Slider

PaRiter conducted research on menstrual poverty in Croatia – here are the results and recommendations on how to improve the situation

Vijesti

PaRiter, a feminist organization from Rijeka, Croatia, conducted a national online survey on menstrual poverty – the first of its kind in Croatia and one of few within the European Union. The research on menstrual poverty and stigma aimed at gathering information on the use, consumption, and availability of menstrual products, the conditions of maintaining menstrual hygiene, and the shame associated with menstruation. Data were collected through an online questionnaire from mid-September to early October 2020. The survey was open to persons older than 16 who have had menstruation within the previous year, regardless of their gender. More than 6,000 people filled in the questionnaire. The statements in the questionnaire written in the female gender, as well as those in the survey report, are gender-neutral and more than 6000 people participated. The research points out several key issues faced by people who menstruate: 1. Menstrual shame and embarrassment; 2. Being judged and not understood by society; 3. Inability to maintain adequate menstrual hygiene; 4. Not being familiar with various types of menstrual supplies; 5. Lack of availability of menstrual products and pain relievers during menstruation; 6. Missing work, school or university classes due to menstrual pain, lack of menstrual products or inadequate hygienic conditions. Please find the full research report here (in English).  


Results of the research are accompanied by recommendations, written by Doc. dr. sc. Ana Marija Sikirić Simčić (Faculty of economy, University of Rijeka), an expert in gender-sensitive budgeting.  Considering the fact that menstrual health is key to reaching gender equality and promoting the health of people who menstruate, further recommendations will be given on how to alleviate these problems, improve menstrual health and decrease menstrual poverty in Croatia, as well as negative environmental impacts of menstrual products. These recommendations have several goals: 1. Increasing the level of health education on the topic of menstruation for people who menstruate but also for the people who do not menstruate; 2. Providing basic hygienic conditions and availability of menstrual products in workplaces, schools, and universities; 3. Encouraging reusable menstrual products for the purpose of decreasing negative environmental impacts of single-use products; 4. Lessening the financial burden of menstrual products on the household budget. Please find the recommendations here (in English).

The results were printed in a publication that consists of the results of the survey in Croatian and additional artwork that aims to destigmatize this biological necessity. You can check the publication and the artwork here.

Roberta Stanić – Male fear
Roberta Stanic – Male misunderstanding
Roberta Stanić – Shame
Lucia – Reality the first

Objavljeno je prvo istraživanje o menstrualnom siromaštvu u Hrvatskoj

Vijesti

Trećina žena u Hrvatskoj prisiljena je štedjeti na ulošcima, jer su im preskupi. Dio njih zbog previsokih cijena kupuje manje kvalitetne menstrualne potrepštine, dok više od 10 posto građanki Hrvatske ni nije u mogućnosti kupiti dovoljno uložaka da bi ih redovito mijenjale. Podjednak postotak njih ne može si priuštiti uloške uopće.

Maleni je to dio rezultata istraživanja o menstrualnom siromaštvu kojeg je provela Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter krajem 2020. godine putem online upitnika.

Ovo je prvo istraživanje ove vrste provedeno u Hrvatskoj (i jedno od rijetkih u Europi), a o relevantnosti teme govori podatak kako je upitnik ispunilo čak 6084 osobe koje su imale menstruaciju u posljednjih godinu dana, neovisno o rodnom opredjeljenju. Istraživanje je osmišljeno u dipl. psihologinjom Majom Močibob  i rezultati su dostupni putem ovog linka.

Konkretnije, više od trećine ispitanica (36.4 posto) navelo je da im se događa da moraju kupiti manje kvalitetne menstrualne potrepštine zbog njihove cijene, pri čemu 8.3 posto navodi da je to često, a 28.1 posto ponekad.

Više od 10 posto ispitanica je navelo da im se događa da nemaju dovoljno menstrualnih potrepština da ih mogu promijeniti kad god žele (11.9 posto), kao i da si ne mogu priuštiti menstrualne potrepštine (11.9 posto).

