Ilustrirana priča “Prva” holistički prati iskustvo prve menstruacije te sadrži edukativni dio o menstrualnom ciklusu i praktične materijale za praćenje ciklusa. Cilj je osnažiti i podržati djevojčice u ovom važnom trenutku, ali i educirati roditelje, prijatelje i učitelje. Pridružite nam se na ovom sjajnom predstavljanju gdje ćete imati priliku upoznati autorice ove priče i dobiti svoj primjerak slikovnice.
Nadja Tobias diplomirala je kroatistiku i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Živi i radi u Berlinu, održava radionice i bavi se temom menstrualnog ciklusa. U radionicama pruža edukaciju na teorijskoj i praktičnoj razini gdje djevojčice upoznaje s različitim tehnikama koje im mogu pomoći da prepoznaju/upoznaju vlastiti ritam koji im je prirodan i inspirativan.
Ivana Pipal je vizualna umjetnica, diplomirala je Animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Najčešće se izražava kroz crtež i ilustraciju koju primjenjuje unutar različitih medija: knjige, animacije, filma i videa. Članica je ženskog umjetničkog kolektiva Ljubavnice te je režirala i animirala nekoliko kratkih filmova, te objavila nekoliko ilustriranih knjiga. U svojem radu često se bavi emocijama, njihovim prepoznavanjem i “raspetljvanjem”.
Ilustriranu priču je izdala je udruga Pariter uz podršku Libressea.
12.7., SUBOTA Pajol, 20h – 22h dijele se LELO nagrade! Kviz majstorice: Tamara Baraba, Iva Kelentrić Prijave su putem linka.
Rimska božica Trivia, zaštitnica kvizova, udahnula nam je inspiraciju za ljetno izdanje feminističkog kviza koji povezuje raznolike teme – od umjetnosti, znanosti i povijesti, pa sve do filma, glazbe i pop kulture. Donosimo vam izazove koji će testirati vaše znanje, timski duh i sposobnost brzog razmišljanja, sve to uz nezaobilaznu dozu druženja, smijeha i zabave.
Okupite ekipu (do 5 članova) i pridružite nam se u subotu, 12. 7. 2025. u 20:00 sati, na Pajolu – večeri ispunjenoj smijehom, iznenađenjima i sjajnim nagradama naših festivalskih sponzora.
Prijave ekipa putem Google Forms obrasca – osigurajte svoje mjesto na najkrvavijem kvizu ljeta!
Otvaranje 3. Festivala menstruacije održat će se kao i prethodnih godina u javnom prostoru grada! Važno nam je da menstruacija bude dio javnog diskursa i da se ne izgovara ispod glasa. Na otvorenju će biti izloženi radovi slovenske umjetnice Lee Culetto, a detalji o izložbi i otvorenju bit će objavljeni u narednim danima.
Lea Culetto (1995., Trbovlje, Slovenija) završila je magisterij na Akademiji likovnih umjetnosti i dizajna Sveučilišta u Ljubljani 2019. godine. Culetto je vizualna umjetnica koja se fokusira na feminističku umjetnost. Stvara objekte i instalacije od tekstila i miješanih medija. Njezini radovi, često inspirirani osobnim iskustvom, propituju naše ideale, tabue i sliku „savršenog“ ženskog tijela.
Instalacija koja će se prikazati u Rijeci na Festivalu menstruacije, On the Rag, sastoji se od jednostavnih bijelih majica s otiscima umjetničine menstrualne mrlje na leđima. Poruka je izravna, dekodirana, otkrivena – intimni čin menstruacije prelazi u javni prostor i diskurs.
13.7., NEDJELJA Galerija SKC, 20h Kustosice: Dora Križnik, Petra Radić, Ana Ptičar
Ljetno izdanje festivala privodimo kraju u Galeriji SKC uz otvorenje izložbe više autora_ica koji_e će na svoj način interpretirati menstruaciju, a pod kustoskom palicom voditeljica galerije; uz dobru muziku, druženje i hladnu cugu!
Više o konceptu izložbe i umjetnicama objavit ćemo u narednim danima, stay tuned!
13.7., NEDJELJA Udruga Pariter – Blaža Polića 2, 17h – 19:30h Voditeljica: Mia Rukavina Prijave putem linka.
Odnos između majke i kćeri često je isprepleten ljubavlju, tugom, neizrečenim potrebama i naslijeđenim tišinama. Generacije žena prije nas odrastale su uz poruke da ne traže previše, da ne budu “previše” – emocija, glasa, potreba, snova. Na ovoj radionici ćemo kroz vježbe iz geštalt psihoterapije, istraživati kako nas je taj odnos oblikovao i kako možemo u njega unijeti više svjesnosti. Istraživat ćemo koje arhetipe ženske psihe prepoznajemo u vlastitom odnosu majke i kćeri te kako možemo toj dinamici dati više individualnosti i slobode. Radionica je zamišljena kao rad u parovima majka-kćer, pa vas molimo da se zajednički prijavljujete.
Mia Rukavina, magistrirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Radila je kao psihologinja u privatnim i javnim ustanovama u Rijeci i Zagrebu, te je apsolventica geštalt psihoterapije pri Institutu fur integrative Gestalt therapie u Zagrebu. Vlasnica je obrta Flow – obrt za savjetovanje i komunikaciju te unazad 4 godine privatno radi individualno i grupno savjetovanje prema principima geštalt psihoterapije. Temom ženskog identiteta bavila se više godina, isprva sudjelujući i asistirajući, a zatim samostalno kreirajući i vodeći cjelogodišnji ciklus grupnih radionica za osvještavanje raznih aspekata ženske psihologije „Na putu žene“. Unazad godinu dana izučava temu maskulinosti i muškog identiteta. Profesionalne interese prema ženskom i muškom identitetu te njihovom odnosu integrira u svakodnevnom životu kroz užitak u plesanju tanga.
Članica Centra za kazalište potlačenih POKAZ iz Zagreba predstavit će koncept ‘poezije otpora’, inspiriran metodologijom kazališta potlačenih Augusto Boala. Kroz kolektivno pisanje poezije, sudionici će istraživati kako poezija može pružiti otpor društvenim normama i represijama te mobilizirati specifične potencijale. Radionicu će voditi Doria Jukić, praktičarka metodologije kazališta potlačenih i Matija Rubinić, koji će u drugom dijelu radionice voditi proces izrade fanzina. Fanzin u kojem ćemo upakirati našu poeziju nastaje na sličan način kao i stihovi otpora – spontano i ekspresivno. Koristiti ćemo analogne metode izrade fanzina i kolaža. Škare, ljepilo, likovni pribor, tipkaću mašinu,ali i sve ono što nam se nađe pri ruci kako bi mogli vizualno obogatiti našu poeziju. Sudjelovanje je besplatno i otvoreno svima bez prethodnog iskustva u pisanju poezije.
Ponesite jednu pjesmu po vlastitom izboru (klasičnu, modernu, postmodernu, suvremenu, domaću, stranu). Pridružite nam se u Galeriji SKC da saznate – zapravo, da zajedno saznamo više!
Doria Jukić je socijalna radnica, praktičarka metodologije kazališta potlačenih i aktivistička bubnjarka.
Matija Rubinić je profesor u srednjoj školi. Predaje grafički dizajn, zvuk i audioprodukciju. U slobodno vrijeme crta, reže, lijepi i svira. Igra se sa dizajnom i alternativnim pristupima dizajnu. Vodio je nekoliko radionica izrade fanzina. Voli fanzine jer u njima vidi kreativni prostor slobode i bijeg od vizualnih pravila i normi.
Foster je splitski alternativni post rock bend koji od 2022. godine donosi svježu energiju na scenu. Čine ga Sara Mihaela Dedić (gitara, vokal), Lana Beović (bas, prateći vokali) i Ivana Županović (bubnjevi).
