Pozivamo sve zainteresirane osobe od 18 do 30 godina da se prijave na 𝐭𝐫𝐨𝐦𝐣𝐞𝐬𝐞𝐜̌𝐧𝐢 𝐜𝐢𝐤𝐥𝐮𝐬 𝐤𝐨𝐣𝐢 𝐩𝐨𝐜̌𝐢𝐧𝐣𝐞 sredinom svibnja 𝐮 𝐮𝐝𝐫𝐮𝐳𝐢 𝐏𝐚𝐫𝐢𝐭𝐞𝐫.
Osjećaš se kao da si na pragu nečeg velikog, a umjesto uzbuđenja dolaze zbunjenost, pritisak ili praznina? Završavaš faks (ili neku drugu fazu) i imaš osjećaj da bi se “trebao veseliti”, ali dio tebe tuguje za onim što ostavljaš iza sebe. Možda odgađaš korake koje “bi već trebao napraviti” i pitaš se što nije u redu s tobom. U razdobljima promjene često se istovremeno javljaju nesigurnost, gubitak i potreba da ponovno pronađeš svoje mjesto i smjer. Ako ti je to poznato, nisi jedini/a — i ima smisla istražiti što se zapravo događa ispod površine.
Ova iskustveno-edukativna terapijska grupa namijenjena je svima koji se nalaze u razdoblju promjene – bilo da je riječ o prijelazu iz fakulteta u “odrasli život”, promjenama u odnosima, gubicima ili traženju novog osjećaja identiteta.
Grupa se temelji na principima Geštalt psihoterapije, s naglaskom na svjesnost, iskustveno učenje i istraživanje osobnog doživljaja i odnosa u sigurnom i podržavajućem okruženju.
𝐒̌𝐭𝐨 𝐦𝐨𝐳̌𝐞𝐭𝐞 𝐨𝐜̌𝐞𝐤𝐢𝐯𝐚𝐭𝐢 𝐮 𝐠𝐫𝐮𝐩𝐢? istraživanje osobnih iskustava promjene, gubitka i prijelaza prepoznavanje vlastitih obrazaca u nošenju s novim situacijama rad na emocijama koje prate promjene (nesigurnost, strah, uzbuđenje, tuga…) prepoznavanje vlastitih obrazaca u odnosu s drugima jačanje osjećaja identiteta i unutarnjih resursa iskustvo kontakta, podrške i autentičnog izražavanja u grupi. Grupa uključuje aktivan rad na sebi i može biti emocionalno intenzivnija, uz podršku voditelja i članova grupe.
𝐏𝐫𝐢𝐣𝐚𝐯𝐞 𝐬𝐮 𝐨𝐭𝐯𝐨𝐫𝐞𝐧𝐞 𝐝𝐨 𝟏𝟎. 𝐬𝐯𝐢𝐛𝐧𝐣𝐚 𝟐𝟎𝟐𝟔. 𝐢𝐥𝐢 𝐝𝐨 𝐩𝐨𝐩𝐮𝐧𝐣𝐞𝐧𝐣𝐚 𝐠𝐫𝐮𝐩𝐞. Nakon prijave, kandidatima će biti poslan poziv na uvodni razgovor s voditeljima.
Krajem ožujka, 31.3., obilježili smo Međunarodni dan vidljivosti transrodnih osoba – dan posvećen podizanju svijesti o životima, iskustvima i doprinosu trans osoba u društvu. Tim povodom, danas smo u Radioaktivnoj ugostili Dianu Avdić, trans ženu i izvršnu koordinatoricu udruge kolekTIRV, koja je u aktivizmu od 2017. godine, a aktivno djeluje unutar udruge od 2022. Fokus joj je zagovarački rad, vođenje edukacija i pružanje podrške. U slobodno vrijeme se opušta uz kreativne aktivnosti poput crtanja i slikanja te živi u mirnom dijelu grada s dvije mace.
KolekTIRV je organizacija koja pruža podršku trans, interspolnim i rodno varijantnim osobama u Hrvatskoj. Kroz svoj rad fokusiraju se na osnaživanje zajednice, stvaranje sigurnog prostora, edukaciju, zagovaranje i direktnu podršku – od vršnjačkih grupa do različitih inicijativa koje povezuju ljude i otvaraju prostor za razgovor o rodnom identitetu i pravima.
Slušamo se svakog trećeg četvrtka u mjesecu na Radio Korzo u 19:00.
U ponedjeljak, 23. ožujka, naša Marija sudjelovala je u programu Centra za ženske studije u sklopu modula “Feminizam u zajednici“, gdje je zajedno sa Centrom promišljala o strategijama i aktivnostima s kojima se može odgovarati na konkretne probleme i izazove s kojima se suočavaju žene u našoj neposrednoj okolini.
Susret je bio usmjeren na razmjenu iskustava, zajedničko promišljanje i jačanje feminističkih pristupa u svakodnevnom djelovanju, u poticajnoj i otvorenoj atmosferi.
Zahvaljujemo Centru za ženske studije na pozivu i suradnji.
U ožujskoj Radioaktivnoj gošća nam je Dunja Bonacci, feministkinja i stručnjakinja za suzbijanje nasilja nad ženama i femicida, s kojom razgovaramo o problematici velikih konferencija posvećenih temama ženskog liderstva, ravnopravnosti i feminizma. Jedna od najvidljivijih takvih konferencija je Women’s Weekend Rijeka, koji okuplja političarke, poduzetnice, novinarke i javne osobe na panelima o položaju žena u društvu. Feminističke organizacije upozoravaju na visoke cijene kotizacija (koje dolaze do 500 eura), elitistički okvir i činjenicu da se o problemima poput nasilja nad ženama raspravlja na događajima koji mnogim ženama nisu dostupni i da te panele sponzoriraju korporacije koje zarađuju na idealu ženske ljepote. Istovremeno, organizacije koje se važnim feministitičkim temama bave tijekom cijele godine često se bore s nedostatkom sredstava.
Dunja Bonacci Skenderović je feministkinja i stručnjakinja za suzbijanje nasilja nad ženama i femicida. Bavi se prikupljanjem i analizom podataka o femicidu, s ciljem razumijevanja obrazaca nasilja i unaprjeđenja sustava prevencije i zaštite. U svom radu prati i način na koji se teme nasilja nad ženama oblikuju u javnom prostoru, s posebnim fokusom na njihov utjecaj na razumijevanje problema i društveni odgovor.
U sklopu programa Rijeka psihologije u nedjelju, 15.3. u 11:00 u našem prostoru održat će se geštalt radionica “Čije je moje tijelo” koju će voditi Ivana Blašković i Petra Čargonja. Radionica je namijenjena ženama različite dobi a prijave su obavezne putem maila: .