Njih 10 posto bilo je u situaciji da si ne može priuštiti lijekove za smanjenje boli tijekom menstruacije, a 8.8 posto je navelo da im se događa situacija da uložak/tampon ne promijene duže od 6-8 sati jer si ne mogu priuštiti više menstrualnih potrepština.

Manji udio ispitanica je bio u situaciji da su morale posuditi menstrualne potrepštine od prijateljice ili nekog drugog jer si ih nisu mogle priuštiti (4.7 posto).

Uz samu dostupnost menstrualnih potrepština i lijekova za ublažavanje boli, istraživanje je ispitalo i menstrualnu higijenu, uvjete kod kuće, na poslu, u srednjim školama i fakultetima koji (ne)omogućavaju održavanje menstrualne higijene te stigmu i sram povezan sa samom menstruacijom.

Rezultati istraživanja su nadopunjeni i preporukama doc. dr. sc. Ana Marije Sikirić Simčić s Ekonomoskog fakulteta u Rijeci, a sve kako bi se problemi na koje ukazuju rezultati adekvatno adresirali s aspekta obrazovanja, osiguranja uvjeta za održavanje menstrualne higijene, osiguravanje menstrualnih potrepština, izmjene poreznih politika te ekologije. Prepouke je moguće pročitati ovdje.

Izuzev interesa na koji način se u Hrvatskoj tretira menstruacija kroz zakonodavne i financijske, te zdravstvene i društvene okvire, PaRiter je posebnu pažnju posvetio i dijelu publikacije u sklopu koje su objavljeni rezultati, a koji sadrži umjetničke radove u različitim tehninkama koji propituju razinu stigme vezane uz menstruacije u društvenom kontekstu. Na ovom linku možete pronaći publikaciju.

Nadamo se da će rezultati ovog istraživanja doprinijeti raspravama na temu menstrualnog siromaštva i potaknuti nova istraživanja kojima će se dublje i šire ispitati tema te da će oni na pozicijama moći prepoznati važnost ove teme i djelovati sukladno našim preporukama.

Ustanimo zajedno protiv seksualnog nasilja!

Vijesti

Dana 14. veljače obilježava se V-Day, tijekom kojeg se diljem svijeta provodi kampanja One Billion Rising, globalna kampanja u svrhu borbe protiv nasilja prema ženama (cis, transrodnih te onih koje/i su podvrgnute/i rodno uvjetovanom nasilju).

Ovogodišnji moto kampanje: “Rising gardens!”, ukazuje na problematiku nasilja prema ženama uspostavljajući vezu između nasilja prema ženama i uništavanja Zemlje.

Kampanja je pokrenuta 2012. godine, a svake godine provodi se u više od 200 zemalja te u nekoliko hrvatskih gradova, među kojima već petu godine za redom Rijeka nastavlja biti dio najjačeg globalnog pokreta protiv nasilja prema ženama.

Posljednjih smo mjeseci mogle i mogli svjedočiti javnim ponižavanjem žena žrtava seksualnog nasilja i sekundarnoj viktimizaciji onih koje su javno istupile svjedočiti o proživljenom nasilju. Osobe na pozicijama moći, bilo na političkoj sceni ili unutar pojedinih državnih institucija, za svoje izjave ne snose nikakve posljedice čime se stječe utisak kako nasilje prema ženama u hrvatskom društvu još uvijek nije adekvatno adresirano kao sveprisutan i ozbiljan problem. Također, lako možemo uočiti patrijarhalni obrazac okrivljavanja žrtve s jedne strane i zaštite počinitelja nasilja s druge.

V-Day stoga obilježavamo zajedno ustajući protiv seksualnog nasilja prema ženama predstavljanjem radova naših studentica, druge generacije kolegija Rod, seksualnost, identiteti – od opresije do ravnopravnosti, koji se proveo u zimskom semestru akademske godine 2020./2021. na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Unatoč epidemiološki prilagođenom obliku izvođenja nastave online, zadržale smo osnovna načela metode društveno korisnog učenja, a studentice upoznale s temama ljudskih prava i LGBTIQ tematikom, konceptom rodne ravnopravnosti, rodno uvjetovanog nasilja, te s feminističkom i rodnom teorijom. Kolegij je i ove godine proveden na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci u kombinaciji s praktičnim radom u udrugama LORIPaRiter i SOS Rijeka.