Tijekom 2024. Foster je zauzeo festivalske pozornice diljem regije, oduševljavajući publiku na Kvirhana festivalu u Sarajevu, Zlarin Street Music festivalu i Kawa festu u Solinu.
Referirajući se u zvuku na bendove poput losanđeleških Dead Sare, bend kombinira sirovu energiju distorziranih gitara, bassa i bubnjeva sa plesnim synthovima i ironičnim komentarima, pozivajući pritom svoju publiku na ples, ili mosh pit, ili oboje istovremeno.
“Cure cure” je likovna radionica namijenjena djevojčicama (9. – 12. god.), u kojoj će kroz tehniku akrila i tempera intuitivno izražavati vlastitu priču putem likovnog stvaralaštva. Fokus radionice je na odnosu prema menstruaciji, osobnim iskustvima i doživljaju vlastitog tijela.
Rina Barbarić je vizualna umjetnica iz Kostrene koja živi i radi u Zagrebu. U svojem radu proučava seksualnost, snagu, ranjivost, društvene nejednakosti i fino tkanje koje ih povezuje. Svojim najvećim uspjehom smatra radove nastale u suradnji s VoxFeminae, prvenstveno izložbe „Mama je bila u pravu” (2017.) „Soba za izgubiti nevinost” (2019), “Soba za suočavanje” (2021.) i “Roza kletva” (2021).. Završila je studij grafičkog dizajna na Akademiji za likovnu umjetnosti i oblikovanje u Ljubljani, a radila je i izlagala u Sloveniji, Hrvatskoj, Velikoj Britaniji, Portugalu i Austriji.
Trenutačno radi kao ilustratorica i grafička dizajnerica, dok u slobodno vrijemerazvija autorske projekte i završava dvogodišnju edukaciju za ekspresivnu art terapiju.
Ova radionica osmišljena je kao podrška roditeljima u razgovoru o jednoj važnoj i osjetljivoj temi – menstruaciji. Zajedno ćemo proći kroz pitanja poput: kada je pravo vrijeme za razgovor, kako ga započeti i što je važno reći kako bi djevojčice ovu životnu promjenu dočekale informirane, sigurne i podržane.
Razgovarat ćemo i o tome što učiniti ako djevojčica izbjegava tu temu, kako prepoznati njezine potrebe te kako graditi odnos u kojem se osjeća slobodno pitati i podijeliti što proživljava.
Radionica je namijenjena mamama, tatama i svima koji skrbe o djevojčicama i žele im biti podrška tijekom odrastanja. Tea Vehovec diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Rijeci, gdje je razvila poseban interes za rad s djecom i adolescentima. Kontinuirano se stručno usavršava u području dječje i adolescentne psihologije te kognitivno-bihevioralne terapije. Živi i radi u Rijeci, a u svom radu fokusira se na jačanje emocionalnih, komunikacijskih i socijalnih vještina, pružajući podršku djeci, mladima i njihovim obiteljima.
Pridružite se talijanskim umjetnicama Bruixes u njihovom erotskom laboratoriju kako biste eksperimentirali_e s mekom elektronikom, bio kožom i senzorima te hakirali_e svoj užitak i stvorili_e jedinstveno personalizirani i primamljivi dizajn! Tijekom radionice, sudionici_e će steći praktično iskustvo s mekom elektronikom te eksperimentirati s uzgojem bio-tkanina iz algi i tjelesnih tekućina (po želji).
Kroz prakse bio -hakiranja i „uradi sam“ tehnologije, zajednički ćemo razmišljati o alternativnoj i održivoj budućnosti u području intimnih tehnologija, što će dovesti do izrade prototipova jedinstvenih nosivih senzualnih uređaja. Sudionici_e će otkriti tehnike izrade otvorenog koda za dizajn seksualnih tehnologija i zamisliti kako se biotehnologije i alternativni materijali mogu koristiti kao sredstvo za istraživanje erotskih užitaka.
U prvom dijelu istražit ćemo proces uzgoja bio-tkanina i drugih koža. U drugom dijelu igrat ćemo se s elektronikom, aktuatorima i senzorima kako bismo naučili kako stvoriti meke površine i bio-tkiva za prototipiranje konačnih nosivih dodataka.
* Radionica će se održati na engleskom jeziku!
Bruixes_Lab je nomadski laboratorij u kojem se izvode rituali biohackinga i vještičarenja kako bi se stvorili spekulativni scenariji o intimnosti, užitku i destigmatizirali tabui oko seksualnosti. Interaktivni prostor u kojem se intimna biotehnologija, kinky, transfeminističke i DIY prakse isprepliću u simbiozi s biofilijom i tjelesnim tekućinama.
Umjetničko istraživanje o menopauzi i starenju pod nazivom “Knjiga utjehe i radosti za svaki dan”, provedeno je kao dio umjetničkog rada Milijane Babić, u organizaciji Galerije Prozori – Knjižnice grada Zagreba i u suradnji s Gradskom knjižnicom Rijeka. Pored same umjetnice, kustosica Petra Dolanjski Harni i suradnica na projektu, etnologinja Željka Jelavić, kourednice su umjetničke knjige u nastajanju, koja se zasniva na iskazima sudionica istraživanja.
U kontekstu teme Festivala Menstruacije, iz umjetničke, kustoske i feminističke perspektive autorice će se osvrnuti na rezultate istraživanja o menopauzi i starenju koje je obuhvatilo veliki broj žena različitih generacija, te na izazove umjetničkog procesa koji se trenutno nalazi u produkcijskoj fazi. Razgovor će biti otvoren prema pitanjima iz publike.
Milijana Babić djeluje kao multimedijalna umjetnica u području vizualnih umjetnosti. Polazište njezinog rada je propitivanje vlastite pozicije žene i umjetnice u neposrednom životnom okruženju. Članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Živi i radi u Rijeci.
Petra Dolanjski Harni diplomirala je povijest umjetnosti i kroatistiku te bibliotekarstvo i muzeologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2022. godine vodi Galeriju Prozori, gdje se njezino djelovanje temelji na feminističkim principima horizontalne strukture i inkluzivnosti, stvarajući prostor za participativne i zajedničke procese. Autorica je brojnih kustoskih i edukativnih koncepata s posebnim interesom za skupine u riziku od socijalne isključenosti, kontinuirano piše likovnu kritiku za različite medije, a njezin znanstveni i stručni interes usmjeren je na suvremenu umjetnost i kritičku vizualnu pismenost.
Dr.sc. Željka Jelavić, voditeljica je muzejske edukacije u zagrebačkom Etnografskom muzeju. Istraživački interesi usmjereni su antropologiji tijela i seksualnosti te feminističkoj antropologiji. Suosnivačica je i predavačica u Centru za ženske studije.
Vještice su figure utjehe u ovom intimnom dokumentarcu (UK, 2024.) koji razotkriva društvene stigme vezane uz postporođajnu depresiju i psihozu. Između dirljivih intervjua i živopisnih filmskih isječaka, Elizabeth Sankey donosi nam film koji vrvi hrabrošću, suosjećanjem i iscjeljujućim uvidom.
Nakon projekcije pod zvjezdanim nebom razgovarat ćemo o sustavima podrške ženskom zdravlju – od institucija do WhatsApp grupa – i o zdravstvenom sustavu koji prepoznaje i destigmatizira probleme ženskog reproduktivnog i mentalnog zdravlja.
Magdalena Kurbanović je primalja s višegodišnjim iskustvom rada u rađaonici te viši predavač na studiju primaljstva. Njezina područja interesa uključuju edukaciju, osnaživanje žena i unapređenje profesionalnih standarda u primaljskoj skrbi te kvaliteta maternalne skrbi, s posebnim fokusom na poslijeporođajnu skrb.