O radionici: Kada si osjetila da tvoje tijelo nije samo tvoje? Kako si naučila kontrolirati se, skrivati, popravljati? Žene različitih dobi dijele iskustvo nezadovoljstva vlastitim tijelom. Od adolescencije do menopauze, tijelo je često mjesto usporedbe, kontrole i očekivanja da bude “dovoljno dobro”. Ovi osjećaji nisu samo osobni, nego su povezani s porukama koje se prenose kroz obitelj, medije i kulturu. Zbog tih društvenih pritisaka, žene često gledaju svoje tijelo izvana tj. objektiviziraju same sebe. U ovoj radionici istražujemo kako su se poruke o tijelu oblikovale kroz generacije žena – i što želimo zadržati, a što prekinuti. Kroz tehnike geštalt psihoterapije i dijalog stvaramo prostor u kojem tijelo prestaje biti objekt, a postaje mjesto iskustva i susreta.
Naša Larisa sudjelovala je u radionici „Učinkovito upravljanje projektima i lokalnim prioritetima: Projektna logika – Od problema do rješenja“, koja je održana u srijedu i četvrtak, 4. i 5. ožujka 2026. godine u prostoru Udruge SMART.
Radionica je obuhvatila ključne teme vezane uz upravljanje projektnim ciklusom, uključujući njegove faze i svrhu, povezanost javnih politika, javnih poziva i projektnih prijedloga, kao i logiku intervencije i dizajn projekta. Poseban naglasak bio je na prepoznavanju potreba i problema, definiranju ciljnih skupina, ciljeva, aktivnosti, očekivanih rezultata i pokazatelja, kao i na održivosti projekata i horizontalnim načelima. Uz teorijski dio, sudionice i sudionici su kroz praktične zadatke u manjim grupama radili na primjeni naučenog.
Radionicu su vodili Zvijezdana Schulz Vugrin i Igor Bajok.
U veljači nam je gošća na Radioaktivnoj mlada novinarka i aktivistica i jedna od nominiranih novinarki za Novinarku godine 2025. — Katarina Bošnjak. U večerašnjoj epizodi s Katarinom ćemo se dotaknuti različitih pitanja vezanih uz problematiku (mladih) novinarki danas kao i slobodi izražavanja u novinarstvu.
Katarina Bošnjak (Vukovar, 2002.) studentica je Kulturalnih studija na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Novinarstvom se bavi od 2020. godine kada je kao srednjoškolka počela volonterski pisati za portal Balkanrock, sve zbog želje da postane glazbena novinarka kao klinac iz filma “Almost famous”. Od 2021. godine honorarno piše u Novom listu, a kasnije počinje pisati i za tjednik Novosti i podlistak Nada. Osim toga, uređuje podlistak Kulturne Novosti i dječji list Bijelu pčelu. Iako i dalje ponekad piše o glazbi, nastoji se fokusirati na društveno-angažirane i feminističke teme. Članica je Hrvatskog novinarskog društva.
Slušamo se svakog trećeg četvrtka u mjesecu na Radio Korzo u 19:00.
U okviru MA Voucher Initiative 2025, Pariter i Udruga za skrb autističnih osoba Rijeka uz potporu IPPF-a započeli su zajednički projekt usmjeren na unapređenje pristupa seksualnim i reproduktivnim pravima i zdravlju (SRHR) za žene iz spektra autizma te žene s govorno-jezičnim i komunikacijskim teškoćama.
Projekt je pokrenut kao odgovor na dugogodišnji nedostatak dostupnih, razumljivih i prilagođenih SRHR informacija za žene s invaliditetom, osobito one koje koriste potpomognutu komunikaciju. Kroz ovu suradnju razvijene su komunikacijske kartice temeljene na društvenim pričama i piktogramima, s ciljem olakšavanja komunikacije između žena i zdravstvenih djelatnika, ali i unutar obitelji, sustava podrške i zajednice.
U sklopu projekta održan je i online sastanak “Važnost preporuka za rad sa ženama iz spektra autizma i ženama s govorno-jezičnim i komunikacijskim teškoćama”, na kojem smo razgovarali o preprekama s kojima se ove žene susreću u zagovaranju i pristupu SRHR uslugama, ali i o konkretnim, praktičnim načinima kako njihovo sudjelovanje učiniti smislenim i vidljivim. Poseban naglasak bio je na važnosti sustavne inkluzije i odgovornosti organizacija koje rade sa ženama.
Izradu kartica kroz projekt Come Together omogućio je IPPF u okviru MA Voucher Initiative 2025.
Radioaktivnu u 2026. otvaramo s važnom temom uz gošće iz SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava – Miu Mudri i Gretu Grakalić Rački. U ovoj epizodi govorimo o temi o kojoj se i dalje govori premalo, a tiče se sigurnosti, dostojanstva i života žena – odnosno o rodno uvjetovanom nasilju.
Do kraja prošle godine u Hrvatskoj je ubijeno 19 žena. Iza tih brojki stoje životi, godine nasilja, straha i često izostanak pravovremene zaštite. Ova ubojstva nisu izoliran niti iznenadan čin, već najčešće završni čin dugotrajnog nasilja koje društvo i institucije ne prepoznaju ili ne shvaćaju dovoljno ozbiljno.
Udruga SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava djeluje od 1991. godine te je najstarija udruga za pomoć žrtvama nasilja na području Grada Rijeke. Udruga pruža besplatne usluge psihološkog i primarnog pravnog savjetovanja, kao i druge oblike podrške, uključujući integracijske aktivnosti i pomoć u komunikaciji s institucijama, punoljetnim žrtvama rodno uvjetovanog nasilja. Kroz rad Savjetovališta za žrtve obiteljskog, partnerskog i seksualnog nasilja, žene mogu na jednom mjestu, u sigurnom i povjerljivom okruženju, primiti sveobuhvatnu podršku. SOS Rijeka jedina je organizacija na području Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije koja pruža specijaliziranu podršku osobama koje su preživjele seksualno nasilje, neovisno o vremenu počinjenja nasilja i identitetu počinitelja. Udruga svoju misiju ostvaruje kroz tri komplementarna programa. Program Podrška usmjeren je na kontinuirano unapređivanje dostupnih, stručnih i trauma-informiranih usluga za žene koje su preživjele intimno partnersko i seksualno nasilje. Udruga SOS Rijeka osigurava stabilan, siguran i povjerljiv prostor u kojem žene mogu dobiti pravovremenu podršku, u skladu sa svojim individualnim potrebama. U središtu programa nalazi se rad Savjetovališta za žene žrtve partnerskog i seksualnog nasilja, koje pruža sveobuhvatnu i individualiziranu podršku. Program Zagovaranje i edukacija usmjeren je na prijenos iskustava iz direktnog rada sa ženama koje su preživjele, ili još uvijek žive nasilje, na više razine odlučivanja, s ciljem unaprjeđenja sustava podrške i zaštite te osiguravanja poštivanja prava žrtava i ženskih ljudskih prava. Program postoji kako bi Udruga, kroz strukturirano zagovaranje, analize i edukacije, poticala otvorene, senzibilizirane i učinkovite javne politike i institucionalne prakse, te doprinijela razvoju pravednijih i funkcionalnijih mehanizama zaštite žena. Programsko područje Feminističko osnaživanje usmjereno je na jačanje svijesti različitih dionika o rodnoj ravnopravnosti, promicanje feminističkih vrijednosti i osnaživanje žena u zajednici. Program ženama omogućuje prostor za osnaživanje, razmjenu iskustava, izgradnju mreža podrške te aktivno sudjelovanje u oblikovanju inkluzivnijeg i pravednijeg društva.