Metodologija rada na kolegiju omogućila je studenticama stjecanje dodatnih vještina, a usvojeno znanje prikazale su putem kreiranja edukativnih videa baveći se problematikom rodno uvjetovanog i seksualnog nasilja, mitovima o nasilju, nedostatku sveobuhvatnog seksualnog obrazovanja i manjkom edukacije o LGBTIQ temama u formalnom obrazovnom sustavu. Njihov je rad velik i važan doprinos u području rodne ravnopravnosti i povezanih ljudskih prava.

Samostalne radove studentica uz mentorstvo udruga možete pogledati u nastavku.

Pokrenuta peticija za uvođenje seksualnog obrazovanja u škole!

Vijesti

Na inicijativu portala Reci.hr te uz podršku 16 inicijativa i udruga danas je pokrenuta Peticija za uvođenje sveobuhvatnog seksualnog obrazovanja u škole kao obveznog nastavnog predmeta!

Kampanja ‘Nisam tražila’ razotkrila je razmjere seksualnog uznemiravanja i nasilja u obrazovnim ustanovama, na radnim mjestima, na ulicama naših gradova. Nebrojena bolna svjedočanstva, deseci prijava seksualnog uznemiravanja i nasilja upućenih na adrese hrvatskih akademija i fakulteta, svjedoče o dva ključna problema: nekažnjavanju seksualnog nasilja i nedostatku sustava prevencije. 

Pročitaj više…

Izrađen nacrt publikacije s primjerima dobre prakse u području prevencije ranog napuštanja školovanja

Projekti, Vijesti

Centar za interdisciplinarne rodne studije (CEIG) pri Sveučilištu Vic iz Španjolske i partnerske organizacije PaRiter, Fundacja Laboratorium Zmiany (Poljska) i Pour la Solidarite (Belgija) održali su treći radni sastanak 21. siječnja ove godine u sklopu Erasmus+ projekta „Crossroads“. Sastanak je omogućio daljnju razmjenu socijalnih i obrazovnih praksi usmjerenih na prevenciju ranog napuštanja obrazovanja te ocjenu prvog nacrta publikacije s primjerima dobre prakse koji je u pripremi.

Daljnji razvoj sadržaja publikacije uključit će fokus grupe u ožujku, travnju i svibnju. Sudionici fokus grupa bit će srednjoškolci, studenti, srednjoškolski nastavnici, sveučilišni profesori i osobe koje rade s mladima. Nacrt publikacije koja objedinjuje primjere dobre prakse sastoji se od prvog dijela koji je teorijski, a obuhvaća intersekcionalni pristup problemu ranog napuštanja školovanja. Drugi dio sadrži primjere aktivnosti koje se mogu primijeniti u radu s mladima.

Svrha projekta Crossroads je razmjena metodologija razvijenih europskim zemljama s ciljem  rješavanja problema napuštanja obrazovanja, čiji se uzroci mogu pronaći u različitim vrstama nejednakosti kao što su spol/rod, porijeklo, socijalni status ili etnička pripadnost. Projekt je financiran sredstvima programa Europske unije Erasmus+.

Živa knjižnica – online izdanje

Vijesti

Živa knjižnica je i ove godine s vama, ali u novom online Zoom izdanju 15. i 18. prosinca od 16 do 20 sati!

Ona djeluje kao i svaka druga knjižnica – čitatelji/ce dođu i „posude“ knjigu na neko ograničeno vrijeme, a jedna razlika ipak postoji. Naime, žive knjige su ljudi s nesvakidašnjima pričama i životnim iskustvima, odnosno pripadnici i pripadnice manjinskih društvenih skupina koje su vrlo često diskriminirane ili stigmatizirane, a s kojima većina od nas nikad nije imala mogućnost popričati ili ih upoznati.

