenicima s invaliditetom (hrvatska 32.7%, europski prosjek 21.9%). Ono u čemu je hrvatska također bolja od prosjeka opet se može zahvaliti intrinzičnoj motiviranosti žena jer je njihov broj u onome što se naziva ”tipično muškim predmetima” u Hrvatsoj puno veći nego u zemljama Europe. Dok je europski prosjek žena koje predaju te predmete 37%, u Hrvatskoj iznosi dobrih 50%.
Jasno je, na svojim leđima hrvatski obrazovni sustav nose žene, žene koje su zainteresirane, nadprosječno često se usavršavaju i proaktivno traže područja u kojima bi mogle napredovati i osuvremeniti nastavu, a sve to uz plaće koje su manje od plaća njihovih, jednako obrazovanih kolega.
Istraživanja projekta „Gender Pay Gap: Nova rješenja za stari problem“, provedenoga 2016. godine u Zagrebu, pokazuju da je najveća razlika u plaćama muškaraca i žena upravo u dobnoj skupini od 35 do 44 godine, a u prosječna djelatnica u obrazovanju ima 43 godine. Razlika u plaćama vidljiva je u usporedbi s plaćama jednakoobrazovanih zaposlenika u drugim sektorima. Plaće odgojno-obrazovnih radnica (odgajateljica, učiteljica, nastavnica) uporno su manje od plaća jednako obrazovanih radnica i radnika koji također rade puno radno vrijeme i tijekom cijele godine. U zemljama obuhvaćenim istraživanjem Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, odgajateljice zarađuju 74%, a učiteljice 81% plaće jednako obrazovanih radnika zaposlenih puno radno vrijeme, nastavnici u višim razredima OŠ primaju 85%, a nastavnici u SŠ 89% plaće jednako obrazovanih kolega. Osim što je to nemotivirajuće i ponižavajuće za sadašnje radnice, ključan problem predstavlja što se takvim plaćama ne može privući kvalitetan kadar novih naraštaja koji bi se obrazovao za zanimanja o kojima ovise buduće generacije.
Mlada srednjoškolska nastavnica, diplomirana sociologinja Sara Mesaroš, u razgovoru je podijelila s nama svoja iskustva rada u odgojno-obrazovnm sustavu, a predsjednica Sindikata obrazovanja, medija i kulture, Božica Žilić osvrnula se na stanje i ukazala na područja na koja se može i treba utjecati. Cijeli razgovor možete poslušati u radio-emisiji udruge PaRiter, RadioAktivna, snimljenoj u sklopu projekta Prava, rad i žene, a pod pokroviteljstvom Fundacije Rosa Luxemburg.
Na sastanku su sudjelovale dvije članice udruge PaRiter te po dvije predstavnice iz partnerskih organizacija TDM 2000 iz Italije i Psychoziales Zentrum fur Madchen und junge Frauen – die Spinnerei iz Austrije. Dogovarale su se akcije za uspješnu provedu projekta u čije će se aktivnosti uskoro moći uključiti mlade žene.
Ovim projektom želi se stvoriti međunarodna mreža mladih žena za promicanje zapošljivosti, poticanje mobilnosti radne snage te kroz kampanju osvijesti javnost o rodnoj nejednakosti na tržištu rada. Planiranjem aktivnosti kampanje mlade žene steći će nove vještine i znanja, što će povećati njihovu mogućnost zapošljivosti i radne mobilnosti.
Mjesec ženskog aktivizma projekt je, koji ima za cilj povezivanje i osnaživanje žena svih generacija na području Primorsko-goranske županije edukacijom o ženskim pravima, rodnoj ravnopravnosti i aktivističkom djelovanju te stvaranju temelja i baze za njihovo umrežavanje i suradnju odnosno za jačanje ženskog pokreta na području PGŽ-a.
Udruga PaRiter je u partnerstvu s organizacijama TDM 2000 iz Italije i Psychoziales Zentrum fur Madchen und junge Frauen – die Spinnerei iz Austrije započela provedbu projekta Sisterality – International network of girls and young women, koji je financijski podržan kroz Erasmus+program.
Sudionice iz Hrvatske, Italije i Austrije kroz neformalnu edukaciju steći će znanja o korištenju digitalne tehnologije, poduzetništvu i rodnoj ravnopravnosti na tržištu rada te će također će razviti nove vještine kroz praktični dio u kojem će zajedno osmisliti kampanju i druge aktivnosti.