Predstavljamo prvi ikada Pariterov kalendar — Vulvandar – jedinstveni kalendar nastao u suradnji s različitim umjetnicama i ilustratoricama koje su kroz svoje autorske radove prikazale raznolike, snažne i kreativne ilustracije vulve. Ovaj kalendar slavi tjelesnu raznolikost, ženstvenost i umjetnički izraz, a dolazi u ograničenoj fizičkoj ediciji.
Kupnjom kalendara pružate podršku organizacijama koje se suočavaju s kampanjama dezinformacija i pokušajima rušenja integriteta. Vaša podrška omogućava nam da nastavimo braniti prostor za otvorenu raspravu o pravima žena i rodnoj ravnopravnosti u vremenu sve snažnijeg djelovanja konzervativnih pokreta.
Pridružite se borbi za pozitivne društvene promjene – naručite svoj kalendar i postanite dio podrške!
U 2025. godini nastavile smo s našim trogodišnjim projektom Novinarka godine, kroz koji želimo dati priznanje novinarkama koje se svojim radom posebno ističu pišući o rodno osjetljivim, društveno važnim i često zanemarenim temama. Dodjela nagrada održana je 20. prosinca 2025. u riječkom book cafeu Dnevni boravak, a ove smo godine dodijelile nagrade na nacionalnoj i lokalnoj razini:
Novinarka godine 2025. na nacionalnoj razini je Melita Vrsaljko Novinarke godine 2025. na lokalnoj razini su Borka Petrović i Sara Ivelja Ćiković
Medijski prostor snažno oblikuje našu svakodnevicu i zato nam je iznimno važno podržati novinarstvo koje je istinito, odgovorno i osjetljivo na društvene nepravde. Ovom nagradom želimo jasno reći da cijenimo novinarke koje svojim tekstovima i prilozima otvaraju teme rodne diskriminacije, seksizma, mizoginije i drugih oblika nejednakosti – i da prepoznajemo njihov doprinos društvenim promjenama.
O dobitnicama je odlučivao stručni žiri sastavljen od stručnjakinja iz područja rodne ravnopravnosti i medijske pismenosti. Ove godine u žiriju su bile novinarke Jana Bubnič Arčanin i Snježana Pavić, prošlogodišnje dobitnice nagrade, te Josipa Lulić, povjesničarka umjetnosti i trenerica Kazališta potlačenih.
U nastavku je priopćenje Žirija:
“Danas je kvalitetno novinarstvo u ozbiljnim problemima. U situaciji kad se novine sve manje prodaju i svima pada prihod od marketinga, mediji gube autonomiju, jer su osjetljiviji na pritiske političke cenzure i autocenzure. Pod imperativom štednje, rezanja troškova i borbe za klikove, za ozbiljno novinarstvo ostaje sve manje mjesta. To vidimo i po nominacijama, na prste se mogu izbrojiti mediji u kojima novinari i novinarke imaju priliku za autorske iskorake, za ozbiljan rad po svim pravilima struke, vodeći računa o društvenoj odgovornosti novinarstva. Kvalitetno i društveno odgovorno novinarstvo je skupo, osiromašeni mediji to si sve manje mogu priuštiti. Za lokalne medije situacija je godinama još dramatičnija, u pravilu su u puno težem ekonomskom položaju, ranjiviji i ovisniji o politici i lokalnim moćnicima. Bavljenje novinarstvom na lokalnim razinama danas je čin otpora, koji sam po sebi zaslužuje divljenje i priznanje. U tom kontekstu nominirane novinarke nominirane su najčešće usporkos užoj okolini, a uvijek usprkos širem društvenom okruženju. Žiri nagrade Paritera ove je godine zato uz jednu nagradu na nacionalnoj razini odlučio dodijeliti dvije nagrade za lokalno novinarstvo.
Borka Petrović prvo je bila 20 godina novinarka Glasa Istre, poznata po pričama ljudi s društvenih margina. S troje kolega dobila je 2021. izvanredni otkaz. Razlog: “nanošenje štete tvrtki” nakon što su javnost upozorili na neprofesionalnu uređivačku politiku Glasa Istre u predizbornoj kampanji u korist IDS-a. Zajedno su pokrenuli novi portal Istra24, na kojem danas radi kao novinarka i urednica. Nepristrana i nepotkupljiva, Borka Petrović piše o malim ljudima s velikim problemima, propitujući pozicije moći. Ove godine posebno se posvetila problemima roditelja djece s poteškoćama. Piše o osjetljivim i često marginaliziranim skupinama, od romske manjine, preko osoba u tranziciji, onih u beskućništvu i na rubu siromaštva pa sve do onih koji se hrabro nose s nekim zdravstvenim problemom i tako postaju inspiracija drugima, poput žena koje su preživjele moždani udar ili osoba s autizmom.
Novinarka godine 2025. na lokalnoj razini je i Sara Ivelja Ćiković, novinarka i urednica Radio Korza Rijeka, čiji profesionalizam, toplina i energija snažno obilježavaju lokalni medijski prostor. Kroz kvalitetne novinarske priloge i emisije kontinuirano doprinosi visokoj razini lokalnog novinarstva. Sara novinarstvu pristupa odgovorno i etično, bez senzacionalizma, promičući ravnopravnost, socijalnu pravdu i vidljivost različitih društvenih glasova, s posebnom osjetljivošću prema rodnim i drugim manjinskim identitetima. U svom radu pokazuje snažnu empatiju prema najranjivijim skupinama, uključujući žene, nacionalne manjine i bolesne, kao i prema zaštiti životinja. Ovim priznanjem odajemo priznanje i podršku lokalnim novinarkama i novinarima koji, unatoč izazovnim uvjetima rada, ustraju u profesionalnom, odgovornom i društveno angažiranom novinarstvu.
Nagrada Novinarke godine na nacionalnoj razini ide Meliti Vrsaljko, novinarki Faktografa i Klimatskog portala, koja je simbol hrabrog, odgovornog, ozbiljnog novinarstva koje daje glas manjinskim skupinama, marginaliziranim i obespravljenim. Simbol je novinarske izvrsnosti, hrabrosti i prkosa, odlučnosti da ustraje bez obzira na neprijateljske okolnosti. Melita Vrsaljko izvještava iz svog rodnog Benkovca, gradića u nerazvijenom, zapuštenom dijelu Hrvatske koje je za većinsku javnost slijepa pjega. Ona otvara teme koje bi bez nje često ostale nepoznate široj javnosti. Pritom daje glas marginaliziranom ne-urbanom stanovništvu slabo naseljenog područja koje i danas trpi zbog posljedica rata u osjetljivoj, nacionalno mješovitoj sredini. To područje i njegovi ljudi višestruko su marginalizirani: zbog siromaštva i udaljenosti od centara moći, dijelom zbog nepoćudne nacionalne pripadnosti, i zbog otklona od većinske kulture, koja taj kraj i te ljude otpisuje kao manje vrijedne “vlaje”. Melita Vrsaljko svojim radom i upornošću ruši stereotipe i proširuje područje mogućega, služeći istovremeno kao dragocjeni role model za djevojčice u svojoj sredini, ali i na nacionalnoj razini,pokazujući da je individualnim djelovanjem moguće mijenjati stvari i u naizgled potpuno depresivnom i represivnom okruženju.”