Pročitaj više…

Kampanja Bitna si! i program događanja

Vijesti

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, od 19. do 25. studenog,  u Rijeci će se održati sedmodnevna kampanja pod sloganom „Bitna si!“. Kampanjom želimo ukazati na problematiku nasilja nad ženama u našem društvu koje je sveprisutno, normalizirano i – društveno prihvatljivo. Slogan kampanje “Bitna si” ujedno je i naziv mrežne stranice jedinstvene u Hrvatskoj i regiji, a koja će službeno biti pokrenuta i predstavljena u 5 minuta do 12 prvog dana kampanje. 

Portal bitna.si nastao je iz virtualnog pokreta #ženeujavnomprostoru koji je ljetos započeo na Twitteru, i ubrzo prepoznat u regiji. Objava istinitih priča i iskustava žena svih dobi, o fizičkom i verbalnom nasilju kojega doživljavaju u javnom prostoru, stavila je u prvi plan pitanje prihvaćanja i razumijevanja žena, ali i problem njihove (ne)sigurnosti. Krajnje je vrijeme da se to promijeni. 

Pročitaj više…

Usklađivanje obiteljskog i radnog života – najbolja demografska mjera

Vijesti

Udruga B.a.B.e. Budi aktivna. Budi emancipiran. pokrenula je s partnerima novi projekt kako bi istražile potrebe žena i muškaraca u radno-repoduktivnoj dobi i mladih te analizirale i predložile javne politike za bolje usklađivanje privatnog i poslovnog života.

Pročitaj više…

Započeo je projekt Odašiljač

Vijesti

Naziv projekta: Odašiljač

Kratki opis projekta:

Projekt “Odašiljač” provodi udruga Ri Rock s partnerskim organizacijama SOS – centrom za nenasilje i ljudska prava i Udrugom za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter.

Projekt okuplja novinare/ke iz tri partnerske udruge s ciljem izgradnje stručnih kadrova koji će adekvatno izvještavati o ranjivim skupinama unutar tri radijske emisije koje će se emitirati na riječkom radiju zajednice (Community radio) – “Radio Roži”. Putem emisija javnost će biti informirana o trima temama: djeca i mladi; rodna ravnopravnost, diskriminacija i ženska prava te žrtve nasilja. Održivost Projekta temelji se na stručnoj, financijskoj i resursnoj podlozi koja će se kreirati unutar samog Projekta.

Pročitaj više…

“Nakon pobačaja donijela sam odluku da ću svima pričati o tome baš zbog stigme.” – Obilježen Globalni dan akcije za siguran i legalan pobačaj

Vijesti

Anamaria Ružak, Ana Kolar i Marinella Matejčić jučer su, na Globalni dan akcije za siguran i legalan pobačaj, govorile o svojim iskustvima prekida trudnoće. Razgovor je organizirala Platforma za reproduktivnu pravdu u sklopu kampanje 10 dana akcije protiv urušavanja reproduktivnih prava. Tri žene koje dijele jedno zajedničko iskustvo, ali različite razloge, osjećaje i razmišljanja odlučile su javno govoriti o životnim okolnostima te ekonomskim i socijalnim razlozima zbog kojih su donijele odluku o pobačaju. Podijelile su iskustva iz bolnica, probleme s kojima su se srele od prvog odlaska do same usluge pobačaja na zahtjev – poput  zdravstvenih radnika i radnica koji su propitkivali njihovu odluku i manjka privatnosti. Govorile su o drugim ženama koje su susrele u bolničkim čekaonicama i sobama, s kojima su se solidarizirale i dijelile podršku ili naišle na osudu. Svojim pričama su pokazale kako neće dopustiti da pobačaj ostane tema o kojoj žene šapuću u potrazi za informacijama o zahvatu ili dok prikupljaju novac kako bi mogle pobaciti. 

Pročitaj više…