Ovim projektom želi se stvoriti međunarodna mreža mladih žena za promicanje zapošljivosti, poticanje mobilnosti radne snage te kroz kampanju osvijesti javnost o rodnoj nejednakosti na tržištu rada. Planiranjem aktivnosti kampanje mlade žene steći će nove vještine i znanja, što će povećati njihovu mogućnost zapošljivosti i radne mobilnosti.
Transnacionalna dimenzija ovog projekta daje mu dodatnu vrijednost, a sudionice iz ove tri zemlje, osim na lokalnoj razini, djelovat će zajedno i na transnacionalnoj razini kako bi osvijestile javnost o problemu rodne nejednakosti na tržištu rada.
U četvrtak, 2. ožujka u Ekonomskoj školi Mije Mirkovića održana je Živa knjižnica, i to u sklopu projekta Faktor promjene. Faktor promjene osmišljen kao sredstvo promoviranja ljudskih prava, a cilj aktivnosti Žive knjižnice je upoznati učenike i učenice s pričama ranjivih skupina. Učenice/ci i “žive knjige” su razgovarali o iskustvima diskriminacije. Direktna interakcija između članova/ica ranjivijih skupina i učenika/ca je poslužila za propitivanje predrasuda.
Živoj knjižnici je prisustvovalo 36 učenika i učenica navedene srednje škole, dok je sama knjižnica sadržavala sedam naslova, odnosno sedam živih knjiga. Učenice i učenici Ekonomske škole su prije samog “čitanja” sudjelovali u svojevrsnoj kratkoj radionici na kojoj su naučili i naučile više o diskriminaciji i predrasudama koje svi zapravo imamo. Ono što je važno, naučili su, je biti svjestan/na da su ljudi skloni prosuđivati ljude na temelju pretpostavki, što često vodi ka diskriminaciji te da je prvi korak ka rješavanju tog problema upravo osvještavanje.
Kako Faktor promjene aktivno radi na borbi protiv nasilja među mladima, ova aktivnost je važna jer mladima pomaže shvatiti pozicije osoba koje se nalaze u “manjinskim” skupinama te tako humanizirati percepcije o nečemu što se u našem društvu smatra tabuom.
Kao i u srednjoj školi Hrvatski kralj Zvonimir, nakon održane Žive knjižnice je izvoditeljica aktivnosti s mladima porazgovarala o njihovom iskustvu čitanja živih knjiga te su zajedno, kroz različite aktivnosti, evaluirali i promislili o svemu što su taj dan naučili.
Partneri na projektu su Kazališna radionica Malik – Rijeka, te udruga Kreativni Krk, a projekt financijski podržava Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
Tražimo zainteresirane novinare i novinarke te druge osobe s iskustvom rada u medijima da nam se pridruže na treningu “Rodno osjetljivo novinarstvo i izvještavanje – promoviranje promjene za rodnu ravnopravnost”. Trening će se održati od 12. do 19. svibnja 2017. u Beogradu u Srbiji.
Cilj projekta je podići standarde izvještavanja, i to tako da ono postane rodno osjetljivije te povezivanje novinara/ki i organizacijama civilnog društva u zemljama partnera. U projektu će sudjelovati novinari/ke iz Srbije, Estonije, Italije, Češke, Makedonije, Hrvatske i Bugarske te će na treningu steći znanje, vještine i kontakte koji će im olakšati izvještavanje o rodno osjetljivim pitanjima.
Mnoge informacije, pogotovo one vezane uz rodnu jednakost, promociju uspješnih žena i/ili njihovih poslova često nisu dovoljno vidljive u medijima. Mladim ljudima, pogotovo mladim ženama i onima koji pripadaju manjinama ili osjetljivijim skupinama često nije jednostavno doći do informacija o njihovim vlastitim društvenim skupinama i potencijalnim izmjenama zakona i/ili propisa koji se tiču direktno njih. Isto tako, mediji su ključni dionik u kreiranju javnog mijenja i radi toga kriva poruka može voditi do kreiranja predrasuda i stereotipa, dok ispravna može pomoći pri borbi protiv diskriminacije.
Ideja za ovaj projekt je došla iz potrebe da se mlade ljude, naročito žene, ohrabri da razmjenjuju mišljenja i iskustva kako koristiti medije kao alat u radu s mladima za teme rodno uvjetovane diskriminacije i marginalizacije te promocije rodne ravnopravnosti.
Projekt će osnažiti sudionike/ce da svoje projekte učine dostupnije i vidljivije javnosti, ali im dati i konkretne primjere na koji način mogu promovirati rodnu jednakost. Uz to, projekt će sudionike/ce osposobiti da budu rodno osjetljivi prema njihovim ciljanim skupinama kroz korištenje različitih medija, s naglaskom na online medije.