Nina Čikeš Stegić je liječnica koja je potaknuta svojim iskustvima poroda odlučila zakoračiti u perinatalni svijet. Perinatalna somatska terapeutkinja je i praktičarka kraniosakralne terapije koja radi u sklopu Centra za perinatalnu psihologiju i rano roditeljstvo kojeg vodi s kolegicom Martinom Trboglav Podvorac. Radi u Matuljima gdje dočekuje žene, bebe i njihove obitelji na edukacijama, terapiji i iscjeljivanju traumatskih iskustava iz perinatalnog perioda.
Perimenopauza, menopauza i postmenopauza jedinstvena su razdoblja u životu svake cis žene* koja sa sobom nose mnoge tjelesne, hormonalne i psihičke promjene. Od osjećaja umora i iscrpljenosti te promjena raspoloženja preko valunga i noćnih znojenja do gubitka seksualne želje i vaginalne suhoće, menopauza podrazumijeva brojne izazove s kojima se nije uvijek lako nositi.
I dok je menopauza normalna faza životnog ciklusa svake cis žene, u javnom prostoru rijetko se otvoreno govori o svim izazovima koje donosi u živote žena. Na ovoj ćemo se psihodramskoj radionici, stoga, posvetiti istraživanju različitih aspekata menopauze te provjeriti različite, više ili manje ugodne, nijanse našeg odnosa s njom, kako bismo potražili adekvatnije načine za nošenje sa njenim tegobama.
Radit ćemo u maloj grupi, s naglaskom na međusobno povjerenje i dobronamjernost. Radionica je iskustvenog tipa što znači da podrazumijeva određen stupanj otvaranja i spremnosti za dijeljenje osobnih iskustava i emocija s ostalim polaznicama.
*Cis žene je naziv koji se koristi za žene čiji se rodni identitet “poklapa” sa spolom koji im je pripisan pri rođenju, dakle za osobe koje imaju ženska spolna obilježja i pritom se rodno identificiraju kao žene.
Jasna Jasna Žmak radi kao spisateljica, dramaturginja, istraživačica i psihodramska savjetodavna terapeutinja pod supervizijom. Docentica je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Iza nje je velik broj radionica na temu pisanja, dramaturgije, feminističke kritike i psihodrame. Pitanjem ženske seksualnosti počela se baviti kroz knjigu One stvari – eseji o ženskoj seksualnosti (Fraktura, 2020) gdje je o temema poput homofobije, nevinosti, masturbacije i orgazma pisala iz teorijsko-povijesne, ali i iz osobne perspektive. Nakon toga odlučila je pokrenuti projekt seksualne edukacije One stvari kao platformu za direktan, praktični rad sa drugim ženama i queer osobama na različitim temama iz sfere seksualnosti. Trenutno se nalazi u edukaciji za seksualnu terapiju pri Hrvatskom društvu za seksualnu terapiju.
Uz veliku sreću i ponos obznanjujemo finaliziranje prvog priručnika za provedbu Žive knjižnice na hrvatskom jeziku!
U sklopu programa Impact 4 Values Europske Unije ostvarile smo ovaj dugo sanjani san i napisale priručnik koji će pomoći youth workerima, obrazovnim radnicama i radnicima, ali i svima koji se bore protiv diskriminacije, da u svojim zajednicama i na svoj način provode Živu knjižnicu i razvijaju dijalog i uvažavanje među pripadnicima različitih identiteta i skupina.
Trudile smo se staviti naglasak na međuljudski, komunikacijski i afektivni aspekt ove predivne metode za borbu protiv diskriminacije istodobno pokrivajući tehničke i organizacijske detalje za kvalitetnu provedbu. Podijelile smo s vama i prijedloge vježbi i radionica koje mogu pomoći u pripremi za iskustvo Žive knjižnice – kako vas kao organizatora, tako i Knjiga i Čitateljica i Čitatelja.
Ovdje možete pronaći priručnik u digitalnom obliku kao i pripadajuće materijale za kvalitetniju pripremu.
Priručnik će uskoro biti dostupan i u tiskanom obliku, a mi se spremamo na njegovu promociju i diseminaciju u 2025. godini! Veselimo se silno svemu što slijedi te se nadamo nekom novom životu Žive knjižnice u različitim sredinama i zajednicama, a sa zajedničkim ciljem.
*Program Impact4Values sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
*Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
*Stajališta izražena u publikaciji “Priručni za zajednicu – kako organizirati Živu knjižnicu” isključiva su odgovornost Udruge Pariter i ne odražavaju stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Svjedočimo zabrinjavajućim trendovima koji sužavaju prostor za reproduktivna i seksualna prava žena. To uključuje konzervativne desničarske prosvjede koji su uvezeni u Hrvatsku iz drugih zemalja (poput Poljske), kao što su Hod za život, Klečavci i Marijini ratnici koji direktno ugrožavaju prava žena.
Kako bismo doprinjele zagovaranju za reproduktivna i seksualna prava žena osmislile smo u suradnji s istraživačicom dr. sc. Ksenijom Klasnić te aktivistkinjama iz civilnog društva upitnik koji teži prikupiti iskustva vezana za pobačaj i kontracepciju. Očekujemo da će prikupljeni podaci dati stvaran uvid u stanje vezano za skrb vezanu za pobačaj, a da bismo došli do što više žena koja imaju ta iskustva – treba nam vaša pomoć.
Upitnik je dostupan na sljedećoj poveznici, kao i kroz QR kod na vizualu koji prilažemo u mailu. Informacija o prikupljanju podataka objavljena je na društvenim mrežama Paritera: Facebook & Instagram.
Uz veliki entuzijazam javljamo da nastavljamo s dodjelom nagrade 𝐍𝐨𝐯𝐢𝐧𝐚𝐫𝐤𝐚 𝐠𝐨𝐝𝐢𝐧𝐞, kojom odajemo priznanje novinarkama koje su se istaknule pišući o rodno osjetljivim temama.
Nagrada koja je u 2022. dodjeljena na području Primorsko-goranske županije, dobila je interes šire javnosti i mnoštvo pozitivnih reakcija i iskazanog interesa. Zbog ovoga smo prošle godine održale dodjelu na nacionalnoj razini, te nastavljamo u istom smjeru.
Izbor za nagradu temelji se na aktivnoj participaciji zainteresiranih građana i građanki koji nominiraju svoje favoritkinje, jednostavnim ispunjavanjem Google forme na linku PRIJAVE, do 3.12.24., a nagradu dodjeljuje stručan žiri sastavljen od stručnjakinja iz domene rodne ravnopravnsti i medijske pismenosti. U ovogodišnjem žiriju su Danka Derifaj i Nora Krstulović – novinarke i prošlogodišnje dobitnice nagrade, te Lana Bobić – suosnivačica i/ili članica više aktivističkih inicijativa, organizacija i platformi vezanih uz ljudska prava, posebice ljudska prava žena, izbjeglica, manjinskih i marginaliziranih skupina.
Medijski prostor je dio našeg svakodnevnog života i bitno je da u njemu čitamo i nailazimo na tekstove koji su istiniti, koji su osjetljivi na različite društvene probleme i koji na vidjelo donose priče koji podižu svijest i koji potiču na društvene promjene, naročito uz probleme koji se tiču rodne diskriminacije, seksizma i mizoginije. Ovom nagradom želimo pokazati da se novinarke koje ovakve priče donose na zaslone gledatelja izrazito cijene i da građani i građanke mogu obraćaju pažnju na benefit kojim pridonose društvu.