Novinarka godine 2025. i dodjela nagrada odvija se uz financijsku podršku Grada Rijeke. Vizual za nagradu Novinarke godine radila je Rina Barbarić.
Pozivamo sve zainteresirane osobe od 18 do 30 godina da odaberu jednu od naših grupa podrške te se prijave na tromjesečni ciklus koji počinje u prosincu u udruzi Pariter. Grupe se temelje na principima geštalt psihoterapije, s naglaskom na svjesnost, iskustveno učenje i osobni kontakt u sigurnom i podržavajućem okruženju. Vrijeme i mjesto održavanja
Grupe podrške su besplatne, a odvijat će se jednom tjedno kroz 12 susreta. Toksični odnosi – ponedjeljkom od 17 do 19 sati. Anksioznost – srijedom od 17 do 19 sati. Lokacija: udruga Pariter, Blaža Polića 2, IV. kat, Rijeka.
O čemu ćemo govoriti i što ćemo raditi Toksični odnosi Što su toksični odnosi i koje su ključne osobine toksičnog odnosa? Koji su razlozi ostajanja u toksičnim odnosima? Koja je moja odgovornost u odnosu? Istraživanje ranih modela privrženosti Istraživanje slike o sebi, učenje strategija za jačanje otpornosti Osvještavanja i prepoznavanja vlastitih emocija i potreb
Anksioznos Što je anksioznost i kako se pojavljuje u tijelu, mislima i odnosima? Kako prepoznati vlastite obrasce i reakcije? Načini samoregulacije i umirivanja tijela. Postavljanje granica i izražavanje potreba. Prepoznavanje unutarnjih resursa i podrške.
Grupe uključuju kratke edukativne dijelove, iskustvene vježbe, grupni dijalog i kreativni rad. Vodit će je edukanti geštalt psihoterapije, s ciljem stvaranja atmosfere u kojoj se sudionici mogu povezati kroz zajednička iskustva, razvijati emocionalnu svjesnost i učiti kako se bolje nositi s izazovima svakodnevice.
Voditelji Grupe zajedno vode Alen i Petra, edukanti geštalt psihoterapije, uz supervizijsku podršku. Više o njima možete saznati na stranicama Pariterovog savjetovališta – https://pariter.hr/pariterovo-savjetovaliste
Broj mjesta je ograničen (8 – 12 sudionika). Sudjelovanje je besplatno, ali se prijavom obvezujete da ćete pohađati sve radionice.
Prijave su otvorene do 20. studenog 2025. ili do popunjenja grupe. Nakon prijave, kandidatima će biti poslan poziv na uvodni razgovor s voditeljima. Vidimo se u Pariterovom savjetovalištu!
Uz veliki entuzijazam javljamo da nastavljamo sada trogodišnji projekt Novinarka godine, s kojim odajemo priznanje novinarkama koje su se istaknule pišući o rodno osjetljivim temama. Nominirajte novinarku na linku.
Projekt Novinarke godine, koji je 2022. godine krenuo na lokalnoj razini, izazvao je interes šire javnosti te mnoštvo pozitivnih reakcija i iskazanog interesa. Zbog toga smo ga proširile na nacionalnu razinu i ove godine nastavljamo u istom smjeru.
Izbor za nagradu temelji se na aktivnoj participaciji zainteresiranih građana i građanki, koji nominiraju svoje favoritkinje jednostavnim ispunjavanjem Google forme na linku, u razdoblju od 7. 11. do 6. 12. 2025. Nagradu dodjeljuje stručan žiri sastavljen od stručnjakinja iz područja rodne ravnopravnosti i medijske pismenosti. U ovogodišnjem žiriju su novinarke Jana Bubnič Arčanin i Snježana Pavić – prošlogodišnje dobitnice nagrade, te Josipa Lulić – povjesničarka umjetnosti i trenerica Kazališta potlačenih.
Medijski prostor dio je našeg svakodnevnog života i važno je da u njemu čitamo tekstove koji su istiniti, osjetljivi na različite društvene probleme i koji donose priče što podižu svijest te potiču društvene promjene, osobito kada je riječ o problemima rodne diskriminacije, seksizma i mizoginije. Ovom nagradom želimo pokazati da se novinarke koje donose takve priče izrazito cijene i da građani i građanke prepoznaju vrijednost njihova doprinosa društvu.
Pozivamo vas da nominirate svoju omiljenu novinarku koja kroz svoj rad ističe: Svijest o stereotipima i rodnoj ravnopravnosti Novinarka se aktivno bori protiv stereotipa i koristi rodno osjetljiv jezik, osiguravajući da njeni članci odražavaju različite rodne identitete i iskustva te doprinosi širenju svijesti o rodnoj ravnopravnosti u javnom diskursu.
Intersekcionalni pristup i klasna pitanja U svom pisanju, novinarka prepoznaje kako se različiti oblici diskriminacije, uključujući klasna i rasna pitanja, preklapaju i oblikuju iskustva marginaliziranih skupina, te se zalaže za socijalnu pravdu.
Izvještavanje o manjinskim skupinama Novinarka izvještava o pitanjima koja se tiču manjinskih skupina, a kroz to ističe njihove glasove i iskustva, te promovira socijalnu uključenost kroz svoj rad.
Kvalitetu i utjecaj rada Novinarka pokazuje izvrsnost u svom novinarskom radu, koji ima utjecaj na javnu raspravu i podizanje svijesti o pitanjima rodne ravnopravnosti i ljudskih prava
Dostojanstveno izvještavanje o antirasnim pitanjima Novinarka u svom radu promiče vrijednosti antirasizma, izvještava na dostojanstven i odgovoran način o temama vezanim uz rasnu jednakost, te doprinosi suzbijanju predrasuda i diskriminacije na temelju etničke i rasne pripadnosti.
Dostojanstveno izvještavanje o temama seksualnog nasilja Novinarka pristupa temama seksualnog nasilja s visokom razinom etičnosti, osjetljivosti i poštovanja prema žrtvama. U svom radu izbjegava senzacionalizam, štiti dostojanstvo preživjelih i doprinosi razbijanju stigme i širenju svijesti o važnosti prevencije i podrške žrtvama.
Preporučeni kriterij (neobavezan): Uloga u zajednici Novinarka aktivno sudjeluje u zajednici, koristi svoje novinarske vještine za osnaživanje žena i marginaliziranih skupina, te doprinosi stvaranju pravednijeg društva.