PaRiter je partner na Erasmus+ projektu Rodno osjetljivo novinarstvo i izvještavanje – promoviranje promjene za rodnu ravnopravnost, i to s organizacijama Forum Zena Indjija, Seiklejate Vennaskond, H.R.Y.O. Human Rights Youth Organization, Gender Alternatives Foundation, Business & Professional Women Prag II.
Troškovi puta, hrane i smještaja su pokriveni, a radni jezik treninga je engleski. Za prijavu je potrebno ispuniti prijavnicu na engleskom jeziku te je do 21. ožujka 2017. godine dostaviti isključivo na (NE slati na adresu hosting organizacije koja je navedena u prijavnici), subjekt: Trening: Rodno osjetljivo novinarstvo i izvještavanje – promoviranje promjene za rodnu ravnopravnost.
Radioaktivna, emisija o rodnoj ravnopravnosti, od ponedjeljka, 27. veljače, započinje s ciklusom posebnih emisija koje će tematizirati žene na tržištu rada, a u sklopu projekta “Prava, rad i žene”. Specijalna edicija Radioaktivne će se emitirati svakog zadnjeg ponedjeljka u mjesecu na Radio Korzu.
Cilj projekta je podići svjesnost o specifičnim problemima s kojima se nose radnice, s naglaskom na mjere štednje i neoliberalne tendencije u Hrvatskoj i regiji. “Prava, rad i žene” će otvoriti prostor za artikulaciju i definiranje političkih, ekonomskih i socijalnih aspekata kapitalizma koji vrše pritisak na žene u sferi formalnog i neformalnog rada. Ovim projektom želimo povećati vidljivost “nevidljivih žena”, odnosno onih koje rade u domaćinstvima, trgovini, žena s invaliditetom itd. Osim svega navedenoga, tematizirat će se i sindikalno udruživanje radnica te politička i ekonomska analiza žena na tržištu rada, uzimajući u obzir razlike u plaćama, stakleni strop, radne uvjete itd.
Projekt predviđa snimanje, produkciju i emitiranje devet radio emisija o navedenoj temi, ali i organizaciju okruglog stola te promotivne aktivnosti. “Prava, rad i žene” emitirat će se, kao I svaka Radioaktivna do sada, na valovima Radio Korza ponedjeljkom u 18 sati te će emisije biti dostupne na zahtjev na MixCloud kanalu udruge PaRiter.
“Prava, rad i žene” financijski je podržan od strane Rosa Luxemburg Stiftung South-East Europe.
U četvrtak, 23. veljače u srednjoj školi Hrvatski kralj Zvonimir u Krku održana je Živa knjižnica, i to u sklopu projekta Faktor promjene. Mladi su ovom prilikom imali mogućnost čitati o manjinama s kojima u svakodnevnom životu nisu u kontaktu, a sami su ovo iskustvo ocijenili kao izuzetno pozitivino i poučno.
Živoj knjižnici je prisustvovalo 30 učenika i učenica navedene srednje škole, dok je sama knjižnica sadržavala sedam naslova, odnosno sedam živih knjiga. Samom “čitanju” je prethodio uvod u aktivnost u smislu svojevrsne kratke radionica o ljudskim pravima, a sve kako bi mladima iskustvo razgovora sa pripadnicima i pripadnicama manjina bilo što plodonosnije i zanimljivije. Nakon održane Žive knjižnice je izvoditeljica aktivnosti s mladima porazgovarala o njihovom iskustvu čitanja živih knjiža te su zajedno, kroz različite aktivnosti, evaluirali i promislili o svemu što su taj dan naučili.
Iduća živa knjižnica u sklopu projekta Faktor promjene održat će se već 2. ožujka, i to u Ekonomskoj školi Mije Mirkovića u Rijeci.
Partneri na projektu su Kazališna radionica Malik – Rijeka, te udruga Kreativni Krk, a projekt financijski podržava Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
Udruga PaRiter je u suradnji s Kazališnom radionicom Malik – Rijeka i Kreativnim Krkom pokrenula projekt pod nazivom Faktor promjene. Projekt je prepoznat i financijski podržan od strane Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
Faktor promjene kroz metode Žive knjižnice i Forum teatra radi na senzibilizaciji mladih na prisutnost nasilničkog ponašanja u njihovim međuljudskim odnosima te kako ih spriječiti; stavlja naglasak na ekonomske razlike koje su često razlog nasilja, objašnava utjecaj perpetuiranja rodnih stereotipa na porast nasilja, uči ih koji su pojavni oblici nasilja. Ovaj projekt povezuje ljudska prava, toleranciju i nediskriminaciju kao glavne odrednice borbe protiv nasilja. Projekt je osmišljen kao poticaj za mlade da rade sami i same na sebi, ali i na onima oko sebe: želimo ih inspirirati da postanu mini-voditelji/ce i mini-aktivisti/kinje koji će pomoći u obrani ljudskih prava, čak kada ih se i ne tiču osobno.