Pozivamo vas da nominirate svoju omiljenu novinarku koja kroz svoj rad:
se svjesno bori protiv stereotipa;
podjednako koristi glasove stručnjakinja i stručnjaka iz određenog područja;
ne povodi za dvostrukim standardima pri izvještavanju;
ne koristi stereotipne prikaze muškaraca, žena i osoba drugih rodnih identiteta;
objašnjava kontekst priče na kojoj se temelji medijski izvještaj;
koristi rodno osjetljiv jezik.
prepoznaje kako se različiti oblici diskriminacije, uključujući klasna pitanja, preklapaju i oblikuju iskustva marginaliziranih skupina, te se zalaže za socijalnu pravdu
Do sada smo titulom Novinarke godine okrunile:
Mateu Krmpotić, koja problematizira aktualne provokativne teme kroz rodno osjetljivu leću i s gošćama i gostima iz različitih područja
Danku Derifaj, koja godinama suobličuje i mijenja hrvatski medijski prostor, razotkrivajući afere, osiguravajući prostor za važne teme o kojima je naprosto lakše šutjeti u društvu poput našega.
Noru Krstulović, zbog njezinog predanog, kontinuiranog i analitičkog rada na razotkrivanju problema hrvatske kulturne scene.
Vaša podrška može napraviti razliku – nominirajte svoju omiljenu kandidatkinju!
Jako smo sretne i ponosne da možemo najaviti pokretanje nove aktivnosti naše udruge!
PaRiter od svojih početaka osjeća veliku podršku zajednice, a sada želimo vratiti tu podršku kroz konkretan doprinos. Od samog osnutka postoji želja i vizija da se jedan dio našeg rada posveti direktnom susretu s ljudima u vidu besplatnog savjetovališta i sad je došao taj trenutak 🙂
Svakog je dana sve jasnije kako je briga o mentalnom zdravlju neizostavni dio rada na osnaživanju pojedinaca da budu aktivni, svjesni i kritični članovi i članice zajednice. Sve je jasnije kako se ne možemo boriti protiv kulture nasilja i patrijarhalnih sustava opresije bez podrške mentalnom i emocionalnom stanju ljudi koje je temelj za prepoznavanje i borbu protiv diskriminacije, socijalne isključenosti i zlostavljanja.
Savjetovalištem želimo dati svoj doprinos zajednici u izgradnji osjećaja vlastite vrijednosti i sposobnosti da zahtijevamo jednakost, slobodu i pravdu za sebe i druge. Mentalno zdrava i otporna osoba može tražiti za sebe ono što joj je potrebno, može postaviti granice i suprotstaviti se, može reći ne. Može pružati podršku i ljubav onima oko sebe, može biti kreativna i uporna u svom radu, ma čemu god da je posvećen. Mentalno zdrava i otporna osoba može mijenjati svijet 🙂
Pariterovo savjetovalište kreće s radom dok čitate ove retke, a sve informacije možete naći OVDJE.
Prava koja imamo nisu nam dana nego smo se za njih borile! Nažalost, politika koja kreira institucije kroz koje prakticiramo ta prava vrlo često ostanu na minimumu ili ograničavanju tih prava. Zato je suradnja, povezivanje s drugim zemljama i praćenje rada institucija ključno u unapređenju svih ljudskih prava.
Pariter je feministička organizacija koja se amplificiranjem ženskim glasova bori protiv strukturalnog rodno-uvjetovanog nasilja. Taj rad se temelji na doticaju sa stvarnošću, istraživanjima, edukacijama te zagovaranjem. Svjedočimo zabrinjavajućim trendovima koji sužavaju prostor za reproduktivna i seksualna prava žena. To uključuje konzervativne desničarske prosvjede koji su uvezeni u Hrvatsku iz drugih zemalja (poput Poljske), kao što su Hod za život, Klečavci i Marijini ratnici koji direktno ugrožavaju prava žena. Također, prisutan je trend priziva savjesti u medicinskoj struci, započet 2003. godine, koji i dalje traje te nema tendenciju smanjivanja; u velikom postotku bolnica se koristi protuustavno.
Zbog toga smo odlučile raditi na izgradnji i povezivanju različitih alata za monitoring ženskih prava u javnozdravstvenom sustavu kroz projekt Catalyst of Change: Supporting a Vibrant Civil Society. U suradnji s profesionalnom istraživačicom Ksenijom Klasnić te aktivistkinjama iz civilnog društva razvit ćemo upitnik koji će zajedno s zakonodavnom analizom doprinijeti stvaranju monitoring alat za seksualna i reproduktivna prava i zdravlje žena. U Hrvatskoj postoje feminističke organizacije koje svaka na svoj način doprinose zagovaranju i napredovanju seksualnih i reproduktivnih prava i zdravlja žena. U borbi za njihovo puno ostvarenje moramo biti ujedinjene, suradnički nastrojene, dijeliti informacije i usuglasiti taktike.
Primjetan je nesrazmjer između statističkih podataka koje vodi nacionalno statističko tijelo za javno zdravstvo i podataka koje posjeduju bolnice, osobito u slučajevima koji se odnose na reproduktivno zdravlje žena. Početkom 2024. još uvijek nemamo objedinjeni ljetopis za 2022. godinu. Brojni su slučajevi nasilja nad ženama od strane ginekologa u javnim ustanovama tijekom trudnoće, poroda i rutinskih pregleda. Žene su kroz kampanju #prekinimošutnju podijelile svoja svjedočanstva (preko 1000 prikupljenih), izvješća su predana UN-u i drugim europskim institucijama te su izdane poražavajuće preporuke za Hrvatsku. Nažalost, te preporuke nisu implementirane u zdravstveni sustav, a nedostaje transparentno praćenje poboljšanja u zdravstvenom sustavu.
To želimo mijenjati! Želimo sustavno unaprijediti i održati seksualna i reproduktivna prava i zdravlje žena u Hrvatskoj. Odmah, sada, zajedno, suradnjom i skretanjem pozornosti na svaki propust koji ugrožava prava koja imamo.
Ova priča kreće u lipnju 2023. i nismo sigurne kada završava, ali smo sigurne da ju svakako moramo nastaviti. Kada smo prije nešto više od godinu dana intuitivno bez prevelike analize i čitanja zaključile da je novo izdanje Priručnika o skrbi vezanoj za pobačaj koji je izdala Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) izuzetno važan nismo mogle ni sanjati o riječima koje ćemo čuti na razgovoru kojeg smo organizirale 9. srpnja 2024. Tada nismo ni znale da će se priručnik nakon vrijednog rada prevoditeljica Eve Fućak i Andree Rudan te lektorske intervencije Jane Pamuković zvati “Priručnik o skrbi vezanoj za pobačaj”. Iako na oko nezgrapnog naslova, priručnik zaista priča o skrbi i to baš o skrbi vezanoj za pobačaj. Pitam se je li nam taj naziv nezgrapan zbog našeg jezika ili zato što nam je skrb (briga o drugima, u ovom kontekstu o pacijenticama) kada pričamo o reproduktivnom zdravlju unutar našeg zdravstvenog sustava zapravo nedosanjani san. Hrvatska politika neodvojiva od sustava javnog zdravstva oduzima ženi autonomiju nad vlastitim tijelom i opetovano pokazuje kako je javni zdravstveni sustav zarobljen u rukama patrijarhalno-klerikalnih ideja.
Dio podrške u procesu prijevoda i prezentacije priručnika pružile su nam dr. sc Jasenka Grujić i Magdalena Kurbanović, univ. bacc. obs., mag. med. techn., IBCLC, koje smo pozvale na ovaj razgovor zbog njihove stručnosti, iskustva i razumijevanja. Kako bismo sve što sam priručnik nudi približile kolegicama iz civilnog sektora, koje godinama rade na poboljšanju kvalitete seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava u Hrvatskoj, pozvale smo i feminističku aktivistkinju Lanu Bobić.
Uvodna izlaganja Jasenke Grujić, Magdalene Kurbanović i Lane Bobić jasno su nam još jednom dala do znanja koliko je intersekcionalni pristup ovoj temi nužan ako želimo vidjeti promjene unutar zdravstvenog sustava. SZO to naglašava još od 2003. kada su objavili prvo izdanje smjernica. U najnovijem izdanju (2023.) element ljudskih prava nije samo pasus ili odjeljak u priručniku već je cijeli priručnik nerazdvojivo prožet ljudskim pravima te kao takav šalje jasnu poruku da pristup i skrb o pacijenticama ne možemo promatrati izvan okvira ljudskih prava.