Do sada smo titulom Novinarke godine okrunile: — Mateu Krmpotić, koja problematizira aktualne provokativne teme kroz rodno osjetljivu leću i s gošćama i gostima iz različitih područja; — Danku Derifaj, koja godinama suobličuje i mijenja hrvatski medijski prostor, razotkrivajući afere i osiguravajući prostor za važne teme o kojima je lakše šutjeti u društvu poput našega; — Noru Krstulović, zbog njezinog predanog, kontinuiranog i analitičkog rada na razotkrivanju problema hrvatske kulturne scene; — Snježanu Pavić, koja uporno i beskompromisno održava jedinu feminističku kolumnu u mainstream medijima, stvarajući prostor za pitanja položaja i prava žena; — Janu Bubnič Arčanin, koja kroz svoj rad u lokalnim medijima i projekte poput “Moje mjesto pod suncem” osnažuje zajednicu i otvara prostor za dijalog o socijalnim i rodnim nepravdama; — Natašu Škaričić, koja je svojim istraživačkim novinarstvom u području zdravstva razotkrila slučaj ginekologa osuđenog za silovanje, osiguravši da bude udaljen iz bolnice i štiteći prava pacijentica, pokazujući novinarstvo u službi zaštite žena.
Ova inicijativa pomaže u jačanju pozicije novinarki unutar redakcija i u njihovim odnosima s čitateljstvom, koje često trpi posljedice patrijarhalnih normi, rodne diskriminacije i seksizma, te daje „glas onima koje su obespravljene“. Nagrada koju dodjeljujemo ističe značaj ženskog umjetničkog stvaralaštva, potičući tako žensku participaciju, ravnopravnost i promociju u području umjetnosti.
Vaša podrška može napraviti razliku – nominirajte svoju omiljenu kandidatkinju!
I ove godine, već 4. godinu za redom, vizualno rješenje za Novinarku godine napravila nam je Rina Barbarić.
Ilustrirana priča “Prva” holistički prati iskustvo prve menstruacije te sadrži edukativni dio o menstrualnom ciklusu i praktične materijale za praćenje ciklusa. Cilj je osnažiti i podržati djevojčice u ovom važnom trenutku, ali i educirati roditelje, prijatelje i učitelje. Pridružite nam se na ovom sjajnom predstavljanju gdje ćete imati priliku upoznati autorice ove priče i dobiti svoj primjerak slikovnice.
Nadja Tobias diplomirala je kroatistiku i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Živi i radi u Berlinu, održava radionice i bavi se temom menstrualnog ciklusa. U radionicama pruža edukaciju na teorijskoj i praktičnoj razini gdje djevojčice upoznaje s različitim tehnikama koje im mogu pomoći da prepoznaju/upoznaju vlastiti ritam koji im je prirodan i inspirativan.
Ivana Pipal je vizualna umjetnica, diplomirala je Animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Najčešće se izražava kroz crtež i ilustraciju koju primjenjuje unutar različitih medija: knjige, animacije, filma i videa. Članica je ženskog umjetničkog kolektiva Ljubavnice te je režirala i animirala nekoliko kratkih filmova, te objavila nekoliko ilustriranih knjiga. U svojem radu često se bavi emocijama, njihovim prepoznavanjem i “raspetljvanjem”.
Ilustriranu priču je izdala je udruga Pariter uz podršku Libressea.
12.7., SUBOTA Pajol, 20h – 22h dijele se LELO nagrade! Kviz majstorice: Tamara Baraba, Iva Kelentrić Prijave su putem linka.
Rimska božica Trivia, zaštitnica kvizova, udahnula nam je inspiraciju za ljetno izdanje feminističkog kviza koji povezuje raznolike teme – od umjetnosti, znanosti i povijesti, pa sve do filma, glazbe i pop kulture. Donosimo vam izazove koji će testirati vaše znanje, timski duh i sposobnost brzog razmišljanja, sve to uz nezaobilaznu dozu druženja, smijeha i zabave.
Okupite ekipu (do 5 članova) i pridružite nam se u subotu, 12. 7. 2025. u 20:00 sati, na Pajolu – večeri ispunjenoj smijehom, iznenađenjima i sjajnim nagradama naših festivalskih sponzora.
Prijave ekipa putem Google Forms obrasca – osigurajte svoje mjesto na najkrvavijem kvizu ljeta!
Otvaranje 3. Festivala menstruacije održat će se kao i prethodnih godina u javnom prostoru grada! Važno nam je da menstruacija bude dio javnog diskursa i da se ne izgovara ispod glasa. Na otvorenju će biti izloženi radovi slovenske umjetnice Lee Culetto, a detalji o izložbi i otvorenju bit će objavljeni u narednim danima.
Lea Culetto (1995., Trbovlje, Slovenija) završila je magisterij na Akademiji likovnih umjetnosti i dizajna Sveučilišta u Ljubljani 2019. godine. Culetto je vizualna umjetnica koja se fokusira na feminističku umjetnost. Stvara objekte i instalacije od tekstila i miješanih medija. Njezini radovi, često inspirirani osobnim iskustvom, propituju naše ideale, tabue i sliku „savršenog“ ženskog tijela.
Instalacija koja će se prikazati u Rijeci na Festivalu menstruacije, On the Rag, sastoji se od jednostavnih bijelih majica s otiscima umjetničine menstrualne mrlje na leđima. Poruka je izravna, dekodirana, otkrivena – intimni čin menstruacije prelazi u javni prostor i diskurs.
13.7., NEDJELJA Galerija SKC, 20h Kustosice: Dora Križnik, Petra Radić, Ana Ptičar
Ljetno izdanje festivala privodimo kraju u Galeriji SKC uz otvorenje izložbe više autora_ica koji_e će na svoj način interpretirati menstruaciju, a pod kustoskom palicom voditeljica galerije; uz dobru muziku, druženje i hladnu cugu!
Izložba pod nazivom “Od krvi i mesa“ predstavlja studentice i alumne Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci koje kroz razne medije, od kiparstva, slikarstva i grafike do tekstila, crteža i fotografija, interpretiraju temu menstruacije i višestruke aspekte iste.
Bave se magičnim i mističnim elementima koji su obavijali njenu prošlost, stigmom koja obavija njenu sadašnjost i mogućnostima i otporu koji će obavijati njenu budućnost.
13.7., NEDJELJA Udruga Pariter – Blaža Polića 2, 17h – 19:30h Voditeljica: Mia Rukavina Prijave putem linka.
Odnos između majke i kćeri često je isprepleten ljubavlju, tugom, neizrečenim potrebama i naslijeđenim tišinama. Generacije žena prije nas odrastale su uz poruke da ne traže previše, da ne budu “previše” – emocija, glasa, potreba, snova. Na ovoj radionici ćemo kroz vježbe iz geštalt psihoterapije, istraživati kako nas je taj odnos oblikovao i kako možemo u njega unijeti više svjesnosti. Istraživat ćemo koje arhetipe ženske psihe prepoznajemo u vlastitom odnosu majke i kćeri te kako možemo toj dinamici dati više individualnosti i slobode. Radionica je zamišljena kao rad u parovima majka-kćer, pa vas molimo da se zajednički prijavljujete.