Uz navedene aktivnosti koje će se provoditi na području Primorsko-goranske županije, projekt uključuje i izdavanje priručnika o prevenciji nasilja među mladima.
Cilj projekta je smanjiti nasilje među mladima, ali i povećanje intelektualnog kapitala ciljane skupine u širem kontekstu. Projekt će obuhvatiti teme civilnog društva poput ljudskih prava, međuvršnjačkog nasilja, diskriminacije na temelju roda, spola, etniciteta, vjerskog i seksualnog opredjeljenja, teme koje su nedovoljno zastupljene u medijima i nerado u središtu promišljanja suvremenog hrvatskog društva. Polaznici se tijekom susreta potiču na promišljanje i artikuliranje stavova o problemima i potrebama njihove okoline.
Jučer je u Rijeci, u Križanićevoj 6a otvorena izložba “Naše tijelo, naš izbor, naša borba!”. Izložbu su kratkim govorima otvorile organizatorice iz udruge PaRiter, nakon čega je zbor VINS izveo Ay Carmelu. Samo otvorenje je privuklo izuzetno mnogo posjetiteljica i posjetitelja, što svjedoči o aktualnosti teme i interesu građana i građanki Rijeke o aktualnim napadima na ženska reproduktivna prava.
Izložba je aktivistička intervencija, koja je nastala kao reakcija na društvenu zbilju u kojoj Ustavni sud odlučuje o nečemu tako elementarnom kao što je ženino pravo na izbor. Postav izložbe čine aktivistički materijali, kao što su fotografije, pamfleti, medijski članci i drugi materijali. Izloženi materijali svjedoče borbu žena širom svijeta da ostvare ili zadrže pravo na prekid trudnoće.
Koncept postave obuhvaća dvadesetak zemalja iz cijelog svijeta, uključujući i Poljsku i Irsku, čiji su društveni konteksti najbliži onome u kojem živimo. Naracije o zemljama pružaju uvid u situaciju, zakone i nastojanja ženskih pokreta da ostvare svoja prava. Uz postav izložbe, u prostoru je ostvaren “Čitalački ćošak”, u kojem posjetitelji/ce mogu pročitati više o zakonodavnim okvirima i praksama iz cijelog svijeta, ali i prelistati materijale američke organizacije “Katolici za izbor”.
Izložba je otvorena do 25. veljače, od 12 do 17 sati. “Naše tijelo, naš izbor, naša borba!“ organizirana je i postavljena u suradnji s platformom Građani svom gradu. Nastala je u sklopu projekta Hrvatsko feminističko proljeće, a financijski ju podržavaju Mediterranean Women’s Fund i Primorsko-goranska županija.
Jučer se na Kazališnom trgu u Rijeci točno u podne održala manifestacija Rijeka ustaje, kojom se grad Rijeka pridružio brojnim hrvatskim i svjetskim gradovima koji su, u sklopu globalne kampanje One Billion Rising (Milijarda ustaje), kroz pjesmu i ples poručili “Ne! nasilju prema ženama”.
Ova najveća globalna kampanja protiv nasilja prema ženama i djevojčicama održava se svake godine 14. veljače, na Valentinovo, s jasnom porukom da ljubav nije nasilje. Kampanja One Billion Rising ove je godine stavila u fokus borbu protiv eksploatacije žena, bilo to ekonomsko, seksualno, socijalno ili kulturološki.
Organizatorice su u kratkom govoru upozorile da je čak 11.4 milijuna žena i djevojčica žrtve prisilnog rada, da u više od 90 država širom svijeta žene nemaju jednaka prava prema posjedovanju u korištenju zemlje te da u većini zemalja još uvijek zarade prosječno samo 60-75% plaće koju zarade muškarci. Osim toga, upozorile su i na činjenicu da je preko 60 milijuna djevojčica prisiljeno na brak prije 18 godine te da je trgovanje ljudima u svrhu seksualne prodaje žena i djevojčica najbrže rastuća kriminalna aktivnost koja generira profit.
U organizaciji udruga PaRiter i SOS telefon, ispred HNK Ivana pl. Zajca otplesana je koreografija na pjesmu Break the Chain, službenu pjesmu kampanje. Ples su već tradicionalno predvodile plesne grupe Flame i Lost in Wonderland, a u plesu su im se pridružile članice i članovi udruga, volonteri i volonterke te ostali građani i građanke.