Kroz razgovor o istraživanju o dostupnosti pobačaja koje je provodila 2023. kako bi naglasila količinu nerazumijevanja i prepreka unutar ginekološke struke i zdravstvenog sustava u kontekstu transparentnosti i dostupnosti informacija Jasenka Grujić nam je zorno prikazala da je pobačaj unatoč zakonskoj regulativi u Hrvatskoj najčešće nedostupan. Dr. Grujić je naglasila važnost edukacije i uključivanja primalja u skrb vezanu uz pobačaj koja bi donekle rasteretila trenutno preopterećeni zdravstveni sustav te osnažila primalje za rad u domeni reproduktivnog zdravlja. Primalje su osim medicinskih djelatnica i važne zbog ostvarivanja ravnopravnog odnosa s pacijenticama, pružanja informacija, te pomoć pacijenticama u ostvarivanju prava na izbor.
Perspektiva primaljstva u koju nam je uvid pružila Magdalena Kurbanović daje nam jasan prikaz svega što primalja može i što bi ona u svom svakodnevnom radu i trebala raditi. Istaknula je da hrvatski sustav ne oduzima autonomiju samo pacijenticama već i ženama koje unutar sustava rade. Uz ginekologe/inje, tu su i primalje – stručne osobe javnog zdravstva koje imaju vještine za izvođenje pobačaja. Ono što nedostaje jest proširenje opsega prakse na koju im je dano pravo. Njihova prisutnost u vršenju pojedinih segmenata medicinske prakse mogla bi rasteretiti sustav te unaprijediti njegovu osjetljivost i funkcionalnost. Primalje nisu samo asistentice liječnicima, one jesu i moraju biti samostalne zdravstvene djelatnice. Posebno nam je bilo drago čuti kada je izrazila nadu da će uskoro upravo ovaj priručnik postati dio stručne literature za primalje na Zdravstvenim studijima.
Na završetku, Lana Bobić je predstavila dokument o Primjeni smjernica iz Priručnika o skrbi vezanoj za pobačaj, na kojem smo uz njenu stručnu podršku radile proteklih mjesec dana. Posebno je naglasila štetne prakse i manipulacije kojima su žene izložene, a koje medicinsko osoblje koristi kako bi ih obeshrabrilo u donošenju vlastitih odluka. Znajući za te prakse, usmjerile smo se na znanstveno utemeljene preporuke koje ne zahtijevaju zakonske izmjene (podsjetimo se, zakon nije mijenjan od 1978.) i koje imaju za cilj olakšati ženama pristup pobačaju, osigurati im poštovanje od strane medicinskog osoblja i pružiti neusporedivo bolju skrb od one koju sada primaju.
Govornice su zajedno istaknule važnost činjenice da besplatan, dostupan i siguran pobačaj doprinosi smanjenju opterećenja zdravstvenog sustava te samim time poboljšava kvalitetu usluge zdravstvenog sustava.
Pravo na prekid trudnoće u Hrvatskoj je ugroženo. Rodno uvjetovano nasilje je u porastu, u hrvatskom obrazovnom sustavu ne postoji seksualna edukacija, u zdravstvenom sustavu ženama se uskraćuje pravo na informiranje o kontracepciji, dok je seksualnost na općoj društvenoj razini – tabu tema. Nužno je da ove okolnosti i kontekst transformiramo tako da u centar rasprave stavimo ženu kao temeljnu jedinku seksualnog i reproduktivnog prava i zdravlja. Priručnik o skrbi vezanoj za pobačaj Svjetske zdravstvene organizacije alat je koji pokazuje načine kako doći do ovih transformacija, uvijek imajući u svom fokusu onu zbog koje i postoji – ženu.
Za kraj ne smijemo zaboraviti da pitanje pobačaja nije isključivo žensko nego i klasno pitanje, to je pitanje izbora, javnog zdravstva, ali i šireg konteksta ženskih (radnih) prava. Svaka žena mora imati slobodu odlučivanja o vlastitoj reprodukciji.
Posljednjih nekoliko godina u suradnji s radijem Korzo produciramo feminističku emisiju Radioaktivna koja svaki treći četvrtak u mjesecu ugošćuje jednu snažnu ženu. Dosadašnje gošće bile su naše prijateljice, susjede, radnice, majke, aktivistice, stručnjakinje, umjetnice, borkinje za ljudska prava i još mnogo toga.
Želimo u radijski eter nastaviti dovoditi strašne žene i širiti njihov društveni doticaj kroz radijske frekvencije. Tražimo volontersku podršku u produkciji emisije, a zauzvrat nudimo suradnju, mentorstvo, pristup edukacijama i seminarima u civilnom sektoru i drugarstvo.
Ako ti se sviđa ovaj koncept i misliš da svojim idejama možeš unaprijediti njegov daljnji rad i razvoj, a uz to imaš dodatne vještine koje tražimo – javi nam se!
Zanima te radio kao medij
Zanima te produkcija radijske emisije
Zanima te feminizam i aktivizam u društvu
Znaš se koristiti alatima za snimanje zvuka
Fleksibilna si i voliš raditi u timu
Možeš izdvojiti pet dana u mjesecu za volontiranje u idućih godinu dana
Pošalji svoje kratko motivacijsko pismo na:
Prijave primamo do 23.08.2024., a potom ćemo ti se javiti za kratki razgovor.
Tražimo jednu volonterku te ćemo u slučaju većeg broja prijava morati napraviti selekcijski odabir.
Odnedavno je naša udruga formirala novi radni tim i sastavila novi strateški plan za idućih pet godina. U srce našeg rada postavile smo seksualno i reproduktivno zdravlje i prava i cjelovitu seksualnu edukaciju. Na valu svježe i nove energije želja nam je proširiti naše članstvo i ostvarivati nove suradnje!
Svakog utorka od 11 do 14 sati otvorena su vam naša vrata u ulici Blaža Polića 2 na 4. katu da biste se mogli_e upoznati s nama i našim radom, saznati više o tome što znači biti član_ica udruge i da li je takvo nešto za vas! Nije potrebna najava, a čeka vas kava i snack 🙂
Naša borba za obrazovanje, dostojanstveni pristup zdravstvenim uslugama i promjenu društvene klime i zakona u smjeru rodne ravnopravnosti uključuje raznolike i brojne aktivnosti – od Festivala menstruacije, radio emisije Radioaktivna, provođenja Žive knjižnice, dodjele nagrade za Novinarku godine preko prevođenja i publiciranja važnih teorijskih i praktičnih feminističkih i stručnih radova, uključivanja u nacionalne i međunarodne kampanje u borbi za izmjenu zakona i regulativa koji se tiču ženskih prava, edukacija o rodnoj ravnopravnopravnosti, cjelovitoj seksualnoj edukaciji i mentalnom zdravlju za srednjoškolce, pa do kompleksnijih projekata koji se tiču uvođenja rodno osjetljivog pristupa u obrazovne ustanove i uključuju istraživanja, suradnje i višegodišnji razvoj aktivnosti, a uskoro planiramo otvoriti i savjetovalište za mlade!
Najvažnije nam je da vjeruješ uvrijednosti, misiju i viziju Paritera te da imaš malo slobodnog vremena, energije i volje doprinijeti našem djelovanju. Nisu potrebna nikakva posebna predznanja ni iskustva, a pomoć nam treba s raznim stvarima, od vrlo jednostavnih do zahtjevnijih zadataka, ovisno o tvojim željama i mogućnostima. Više o projektima na kojima radimo možeš pročitati u nastavku ili na našem webu.