Mia Rukavina, magistrirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Radila je kao psihologinja u privatnim i javnim ustanovama u Rijeci i Zagrebu, te je apsolventica geštalt psihoterapije pri Institutu fur integrative Gestalt therapie u Zagrebu. Vlasnica je obrta Flow – obrt za savjetovanje i komunikaciju te unazad 4 godine privatno radi individualno i grupno savjetovanje prema principima geštalt psihoterapije. Temom ženskog identiteta bavila se više godina, isprva sudjelujući i asistirajući, a zatim samostalno kreirajući i vodeći cjelogodišnji ciklus grupnih radionica za osvještavanje raznih aspekata ženske psihologije „Na putu žene“. Unazad godinu dana izučava temu maskulinosti i muškog identiteta. Profesionalne interese prema ženskom i muškom identitetu te njihovom odnosu integrira u svakodnevnom životu kroz užitak u plesanju tanga.
Članica Centra za kazalište potlačenih POKAZ iz Zagreba predstavit će koncept ‘poezije otpora’, inspiriran metodologijom kazališta potlačenih Augusto Boala. Kroz kolektivno pisanje poezije, sudionici će istraživati kako poezija može pružiti otpor društvenim normama i represijama te mobilizirati specifične potencijale. Radionicu će voditi Doria Jukić, praktičarka metodologije kazališta potlačenih i Matija Rubinić, koji će u drugom dijelu radionice voditi proces izrade fanzina. Fanzin u kojem ćemo upakirati našu poeziju nastaje na sličan način kao i stihovi otpora – spontano i ekspresivno. Koristiti ćemo analogne metode izrade fanzina i kolaža. Škare, ljepilo, likovni pribor, tipkaću mašinu,ali i sve ono što nam se nađe pri ruci kako bi mogli vizualno obogatiti našu poeziju. Sudjelovanje je besplatno i otvoreno svima bez prethodnog iskustva u pisanju poezije.
Ponesite jednu pjesmu po vlastitom izboru (klasičnu, modernu, postmodernu, suvremenu, domaću, stranu). Pridružite nam se u Galeriji SKC da saznate – zapravo, da zajedno saznamo više!
Doria Jukić je socijalna radnica, praktičarka metodologije kazališta potlačenih i aktivistička bubnjarka.
Matija Rubinić je profesor u srednjoj školi. Predaje grafički dizajn, zvuk i audioprodukciju. U slobodno vrijeme crta, reže, lijepi i svira. Igra se sa dizajnom i alternativnim pristupima dizajnu. Vodio je nekoliko radionica izrade fanzina. Voli fanzine jer u njima vidi kreativni prostor slobode i bijeg od vizualnih pravila i normi.
Foster je splitski alternativni post rock bend koji od 2022. godine donosi svježu energiju na scenu. Čine ga Sara Mihaela Dedić (gitara, vokal), Lana Beović (bas, prateći vokali) i Ivana Županović (bubnjevi).
Tijekom 2024. Foster je zauzeo festivalske pozornice diljem regije, oduševljavajući publiku na Kvirhana festivalu u Sarajevu, Zlarin Street Music festivalu i Kawa festu u Solinu.
Referirajući se u zvuku na bendove poput losanđeleških Dead Sare, bend kombinira sirovu energiju distorziranih gitara, bassa i bubnjeva sa plesnim synthovima i ironičnim komentarima, pozivajući pritom svoju publiku na ples, ili mosh pit, ili oboje istovremeno.
“Cure cure” je likovna radionica namijenjena djevojčicama (9. – 12. god.), u kojoj će kroz tehniku akrila i tempera intuitivno izražavati vlastitu priču putem likovnog stvaralaštva. Fokus radionice je na odnosu prema menstruaciji, osobnim iskustvima i doživljaju vlastitog tijela.
Rina Barbarić je vizualna umjetnica iz Kostrene koja živi i radi u Zagrebu. U svojem radu proučava seksualnost, snagu, ranjivost, društvene nejednakosti i fino tkanje koje ih povezuje. Svojim najvećim uspjehom smatra radove nastale u suradnji s VoxFeminae, prvenstveno izložbe „Mama je bila u pravu” (2017.) „Soba za izgubiti nevinost” (2019), “Soba za suočavanje” (2021.) i “Roza kletva” (2021).. Završila je studij grafičkog dizajna na Akademiji za likovnu umjetnosti i oblikovanje u Ljubljani, a radila je i izlagala u Sloveniji, Hrvatskoj, Velikoj Britaniji, Portugalu i Austriji.
Trenutačno radi kao ilustratorica i grafička dizajnerica, dok u slobodno vrijemerazvija autorske projekte i završava dvogodišnju edukaciju za ekspresivnu art terapiju.
Ova radionica osmišljena je kao podrška roditeljima u razgovoru o jednoj važnoj i osjetljivoj temi – menstruaciji. Zajedno ćemo proći kroz pitanja poput: kada je pravo vrijeme za razgovor, kako ga započeti i što je važno reći kako bi djevojčice ovu životnu promjenu dočekale informirane, sigurne i podržane.
Razgovarat ćemo i o tome što učiniti ako djevojčica izbjegava tu temu, kako prepoznati njezine potrebe te kako graditi odnos u kojem se osjeća slobodno pitati i podijeliti što proživljava.
Radionica je namijenjena mamama, tatama i svima koji skrbe o djevojčicama i žele im biti podrška tijekom odrastanja. Tea Vehovec diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Rijeci, gdje je razvila poseban interes za rad s djecom i adolescentima. Kontinuirano se stručno usavršava u području dječje i adolescentne psihologije te kognitivno-bihevioralne terapije. Živi i radi u Rijeci, a u svom radu fokusira se na jačanje emocionalnih, komunikacijskih i socijalnih vještina, pružajući podršku djeci, mladima i njihovim obiteljima.
Pridružite se talijanskim umjetnicama Bruixes u njihovom erotskom laboratoriju kako biste eksperimentirali_e s mekom elektronikom, bio kožom i senzorima te hakirali_e svoj užitak i stvorili_e jedinstveno personalizirani i primamljivi dizajn! Tijekom radionice, sudionici_e će steći praktično iskustvo s mekom elektronikom te eksperimentirati s uzgojem bio-tkanina iz algi i tjelesnih tekućina (po želji).
Kroz prakse bio -hakiranja i „uradi sam“ tehnologije, zajednički ćemo razmišljati o alternativnoj i održivoj budućnosti u području intimnih tehnologija, što će dovesti do izrade prototipova jedinstvenih nosivih senzualnih uređaja. Sudionici_e će otkriti tehnike izrade otvorenog koda za dizajn seksualnih tehnologija i zamisliti kako se biotehnologije i alternativni materijali mogu koristiti kao sredstvo za istraživanje erotskih užitaka.