Uz to, organizatorice su kratkim osvrtom podržale LGBTIQ zajednicu i osudile subotnji napad na klub Super Super u Zagrebu te poručile da ljubav jest i ostaje jača od mržnje!
U četvrtak, 16.2.2017. u gradu Rijeci, u Križanićevoj 6a održat će se otvorenje izložbe “Naše tijelo, naš izbor, naša borba!”.
Izložba je aktivistička intervencija, a biti će izloženi aktivistički materijali, (fotografije, pamfleti, medijski članci i dr.) koji svjedoče borbu žena širom svijeta da ostvare ili zadrže pravo na prekid trudnoće. Na otvorenju će se također moći poslušati izvedba zbora VINS.
Koncept postave obuhvatit će dvadesetak zemalja iz cijelog svijeta, a naracije o zemljama pružit će uvid u situaciju, zakone i nastojanja ženskih pokreta da ostvare svoja prava. Uz postav izložbe, u prostoru će biti i “Čitalački ćošak”, u kojem će posjetitelji/ce moći pročitati više o zakonodavnim okvirima i praksama iz cijelog svijeta, ali i prelistati materijale američke organizacije “Katolici za izbor”.
Izložba će biti otvorena do 25. veljače, od 12 do 17 sati, omogućena je u suradnji s platformom Građani svom gradu. Nastala je u sklopu projekta Hrvatsko feminističko proljeće, a financijski ju podržavaju Mediterranean Women’s Fund i Primorsko-goranska županija.
Svaka osoba ima pravo na seksualnu slobodu, pravo na pristup adekvatnim medicinskim uslugama i pravo na točne i provjerene informacije koje se temelje na znanstvenim spoznajama. Projekt HopaCupa.org ima za cilj promovirati odgovorno seksualno ponašanje, i to kroz pružanje informacija o kontracepciji i pružateljima/cama medicinskih usluga na jednostavan i svima razumljiv način, a sve kako žene i djevojke mogle donositi informirane odluke o svojem seksualnom i reproduktivnom zdravlju.
HopaCupa.org projekt je nastao kao odgovor na činjenicu da je sve teže i teže doći do točnih informacija o seksualnosti i reproduktivnom zdravlju. Naime, projekt uključuje izradu web stranice koja će svojom jednostavnošću biti pristupačna svima te će na jednostavan način naglašavati dobre i loše strane kontracepcijskih sredstava koja su dostupna u Republici Hrvatskoj. Nadalje, mapirat ćemo ginekološke ordinacije kako bi svaka osoba koja ima potrebu za uslugama iz domene reproduktivnog zdravlja mogla na jednostavan način saznati koja je najbliža ordinacija, kontakt podatke i radno vrijeme.
Živimo u svijetu promjena i internet je postao jedno od glavnih mjesta za informiranje te radi toga želimo iskoristiti tehnologiju kao medij za pružanje točnih, provjerenih informacija, naročito u ovom trenutku kada raste razina konzervativnosti društva i seksualnost sve više i više postaje tabu.
Projekt financijski podržava Global Fund for Women i provodi ga udruga PaRiter u 2017. godini.
“Prava, rad i žene” projekt je udruge PaRiter koji će se provoditi od veljače do listopada 2017. godine. Projekt uključuje devet radijskih emisija o ženskim radnim pravima, emisije koje će izvijestiti sa specijaliziranih skupova koji tematiziraju ženska radna prava i ljevicu te okrugli stol.
Radio emisije RadioAktivna – Prava, rad i žene emitirat će se svakog zadnjeg ponedjeljka u mjesecu na valovima Radio Korza, od veljače do listopada 2017. godine. Sve emisije su dostupne na zahtjev na stranici Mixcloud.
Ovaj projekt nastao je kao reakcija na medijska izvještavanja o ženskim pravima i često zanemarivanje specifične pozicije žena na današnjem tržištu rada. Naime, u javnom diskursu se ne tematizira odnos tržišta rada prema ženama izuzet u ekstremnim situacijama kada izrabljivanje radnica dođe do šire javnosti. Emisije imaju za cilj podići svjesnost o specifičnim problemima s kojima se žene radnice susreću radi mjera štednje i neoliberalnih tendencija u Hrvatskoj i regiji, proizvesti prostor za definiranje koji su to politički, ekonomski i socijalni aspekti kapitalizma koji se trebaju adresirati kako bi se poboljšala pozicija žena u sferama formalnog i neformalnog rada. Nadalje, želimo povećati vidljivost onih žena koje su često “nevidljive”, kao što su radnice u kućanstvima, žene u sindikatima, one koje su uključene u ekonomiju brige. Cilj okruglog stola je stvoriti platformu za diskusiju o sindikalnom organiziranju te analiziranje pozicije radnica s političkog i ekonomskog aspekta. Projekt naglašava važnost otvaranja rasprave o razlikama u plaći, staklenom stropu, odnosima prema zaposlenicama itd. Promocija političke i demokratske participacije žena u javnim konzultacijama o različitim prijedlozima zakona koji uređuju pitanje rada i prava kako bi se zagovaralo određene izmjene u odnosu na socijalne usluge također je jedan od ciljeva projekta.