Ako ti sve ovo zvuči zanimljivo i važno kao nama, želiš podržati naš rad simbolično ili sasvim praktično – svojim znanjem, vremenom i suradnjom – svakako navrati do našeg ureda ili se javi mailom na
Svjetska zdravstvena organizacija je prvo izdanje Priručnika o skrbi vezanoj za pobačaj objavila 2003. godine te se otada preveo na razne jezike diljem svijeta kako bi praksu, preporuke i iskustva prenio onima koji svakodnevno rade u skrbi vezanoj za pobačaj. Riječ je o medicinskom priručniku te su prijevod najčešće radile stručne organizacije. Kako u Hrvatskoj živimo u društvu u kojem struka ignorira skrb vezanu za pobačaj – tog posla se uhvatilo civilno društvo.
Priručnik o skrbi vezanoj za pobačaj je priručnik za zajednicu. On donosi upute nacionalnim, regionalnim i lokalnim tvorcima politika, provoditeljima i voditeljima programa seksualnog i reproduktivnog zdravlja, članovima organizacija civilnog društva, zdravstvenim radnicima i osobama kojima je potreban skrb vezana za pobačaj.
Predsjednica Međunarodne federacije ginekologije i opstetricije FIGO, doktorica Anne-Beatrice Kihara, istakla je: “Pobačaj nije samo bitno zdravstveno pitanje; pristup skrbi vezanoj za pobačaj izravno je povezan s reproduktivnom i socijalnom pravdom. Dokazi jasno pokazuju da su oni kojima je uskraćen pristup pobačaju izloženi najvećem riziku od smrti i invaliditeta majki, a nije slučajno da oni također predstavljaju žene, djevojke i trudne osobe koje su tijekom povijesti marginalizirane, diskriminirane, žive u krajnjem siromaštvu, iz ruralnih su sredina i adolescentice su. FIGO je dio nezaustavljivog pokreta zagovornika pobačaja koji neće odustati od svoje dužnosti pružanja zdravstvene skrbi i socijalne pravde.”
Vjerujemo da je hrvatski prijevod jedan pozitivan pomak za skrb vezanu za pobačaj u zajednici u kojoj živimo. Želimo da iz njega učimo i gradimo solidarnost za sve kojima je ova podrška i pomoć potrebna.
Urednice prijevoda su Marija Trcol i Tea Vidović Dalipi. Prijevod s engleskog na hrvatski jezik radile su prevoditeljice Eva Fućak i Andrea Rudan, a stručnu recenzuru dr. sc. Jasenka Grujić.
Danas je održana konferencija za medije u Zagrebu, povodom početka prikupljanja potpisa europske inicijative “My voice, my choice”. Na konferenciji su govorile Nika Kovač iz slovenskog Instituta 8. mart, organizacije koja koordinira inicijativu na europskoj razini te Sanja Cesar i Tea Vidović kao predstavnice inicijative My voice my choice iz Hrvatske. Inicijativu je pokrenuo slovenski Institut 8. mart, a pridružilo joj se čak 18 organizacija iz 9 zemalja Europske unije (EU).
Kako bi osigurale pristup prekidu trudnoće na zahtjev za sve žene i djevojke koje se nalaze u EU pokrenuta je Europska građanska inicijativa (ECI) “My Voice My Choice” čiji je cilj uvjeriti Europsku uniju da je sada vrijeme za rješavanje ovog problema. ECI mehanizam omogućuje građanima izravno sudjelovanje u razvoju politika EU-a. Inicijativa My Voice My Choice ima namjeru skupiti 1 milijun potpisa zahtijevajući da EU učini ono što je u njezinoj moći kako bi osigurala siguran i dostupan pobačaj za sve.
Nika Kovač iz Instituta 8. Mart naglasila je kako “zahtjevamo da EU donese zakonodavstvo kojim bi se stvorio financijski mehanizam koji pomaže državama članicama koje se dobrovoljno pridruže ovoj politici da osiguraju sigurnu skrb o pobačaju za sve one koji joj nemaju pristup.” Prikupljanje potpisa krenulo je u srijedu 24.04.2024. te peticiju možete potpisati ili čitačem e-osobne iskaznice ili unosom OIB-a. Potpisi se prikupljaju na platformi Europske komisije koja je u skladu s GDPR propisima i Vaši podaci će se koristiti samo u svrhu pozicioniranja pitanja dostupnosti pobačaja u EU na zakonodavnu agendu.
Tea Vidović iz hrvatske inicijative je rekla kako je predložena inicijativa My Voice My Choice važna jer bi “rezultirala mehanizmom na razini cijele EU pomoću kojeg bi žene mogle putovati u zemlje koje su se odlučile osigurati uslugu pobačaja, a trošak usluge bi u potpunosti pokrivala Europska komisija”. Pobačaj je osnovna zdravstvena potreba za milijune žena i djevojaka. Procjenjuje se da na globalnoj razini jedna od četiri trudnoća svake godine završi pobačajem.
Sanja Cesar, također iz hrvatske inicijative, nadovezala se na rečeno i rekla “diljem EU milijun žena i djevojaka nema pristup ovoj medicinskoj usluzi. Pristup legalnoj i sigurnoj medicinskoj usluzi onemogućen je ili otežan nizom faktora. Na primjer, odbijanjem pružanja usluge radi zakonskih odredbi, ili tzv. „priziva savjesti“ (odbijanje pružanja medicinske usluge radi osobnih vjerovanja), ili radi visine cijene postupka, ili nedostupnosti informaciju”.
Sve govornice na konferenciji usuglašene su da su zahtjevi inicijative vrlo jednostavni: usluga prekida trudnoće na zahtjev mora biti sigurna, legalna i dostupna. Bez kompromisa.
U Europi čak 20 milijuna žena nema pristup svim aspektima zdravstvene skrbi, odnosno sigurnom i legalnom pobačaju. U nekim zemljama Europske unije žene i danas umiru radi zabrane pobačaja na zahtjev, ili radi nedostupnosti moraju koristiti alternativne načine osiguranja zdravstvene skrbi.
Danas je održana konferencija za medije u Rijeci, povodom priključivanja Hrvatske europskoj inicijativi “My voice, my choice”. Na konferenciji su govorile Petra Meterc i Tanja Matijašević iz slovenskog Instituta 8. mart, organizacije koja koordinira inicijativu na europskoj razini te Marija Trcol i Marinella Matejčić kao predstavnice inicijative My voice my choice iz Hrvatske. Inicijativu je pokrenuo slovenski Institut 8. mart, a pridružilo joj se čak 18 organizacija iz 9 zemalja EU.
Petra Meterc iz Instituta 8. Mart naglasila je kako je Institut pokrenuo ovu akciju jer je nedopustivo da žene u Europi umiru radi nedostupnosti pobačaja. “Neprihvatljivo je da se u nekim zemljama Europske Unije, poput Austrije i Hrvatske, žene suočavaju s financijskim preprekama koje im onemogućuju pristup pobačaju jer nije besplatan. Neprihvatljivo je da u mnogim područjima diljem Europe, poput Italije i Španjolske, pobačaj nije dostupan zbog nedostatka pružatelja usluga. Neprihvatljivo je da žene iz Poljske i Malte i danas umiru radi nedostupnosti pobačaj. Pravo na pobačaj je ljudsko pravo, a pristup njemu temeljna zdravstvena zaštita”. Peterc je navela je kako su zahtjevi inicijative vrlo jednostavni: žele da svi u Europskoj Uniji imaju pristup sigurnom pobačaju, bez obzira tko su i odakle dolaze.
Ova europska inicijativa ujedinjuje organizacije preko europskih granica, iz različitih zemalja, odnosno Slovenije, Španjolske, Finske, Poljske, Irske, Francuske, Austrije, Italije i sada Hrvatske.