U prvom dijelu istražit ćemo proces uzgoja bio-tkanina i drugih koža. U drugom dijelu igrat ćemo se s elektronikom, aktuatorima i senzorima kako bismo naučili kako stvoriti meke površine i bio-tkiva za prototipiranje konačnih nosivih dodataka.
* Radionica će se održati na engleskom jeziku!
Bruixes_Lab je nomadski laboratorij u kojem se izvode rituali biohackinga i vještičarenja kako bi se stvorili spekulativni scenariji o intimnosti, užitku i destigmatizirali tabui oko seksualnosti. Interaktivni prostor u kojem se intimna biotehnologija, kinky, transfeminističke i DIY prakse isprepliću u simbiozi s biofilijom i tjelesnim tekućinama.
Umjetničko istraživanje o menopauzi i starenju pod nazivom “Knjiga utjehe i radosti za svaki dan”, provedeno je kao dio umjetničkog rada Milijane Babić, u organizaciji Galerije Prozori – Knjižnice grada Zagreba i u suradnji s Gradskom knjižnicom Rijeka. Pored same umjetnice, kustosica Petra Dolanjski Harni i suradnica na projektu, etnologinja Željka Jelavić, kourednice su umjetničke knjige u nastajanju, koja se zasniva na iskazima sudionica istraživanja.
U kontekstu teme Festivala Menstruacije, iz umjetničke, kustoske i feminističke perspektive autorice će se osvrnuti na rezultate istraživanja o menopauzi i starenju koje je obuhvatilo veliki broj žena različitih generacija, te na izazove umjetničkog procesa koji se trenutno nalazi u produkcijskoj fazi. Razgovor će biti otvoren prema pitanjima iz publike.
Milijana Babić djeluje kao multimedijalna umjetnica u području vizualnih umjetnosti. Polazište njezinog rada je propitivanje vlastite pozicije žene i umjetnice u neposrednom životnom okruženju. Članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Živi i radi u Rijeci.
Petra Dolanjski Harni diplomirala je povijest umjetnosti i kroatistiku te bibliotekarstvo i muzeologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2022. godine vodi Galeriju Prozori, gdje se njezino djelovanje temelji na feminističkim principima horizontalne strukture i inkluzivnosti, stvarajući prostor za participativne i zajedničke procese. Autorica je brojnih kustoskih i edukativnih koncepata s posebnim interesom za skupine u riziku od socijalne isključenosti, kontinuirano piše likovnu kritiku za različite medije, a njezin znanstveni i stručni interes usmjeren je na suvremenu umjetnost i kritičku vizualnu pismenost.
Dr.sc. Željka Jelavić, voditeljica je muzejske edukacije u zagrebačkom Etnografskom muzeju. Istraživački interesi usmjereni su antropologiji tijela i seksualnosti te feminističkoj antropologiji. Suosnivačica je i predavačica u Centru za ženske studije.
Vještice su figure utjehe u ovom intimnom dokumentarcu (UK, 2024.) koji razotkriva društvene stigme vezane uz postporođajnu depresiju i psihozu. Između dirljivih intervjua i živopisnih filmskih isječaka, Elizabeth Sankey donosi nam film koji vrvi hrabrošću, suosjećanjem i iscjeljujućim uvidom.
Nakon projekcije pod zvjezdanim nebom razgovarat ćemo o sustavima podrške ženskom zdravlju – od institucija do WhatsApp grupa – i o zdravstvenom sustavu koji prepoznaje i destigmatizira probleme ženskog reproduktivnog i mentalnog zdravlja.
Magdalena Kurbanović je primalja s višegodišnjim iskustvom rada u rađaonici te viši predavač na studiju primaljstva. Njezina područja interesa uključuju edukaciju, osnaživanje žena i unapređenje profesionalnih standarda u primaljskoj skrbi te kvaliteta maternalne skrbi, s posebnim fokusom na poslijeporođajnu skrb.
Nina Čikeš Stegić je liječnica koja je potaknuta svojim iskustvima poroda odlučila zakoračiti u perinatalni svijet. Perinatalna somatska terapeutkinja je i praktičarka kraniosakralne terapije koja radi u sklopu Centra za perinatalnu psihologiju i rano roditeljstvo kojeg vodi s kolegicom Martinom Trboglav Podvorac. Radi u Matuljima gdje dočekuje žene, bebe i njihove obitelji na edukacijama, terapiji i iscjeljivanju traumatskih iskustava iz perinatalnog perioda.
Perimenopauza, menopauza i postmenopauza jedinstvena su razdoblja u životu svake cis žene* koja sa sobom nose mnoge tjelesne, hormonalne i psihičke promjene. Od osjećaja umora i iscrpljenosti te promjena raspoloženja preko valunga i noćnih znojenja do gubitka seksualne želje i vaginalne suhoće, menopauza podrazumijeva brojne izazove s kojima se nije uvijek lako nositi.
I dok je menopauza normalna faza životnog ciklusa svake cis žene, u javnom prostoru rijetko se otvoreno govori o svim izazovima koje donosi u živote žena. Na ovoj ćemo se psihodramskoj radionici, stoga, posvetiti istraživanju različitih aspekata menopauze te provjeriti različite, više ili manje ugodne, nijanse našeg odnosa s njom, kako bismo potražili adekvatnije načine za nošenje sa njenim tegobama.
Radit ćemo u maloj grupi, s naglaskom na međusobno povjerenje i dobronamjernost. Radionica je iskustvenog tipa što znači da podrazumijeva određen stupanj otvaranja i spremnosti za dijeljenje osobnih iskustava i emocija s ostalim polaznicama.
*Cis žene je naziv koji se koristi za žene čiji se rodni identitet “poklapa” sa spolom koji im je pripisan pri rođenju, dakle za osobe koje imaju ženska spolna obilježja i pritom se rodno identificiraju kao žene.
Jasna Jasna Žmak radi kao spisateljica, dramaturginja, istraživačica i psihodramska savjetodavna terapeutinja pod supervizijom. Docentica je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Iza nje je velik broj radionica na temu pisanja, dramaturgije, feminističke kritike i psihodrame. Pitanjem ženske seksualnosti počela se baviti kroz knjigu One stvari – eseji o ženskoj seksualnosti (Fraktura, 2020) gdje je o temema poput homofobije, nevinosti, masturbacije i orgazma pisala iz teorijsko-povijesne, ali i iz osobne perspektive. Nakon toga odlučila je pokrenuti projekt seksualne edukacije One stvari kao platformu za direktan, praktični rad sa drugim ženama i queer osobama na različitim temama iz sfere seksualnosti. Trenutno se nalazi u edukaciji za seksualnu terapiju pri Hrvatskom društvu za seksualnu terapiju.
Uz veliku sreću i ponos obznanjujemo finaliziranje prvog priručnika za provedbu Žive knjižnice na hrvatskom jeziku!