Projekt “Prava, rad i žene” provodi udruga PaRiter, a financijski ga podržava Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe.
Zdravstveni odgoj, koji uključuje modul „Spolna/rodna ravnopravnost i spolno odgovorno ponašanje“ integriran je u školski program preko sata razrednog odjela koji provode razrednici bez obzira na struku, no anketiranje srednjoškolskih učenika/ca iz Primorsko-goranske županije pokazalo je da četiri od pet ispitanih osoba smatra kako školski program ne pokriva ono što žele znati o seksualnosti.
Gotovo svaki/a drugi/a učenik/ca izjavio/la je kako bi voljelo imati mogućnost informiranja o seksualnosti putem izvannastavnih i/ili izvanškolskih programa. Učenici i učenice o seksualnosti se informiraju na internetskim portalima, i to jedna od četiri ispitane osobe, dok se sedam posto ispitanih osoba o seksualnosti informira putem – pornografskih sadržaja.
Rezultati su to kratkog istraživanja čiji su rezultati objavljeni u publikaciji “Mladi i seksualnost u Primorsko-goranskoj županiji – Gdje smo danas?” koju je izdala udruga PaRiter. Upitnik je ispunilo 330 učenika/ca, od čega 180 djevojčica i 148 dječaka u dobi od 14 do 17 godina.
Publikacija “Mladi i seksualnost u Primorsko-goranskoj županiji” sadrži, osim rezultata navedenog istraživanja i kratki pregled povijesti potpune seksualne edukacije na našim prostorima, uz presjek prakse iz zapadnih zemalja te internacionalne dokumente koji uređuju pitanje prava na potpunu seksualnu edukaciju.
Pravo na pristup potpunoj seksualnoj edukaciji za mlade temelji se na međunarodno priznatim sporazumima koji od država potpisnica traže garanciju cjelokupne zaštite zdravlja, dobrobiti i dostojanstva svake građanke i građanina. Temeljni dokument o ljudskim pravima 2, Opća deklaracija o ljudskim pravima, u članku 26., stavak 2. propisuje: „Obrazovanje mora biti usmjereno punom razvoju ljudske osobnosti i jačanju poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda…”; podredno, države su navedeno dužne osigurati svim mladim ljudima u državi.
Cilj ove publikacije jest ukazati na važnost implementacije potpune seksualne edukacije u škole u Republici Hrvatskoj. S obzirom na duboke podjele u društvu koje prate ovu temu, ali i rast konzervativnih struja koje nastoje promovirati osobna i religijska uvjerenja, moramo otvoriti raspravu o tematici i truditi se mladima u što kraćem roku omogućiti edukaciju 21. stoljeća koja će im pomoći u donošenju odluka i izgradnji društva mira i tolerancije. Hrvatska se i dalje bori s religijskim, kulturološkim i povijesnim dogmama koje svjesno priječe pravo mladih na seksualno obrazovanje i koje nastoje implementirati manjkave programe, temeljene ne na znanstvenim činjenicama, već religijskom nauku.
Publikacija “Mladi i seksualnost u Primorsko-goranskoj županiji – Gdje smo danas?” dostupna je na mrežnim stranicama PaRitera – znajznanje.org i to na hrvatskom i engleskom jeziku.
Drugu godinu zaredom provodimo projekt „Reci, pa ispeci“ koji se ostvaruje kroz partnerstvo riječkih udruga Filmaktiv i PaRiter te suradnju s Učeničkim domom “Podmurvice” Rijeka, a financijski je podržan od strane Ministarstva za demografiju, obitelj i mlade i socijalnu politiku.
U prostorima Narodne čitaonice u Rijeci, u srijedu 16. studenog, u povodu Međunarodnog dana tolerancije, održano je događanje Živa knjižnica – ne sudi knjige po koricama. Tim povodom građani Rijeke imali su priliku određeno vrijeme provesti s pripadnicima i pripadnicama manjinskih društvenih skupina te se pobliže upoznati s njihovim načinom života, problemima i izazovima s kojima se svakodnevno suočavaju.