Građani i građanke Europske unije imaju pravo i mogućnost davati izravne prijedloge Europskoj komisiji i zahtijevati konkretne promjene. Korištenjem ove mogućnosti zahtijevamo da EU donese zakonodavstvo kojim bi se stvorio financijski mehanizam koji pomaže državama članicama koje se dobrovoljno pridruže politici osiguranja pristupna zdravstvenoj usluzi, odnosno pobačaju na zahtjev svim ženama kojima je potreban. Nužno je prikupiti milijun potpisa iz najmanje 7 zemalja EU da bi ova Europska građanska inicijativa (European citizens’ initiative – ECI) predstavila zahtjev Europskoj komisiji i EU Parlamentu. TanjaMatijašević naglašava da je cilj ove europske inicijative prikupiti dostatan broj potpisa do EU izbora, kako bi novi sastav Europskog parlamenta mogao odlučiti o ovoj inicijativi na samom početku svog mandata. Nadalje, navela je kako: “Naš prijedlog ne zadire u nacionalne zakone država članica. Mehanizam koji predlažemo zahtijeva da Komisija upotrijebi svoje nadležnosti kako bi pomogla državama članicama u njihovim aktivnostima u pružanju zdravstvenih usluga i zaštiti ljudskog zdravlja i reproduktivnih prava.”
Iz Hrvatske u ovoj inicijativi za sad sudjeluju Centar za građanske inicijative, Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje – CESI, Udruga roditelji u akciji – RODA, Dugine obitelji, Domine, Lana Bobić i Dunja Bonacci Skenderović, Daniela Drandić te Pariter i Zaklada SOLIDARNA.
Kroz 18 mjeseci i u suradnji sa stručnjakinjama, školama i udrugama, kreirat ćemo priručnik za korištenje metode Žive knjižnice!
Projekt “Živa knjižnica – ne sudi knjigu po koricama” adresira problem diskriminacije manjinskih skupina, netrpeljivost, ksenofobiju i homo/trans/bifobiju koja je uvelike prisutna u hrvatskom društvu, posebice u manje razvijenim područjima, a uz koju je često usko vezano i nasilje. Također adresira nedostatak sadržaja za mlade u manje razvijenim gradovima RH, što pokazuju brojna pojedinačna istraživanja kvalitete života mladih u manjim sredinama.
Metoda žive knjižnice pomaže u razbijanju stereotipa i predrasuda te potiče empatiju i poštovanje prema drugima vodeći se načelima Povelje Europske unije o temeljnim pravima. Također pomaže u promicanju dijaloga i razumijevanja među različitim zajednicama, kao i povećanju svijesti o utjecaju diskriminacije i predrasuda na pojedince i društvo u cjelini. Na taj način, Živa knjižnica može biti snažan alat u prevenciji diskriminacije i promicanju ljudskih prava i socijalne pravde.
Kako bi se osigurao što širi utjecaj ove metode na pozitivne promjene, planiramo aktivnosti:
1. Jačanje kapaciteta udruge za osposobljavanje drugih organizacija u provođenju ŽK te za poboljšanje kvalitete ŽK učenjem od iskusnije organizacije.
2. Izrada priručnika za provođenje ŽK u školama i zainteresiranim organizacijama.
3. Promocija priručnika u manje razvijenim dijelovima HR i podrška pri organizaciji ŽK.
4. Javna kampanja – podizanje svijesti građana i građanki o europskim vrijednostima kroz promociju ŽK te poticanje na inkluzivno volontiranje u svrhu osnaživanja manjinskih skupina.
*Program Impact4Values sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
*Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
U siječnju smo započele s novim projektom u sklopu Impact 4 Values programa Europske unije čiji je glavni cilj kreiranje priručnika za provođenje Žive knjižnice! Ideja je da omogućimo obrazovnim radnicima i radnicama, youth workerima i svima zainteresiranima da samostalno provode ovu aktivnost u svojim zajednicama, da ih senzibiliziramo i osnažimo za kreiranje ŽK na način koji ima najviše smisla u njihovim lokalnim kontekstima.
Prvi korak ka ovom cilju jest da se i same malo osnažimo 🙂 Zato smo pozvale Human Rights Academy iz Norveške da nam održe trodnevnu radionicu o tome kako educirati druge na temu ljudskih prava i demokracije.
Prvog dana smo razgovarale o pojmu slobode. Osvijestile smo važnost iskustvenog učenja – ako omogućimo ljudima da zamišljaju što je za njih sloboda i koliko im je važna, puno će lakše s tog mjesta osjetiti što znači kad je nekome ta sloboda uskraćena. Idući dan fokusirale smo se na Opću deklaraciju o ljudskim pravima, proces kojim se ona formirala u dokument kakav je danas i koliko nam može biti korisno koristiti je kao edukacijski alat. Za kraj smo učile o Norveškom kontekstu i dobile pregršt korisnih primjera i još više alata za kreativne i participativne načine rada i edukacije drugih.
Sad nam slijedi glavni dio posla – osmišljavanje i izrada priručnika u suradnji sa stručnjakinjama, psihologinjama i obrazovnim radnicama; osvježavanje vizualnog identiteta Žive knjižnice i predstavljanje priručnika u šest županija RH!
Veselimo se!
____________________________________________
*Program Impact4Values sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
*Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Kada je riječ o odabiru karijere, mlade se žene često nađu na raskrižju. Suočene su s društvenim predrasudama koje ih odvraćaju od područja koja se tradicionalno smatraju “muškima”, unatoč velikoj potražnji, povećanom društvenom priznanju i boljoj plaći koju ta zanimanja često nude. Osim toga, mnoge se žene suočavaju s preprekama u napredovanju u tim područjima, što ih ometa u potrazi za ispunjenom karijerom. Razumijevanje zašto te razlike i dalje postoje i istraživanje učinkovitih strategija za njihovo ublažavanje ključno je za poticanje pravednijeg i uključivijeg društva.
Potpora ženama u ostvarivanju njihovih profesionalnih težnji:
Završna konferencija projekta JOIN THE GAME, sufinanciranog iz programa Erasmus+ Europske unije i organiziranog u suradnji s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom (EESC), imala je za cilj istražiti strategije za podršku ženama u ostvarivanju njihovih profesionalnih aspiracija, bez ograničenja rodnih stereotipa i promicanja njihovog sudjelovanja u tradicionalno “muškim” domenama.
Europsko civilno društvo poslalo je 24. siječnja otvoreno pismo predsjednicama Europske komisije i Europskog parlamenta i belgijskom predsjedništvu Vijeća Europske unije. Potpisnici pisma pozivaju tri glavne institucije Europske unije uključene u postupak odlučivanja EU-a da poduzmu konkretne mjere za provođenje otvorenog, transparentnog i redovitog dijaloga s organizacijama civilnog društva u svim područjima politika, u skladu s člankom 11. Ugovora o Europskoj uniji.
Otvoreno pismo pokrenuli su Skupina organizacija civilnog društva Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) i mreža „Civilno društvo Europe” i ono sadržava konkretne prijedloge za provedbu. Pismo je podržalo ukupno 156 potpisnika iz 26 država članica, među kojima je i Udruga Pariter. Potpisnike čini 39 europskih mreža, 85 nacionalnih organizacija i 60 članova i članica EGSO-ove Skupine organizacija civilnog društva.
Unatoč pravnim odredbama civilni dijalog u institucijama EU-a i dalje je neujednačen i nestrukturiran.
Stoga potpisnici otvorenog pisma #EUCivilDialogueNow pozivaju institucije EU-a da: ● pokrenu međuinstitucijski sporazum o civilnom dijalogu ● u svakoj instituciji uspostave vodeće položaje zadužene za odnose s civilnim društvom ● potiču i promiču intenzivniju suradnju između civilnih i socijalnih aktera, i to na temelju preporuka Konferencije o budućnosti Europe.
Potpisnici predlažu da prvi korak budu komunikacija Europske komisije o jačanju civilnog dijaloga na razini EU-a i prijedlog preporuke o promicanju civilnog dijaloga u državama članicama.