U sklopu programa Impact 4 Values Europske Unije ostvarile smo ovaj dugo sanjani san i napisale priručnik koji će pomoći youth workerima, obrazovnim radnicama i radnicima, ali i svima koji se bore protiv diskriminacije, da u svojim zajednicama i na svoj način provode Živu knjižnicu i razvijaju dijalog i uvažavanje među pripadnicima različitih identiteta i skupina.
Trudile smo se staviti naglasak na međuljudski, komunikacijski i afektivni aspekt ove predivne metode za borbu protiv diskriminacije istodobno pokrivajući tehničke i organizacijske detalje za kvalitetnu provedbu. Podijelile smo s vama i prijedloge vježbi i radionica koje mogu pomoći u pripremi za iskustvo Žive knjižnice – kako vas kao organizatora, tako i Knjiga i Čitateljica i Čitatelja.
Ovdje možete pronaći priručnik u digitalnom obliku kao i pripadajuće materijale za kvalitetniju pripremu.
Priručnik će uskoro biti dostupan i u tiskanom obliku, a mi se spremamo na njegovu promociju i diseminaciju u 2025. godini! Veselimo se silno svemu što slijedi te se nadamo nekom novom životu Žive knjižnice u različitim sredinama i zajednicama, a sa zajedničkim ciljem.
*Program Impact4Values sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
*Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
*Stajališta izražena u publikaciji “Priručni za zajednicu – kako organizirati Živu knjižnicu” isključiva su odgovornost Udruge Pariter i ne odražavaju stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Svjedočimo zabrinjavajućim trendovima koji sužavaju prostor za reproduktivna i seksualna prava žena. To uključuje konzervativne desničarske prosvjede koji su uvezeni u Hrvatsku iz drugih zemalja (poput Poljske), kao što su Hod za život, Klečavci i Marijini ratnici koji direktno ugrožavaju prava žena.
Kako bismo doprinjele zagovaranju za reproduktivna i seksualna prava žena osmislile smo u suradnji s istraživačicom dr. sc. Ksenijom Klasnić te aktivistkinjama iz civilnog društva upitnik koji teži prikupiti iskustva vezana za pobačaj i kontracepciju. Očekujemo da će prikupljeni podaci dati stvaran uvid u stanje vezano za skrb vezanu za pobačaj, a da bismo došli do što više žena koja imaju ta iskustva – treba nam vaša pomoć.
Upitnik je dostupan na sljedećoj poveznici, kao i kroz QR kod na vizualu koji prilažemo u mailu. Informacija o prikupljanju podataka objavljena je na društvenim mrežama Paritera: Facebook & Instagram.
Nagrada koja je u 2022. dodjeljena na području Primorsko-goranske županije, dobila je interes šire javnosti i mnoštvo pozitivnih reakcija i iskazanog interesa. Zbog ovoga smo prošle godine održale dodjelu na nacionalnoj razini, te nastavljamo u istom smjeru.
Izbor za nagradu temelji se na aktivnoj participaciji zainteresiranih građana i građanki koji nominiraju svoje favoritkinje, jednostavnim ispunjavanjem Google forme na linku PRIJAVE, do 3.12.24., a nagradu dodjeljuje stručan žiri sastavljen od stručnjakinja iz domene rodne ravnopravnsti i medijske pismenosti. U ovogodišnjem žiriju su Danka Derifaj i Nora Krstulović – novinarke i prošlogodišnje dobitnice nagrade, te Lana Bobić – suosnivačica i/ili članica više aktivističkih inicijativa, organizacija i platformi vezanih uz ljudska prava, posebice ljudska prava žena, izbjeglica, manjinskih i marginaliziranih skupina.
Medijski prostor je dio našeg svakodnevnog života i bitno je da u njemu čitamo i nailazimo na tekstove koji su istiniti, koji su osjetljivi na različite društvene probleme i koji na vidjelo donose priče koji podižu svijest i koji potiču na društvene promjene, naročito uz probleme koji se tiču rodne diskriminacije, seksizma i mizoginije. Ovom nagradom želimo pokazati da se novinarke koje ovakve priče donose na zaslone gledatelja izrazito cijene i da građani i građanke mogu obraćaju pažnju na benefit kojim pridonose društvu.
Pozivamo vas da nominirate svoju omiljenu novinarku koja kroz svoj rad:
se svjesno bori protiv stereotipa;
podjednako koristi glasove stručnjakinja i stručnjaka iz određenog područja;
ne povodi za dvostrukim standardima pri izvještavanju;
ne koristi stereotipne prikaze muškaraca, žena i osoba drugih rodnih identiteta;
objašnjava kontekst priče na kojoj se temelji medijski izvještaj;
koristi rodno osjetljiv jezik.
prepoznaje kako se različiti oblici diskriminacije, uključujući klasna pitanja, preklapaju i oblikuju iskustva marginaliziranih skupina, te se zalaže za socijalnu pravdu
Do sada smo titulom Novinarke godine okrunile:
Mateu Krmpotić, koja problematizira aktualne provokativne teme kroz rodno osjetljivu leću i s gošćama i gostima iz različitih područja
Danku Derifaj, koja godinama suobličuje i mijenja hrvatski medijski prostor, razotkrivajući afere, osiguravajući prostor za važne teme o kojima je naprosto lakše šutjeti u društvu poput našega.
Noru Krstulović, zbog njezinog predanog, kontinuiranog i analitičkog rada na razotkrivanju problema hrvatske kulturne scene.
Vaša podrška može napraviti razliku – nominirajte svoju omiljenu kandidatkinju!
Jako smo sretne i ponosne da možemo najaviti pokretanje nove aktivnosti naše udruge!
PaRiter od svojih početaka osjeća veliku podršku zajednice, a sada želimo vratiti tu podršku kroz konkretan doprinos. Od samog osnutka postoji želja i vizija da se jedan dio našeg rada posveti direktnom susretu s ljudima u vidu besplatnog savjetovališta i sad je došao taj trenutak ????
Svakog je dana sve jasnije kako je briga o mentalnom zdravlju neizostavni dio rada na osnaživanju pojedinaca da budu aktivni, svjesni i kritični članovi i članice zajednice. Sve je jasnije kako se ne možemo boriti protiv kulture nasilja i patrijarhalnih sustava opresije bez podrške mentalnom i emocionalnom stanju ljudi koje je temelj za prepoznavanje i borbu protiv diskriminacije, socijalne isključenosti i zlostavljanja.
Savjetovalištem želimo dati svoj doprinos zajednici u izgradnji osjećaja vlastite vrijednosti i sposobnosti da zahtijevamo jednakost, slobodu i pravdu za sebe i druge. Mentalno zdrava i otporna osoba može tražiti za sebe ono što joj je potrebno, može postaviti granice i suprotstaviti se, može reći ne. Može pružati podršku i ljubav onima oko sebe, može biti kreativna i uporna u svom radu, ma čemu god da je posvećen. Mentalno zdrava i otporna osoba može mijenjati svijet 🙂
Pariterovo savjetovalište kreće s radom dok čitate ove retke, a sve informacije možete naći OVDJE.