Narodna čitaonica u srijedu je na nekoliko sati postala Živa knjižnica. Ova knjižnica funkcionirala je poput svake druge knjižnice – građani su dolazili u knjižnicu, učlanili se te su iz kataloga birali knjige koje žele pročitati. Jedina razlika bila je u tome što su knjige ovaj put bile ljudi, a priče koje su građani „čitali“ su stvarne priče iz života njihovih sugovornika.
U dvadesetpetminutnim razgovorima, čitatelji su imali prilike voditi dijalog s ljudima koje do tada nikad nisu imali priliku upoznati. Na policama knjižnice našlo se dvanaest živih knjiga, među kojima su bili pripadnici seksualnih manjina, osobe s invaliditetom, pripadnici nacionalnih manjina, socijalno ugrožene osobe i drugi. Ukupno su posjetitelji mogli birati između 12 različitih živih knjiga. Građani su pokazali veliki interes za „čitanjem“, a posebno vrijedi istaknuti kako su u događanju sudjelovali pripadnici svih generacija, koji su s oduševljenjem prihvatili ovu metodu te su strpljivo, i po pola sata, čekali u redu za knjige.
Metoda žive knjižnice potječe iz Danske, a njezin je cilj borba s predrasudama i stereotipima te suzbijanje diskriminacije prema manjinskim skupinama u društvu. U srži žive knjižnice nalazi se osobni kontakt, odnosno mogućnost samostalnog formiranja mišljenja te prevladavanje postojećih predrasuda, koje često proizlaze iz neznanja. U riječkoj živoj knjižnici posjetitelji su tako dobili priliku saznati nešto više o tome što je transrodnost ili transpolnost; kakav je život beskućnice u Rijeci; kako žive slijepe osobe; kako je biti lezbijka ili biseksualna osoba, zašto se netko odluči za posao kućanice; kako Romi prolaze na natječajima za posao i još mnogo drugih detalja i situacija iz života ljudi čije priče čujemo rijetko ili nikada. Da je to posve neopravdano pokazuje i brojka od više od 100 učlanjenih čitatelja i čitateljica, među kojima je bilo mnogo takvih koji su pročitali više od jedne žive knjige. Živa knjižnica tako je ponovo nadmašila svoje kapacitete, što je svakako poticaj za organizaciju većeg broja ovakvih i sličnih događanja.
Živu knjižnicu organizirala je udruga PaRiter u suradnji s Gradskom knjižnicom Rijeka, a financijski je podržana od strane Primorsko-goranske županije.
U Rijeci je od 10. do 13. studenog održan trening “Riječko feminističko proljeće” u organizaciji PaRitera, a pod pokroviteljstvom Mediterranean women’s fonda i Primorsko-goranske županije. Trening je okupio petnaest feministkinja koje su kroz tri dana promišljale elemente feminizma i učile nove vještine kako što učinkovitije provoditi aktivističke i zagovaračke projekte.
Udruga PaRiter je ove godine prvi puta organizirala desetodnevnu manifestaciju, od 22. rujna do 2. listopada, koja se je u potpunosti bavila reproduktivnim pravima i internacionalnim preporukama koje ih tematiziraju.
Ova manifestacija je zanimljiva po tome što spaja određene datume koji se tiču žena i ženskih prava: 22. rujan, Nacionalni dan borbe protiv nasilja prema ženama, 26. rujan, Svjetski dan kontracepcije, 28. rujan, Globalni dan akcije za siguran i legalan pobačaj i 2. listopad, Međunarodni dan nenasilja. Ovogodišnjih “10 dana” su tematizirali preporuke Odbora za uklanjanje diskriminacije žena (CEDAW odbor) i njihove preporuke koje su dane Republici Hrvatskoj.
U sklopu manifestacije je održano pregršt aktivnosti u virtualnom i stvarnom svijetu:
* Pokrenuta je online peticija koju je potpisalo preko 1000 građana i građanki
* PaRiter je pokrenuo i koordinirao virtualnu kampanju “Priče o prekidima trudnoće su različite kao cipele: zakoračite u naše priče, zakoračite u naše cipele” u sklopu globalne kampanje za siguran, legalan i dostupan pobačaj
* u radio emisiji udruge Pariter – RadioAktivna, koja se emitira na Radio Korzu su povodom Međunarodnog dana kontracepcije 26. rujna ugostile dr. Jasenku Grujić koja je govorila o dramatičnim brojkama koje se tiču nekorištenja kontracepcije u Hrvatskoj,
* organiziran je informativni štand 28. rujna na Jelačićevom trgu u Rijeci
* u suradnji s Centrom za ženske studije je organiziran okrugli stol na temu “Kako akademska i aktivistička zajednica mogu utjecati na prepoznavanje i ostvarivanje reproduktivnih prava građanki?” 3. listopada na Kampusu sveučilišta u Rijeci.