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) savjetodavno je tijelo osnovano Ugovorom iz Rima iz 1957. godine. On savjetuje Europski parlament, Vijeće Europske unije i Europsku komisiju. EGSO je glas organiziranog civilnog društva Europe. Predstavlja poslodavce, radnike i organizacije civilnog društva. Stručno znanje 329 članova i članica pomaže u optimizaciji kvalitete politika i zakonodavstva EU-a. EGSO-ova Skupina organizacija civilnog društva sastavljena je od 106 „drugih predstavnika i dionika civilnog društva, osobito onih u ekonomskom, građanskom, profesionalnom i kulturnom području”.
Njezini članovi i članice dolaze iz organizacija koje: ● zastupaju interese akademske zajednice (stručnjaci iz područja prirodnih znanosti, ekonomisti, sociolozi itd.) ● promiču sudjelovanje i osnaživanje građana ● promiču razvoj civilnog društva ● zastupaju interese potrošača ● rade u području okoliša, baštine i održivog razvoja ● zastupaju interese poljoprivrednika, ribarskih i obalnih zajednica, šumarstva ● promiču zaštitu ljudskih prava (pitanja koja se odnose na djecu, starije osobe, obitelji, rodnu ravnopravnost, marginalizirane i ugrožene skupine, migrante i izbjeglice, manjine, osobe s invaliditetom, žene i mlade) ● zastupaju interese slobodnih zanimanja (odvjetnici, liječnici, inženjeri itd.) ● zastupaju interese malih i srednjih poduzeća i obrta ● promiču socijalnu ekonomiju (dobrotvorne organizacije, zadruge, zaklade, uzajamna društva i socijalna poduzeća).
Opći je cilj Skupine organizacija civilnog društva istinski ojačati participativnu demokraciju u cijeloj Europskoj uniji i osigurati da mišljenja EGSO-a o zakonodavnim prijedlozima EU-a odražavaju interese svih Europljana i Europljanki.
Mreža „Civilno društvo Europe” neprofitna je organizacija osnovana u veljači 2016. čiji je cilj koordinirati organizacije civilnog društva na razini EU-a. Okuplja 22 europske mreže organizacija civilnog društva koje rade na obnovi europskog projekta na temelju zajedničkih vrijednosti ravnopravnosti, solidarnosti, uključivosti i demokracije. Njezini su glavni ciljevi olakšati i omogućiti horizontalni i vertikalni dijalog između europskih organizacija civilnog društva i oblikovatelja politika i ojačati organizacije civilnog društva u njihovim aktivnostima i odnosima s institucijama.
Misija je te mreže doprinijeti priznavanju ključne uloge i vrijednosti neovisnih i pluralističkih organizacija civilnog društva u EU-u u izgradnji i njegovanju demokratskog društva zasnovanog na temeljnim pravima. Ona ujedno radi na stvaranju uvjeta za razvoj snažnog i neovisnog glasa civilnog društva te učinkovitog, otvorenog i strukturiranog civilnog dijaloga na razini EU-a, kao i uspješnog i poticajnog prostora za građansko djelovanje diljem Unije.
Ako želite saznati više o aktivnostima Skupine organizacija civilnog društva, kliknite ovdje.
Aktivistička početnica “Na valovima feminizma” – zbornik je tekstova nastao nakon istoimene Ljetne feminističke škole organizirane u rujnu 2021. godine u Šibeniku, a sad je dostupna i na engleskom jeziku!
Tekstovi u ovoj početnici obuhvaćaju širok spektar tema kojima se Platforma za reproduktivnu pravdu od osnutka 2017. godine bavila: od reproduktivnog nasilja, preko seksualnog obrazovanja, reproduktivnih prava trans, interspolnih i rodno varijantnih osoba, klitopismenosti, do potencijalnih zamki dugoočekivanog zakona o pobačaju u vidu obveznih savjetovanja.
Ovi su tekstovi pisani prije nego je tema dostupnosti pobačaja i javnog zdravlja u Hrvatskoj došla u fokus medija i javnosti prvenstveno zbog hrabrosti Mirele Čavajde te čini sjajnu podlogu za daljnje promišljanje, pisanje, ali i feminističko djelovanje. Publikacija služi i kao upozorenje da se ženska reproduktivna prava sustavno i godinama polagano uništavaju.
Početnica je namijenjena svim budućim i sadašnjim aktivistkinjama i feministkinjama, ali i svima onima koje teme kojima se bavi zanimaju, ali na jednom mjestu nisu mogli naći strukturirane i relevantne informacije.
U prosincu 2023. godine održale smo drugu po redu dodjelu nagrade za Novinarku godine, a po prvi put na razini Republike Hrvatske!
Nakon brojnih pristiglih nominacija građanki i građana, naš tročlani žiri: Marinella Matejčić, Ana Trcol i Nataša Vajagić – je donio konačnu, iako ne samo jednu, odluku 🙂.
Njihova obrazloženja pročitajte u nastavku:
SPECIAL MENTION
“Lana Pukanić nije novinarka, kako je sama primijetila u duhovitom i u domaćem medijskom prostoru rijetkom kritičkom osvrtu na koncert Stjepana Hausera, „najboljeg ljubavnika iz svijeta glazbe s ovih prostora“. Međutim, ovaj žiri smatra da je u konkurenciji za PaRiterovu nagradu za novinarku godine valja posebno spomenuti zbog pronicljivog, temeljitog i autentičnog teksta „Stisak hrvatskih kanselistica”. Jedan je to od ključnih odgovora na najvažniju raspravu o seksizmu u književnosti ove godine. 16. riječki Vrisak u rujnu nam je ponudio sablažnjivu promociju romana Dore Šustić i Zorana Ferića, ali nenamjerno i posljedično, i niz genijalnih, feminističkih glasova koji su „umjesto uskraćivanja prava na govor i pisanje, umjesto zabrane, birali raspravu”. Ništa od toga ne bi se dogodilo, a izrazi duboko utemeljenje patrijarhalne strukture promocije ovaj put bi ostali „nevidljivi i neuhvatljivi“, da nije bilo Dunje Matić i njezina nevjerojatno hrabrog teksta „Vrisak hrvatskih feminista”. Dunja se nije našla na popisu nominiranih novinarki, no žiri smatra da se, u ime solidarnosti, autorica tekst mora nagraditi, odnosno posebno spomenuti.”
NOVINARKE GODINE
“Mogle bi reći da je ova nagrada za Novinarku godine obilježena radom hrabrih novinarki u i za kulturu. Stoga s ponosom objavljujemo da je jedna od dvije Novinarke 2023. godine – Nora Krstulović! Njezin predan, analitički i kontinuirani rad na razotkrivanju problema hrvatske kulturne scene je upravo jedan od razloga za dodjelu nagrade. Serijom tekstova “O jadu na ADU” ona precizno secira i ukazuje na zlostavljanje i politikanstvo na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu.
Kako feminizam nije jedna žena, tako se niti promjene, kao i u slučaju special mentiona, ne mogu dogoditi bez nadopunjavanja, suradnje i zajedničkog djelovanja u svhu rješavanja problema. Upravo radi toga smo odlučile da je uz Noru Novinarka godine i Danka Derifaj, koja godinama suobličuje i mijenja hrvatski medijski prostor, razotkrivajući afere, osiguravajući prostor za važne teme o kojima je naprosto lakše šutjeti u društvu poput našega. Danka je doajenka hrvatskog novinarstva, hrabra i beskompromisna žena koja radi za dobrobit društva i za dobrobit naše borbe.”
Dodjelu smo održale u Book Caffee-u Dnevni Boravak u Rijeci u neformalnoj atmosferi, a pobjednice su došle iz Zagreba na uručenje nagrade što nam je velika čast i poticaj za daljnji rad 🙂
Fantastični dizajn nagrade izradila je Rina Barbarić!
Hvala svima od srca na sudjelovanju i vidimo se opet krajem 2024.!