Nakon okruglog stola su članice Centra za ženske studije i druge govornice na okruglom stolu te aktivistkinje udruge PaRiter napravile zajedničku fotografiju u znak podrške Poljakinjama i njihovoj borbi za osnovna reproduktivna prava.
“10 dana akcije protiv urušavanja reproduktivnih prava” pokrenuto je kako bi se počelo govoriti o urušavanju reproduktivnih prava u RH i činjenici da smo to toga svi i sve svjesni, ali uglavnom ne djelujemo. Nadalje, željele smo upoznati javnost s preporukama CEDAW odbora koji daje veoma jasne naputke u kojem smjeru zakonodavni okviri u odnosu na reproduktivna prava trebaju ići i koja sve prava žene u Hrvatskoj trebaju imati i moći prakticirati u svom životu.
Zanimaju te rodna ravnopravnost, feminizam, ekofeminizam, reproduktivna prava, politička participacija žena, aktivizam? Imaš između 18-30 godina i dolaziš ili živiš u Primorsko-goranskoj županiji?
Udruga PaRiter ove godine prvi puta obilježava “10 dana akcije protiv urušavanja reproduktivnih prava”. Cilj manifestacije je upoznati javnost sa Konvencijom o uklanjanju svih vrsta diskriminacije žena i preporukama Odbora za uklanjanje diskriminacije žena UN-akoje su Republici Hrvatskoj dane u srpnju 2015. godine.
Najveća online enciklopedija teži okupljanju različitih stajališta – autora i autorica i njihovih iskustava u cilju zajedničkog kreiranja baze znanja te osiguravanje slobodnog pristupa toj bazi svakom pojedincu i pojedinki. No je li tome zaista tako?
Na udaru kritičara koji Wikipediji zamjeraju velik raskorak u zastupanju različitih perspektiva, urednici i aktivisti pokušavaju riješiti korijen problema pozivajući žene da se uključe u pisanje članaka na Wikipediji.
Naime, rezultati studije, koju je 2011.g. provela zaklada Wikimedija, pokazali su da oko 91% urednika članaka na Wikipediji čine – muškarci! Takva statistika potvrđuje da je neravnoteža zastupljenosti različitih perspektiva na Wikipediji alarmantna te da članci obiluju predrasudama autora koji ih kreiraju –u prosjeku su to informatički pismeni,visoko obrazovani muškarci iz razvijenih zemljama sjeverne hemisfere.
Jedan od ekstremnih primjera je objava sa popisom pornografskih glumica od 1950-ih godina do danas koji je više od tri puta duži od onog istaknutih žena pripadnica američkih starosjedilačkih naroda, a duži je i od ukupnog (!) broja svih popisanih imena na listama pjesnikinja i listama sportašica!
Neke provedene studije ističu da, od 150 najčešće korištenih diskriminatornih riječi u člancima o ženama, njih 23 do 32 posto spada u kontekst obitelji, intimnih odnosa, i roda dok je u slučaju članaka o muškarcima taj postotak gotovo zanemarivih 0 do 4 posto!
S druge strane, objavljivanje je proces tijekom kojeg, da bi članak bio i ostao objavljen na stranicama Wikipedije, mora biti ocijenjen kao relevantan i pouzdan na temelju broja različitih referenci i njihove objektivne pouzdanosti. Uzmemo li u obzir da su ženska postignuća tijekom povijesti sustavno zanemarivana, pripisivana muškarcima ili degradirana, da ženske ličnosti nisu dobivale priznanje, pažnju i bile prepoznatljive kao muškarci, jasno je da je količina referenci u tim slučajevima znatno skromnija. Posljedica je, najčešće, brisanje članaka o istaknutim ženskim ličnostima ili, u najboljem slučaju, ulaganje znatnih dodatnih napora kako bi se dokazala njihova relevantnost. Na taj način se povijest nepostojanja ženskih iskustava, perspektive i dostignuća ponavlja i opetovano “potvrđuje” i u digitalnom obliku.
Wikipedija na hrvatskom jeziku, nažalost, prati globalne statistike. Ključ promjene je povećanje broja autorica i urednica članaka. Akcijom FemWiki – Enciklopedija žena želimo započeti tu promjenu i trebamo vaš glas, podržite nas na: http://www.civilnodrustvo-istra.hr/projekti-glasovanje/
