U četvrtak, 16.2.2017. u gradu Rijeci, u Križanićevoj 6a održat će se otvorenje izložbe “Naše tijelo, naš izbor, naša borba!”.

Izložba je aktivistička intervencija, a biti će izloženi aktivistički materijali, (fotografije, pamfleti, medijski članci i dr.) koji svjedoče borbu žena širom svijeta da ostvare ili zadrže pravo na prekid trudnoće. Na otvorenju će se također moći poslušati izvedba zbora VINS.

Koncept postave obuhvatit će dvadesetak zemalja iz cijelog svijeta, a naracije o zemljama pružit će uvid u situaciju, zakone i nastojanja ženskih pokreta da ostvare svoja prava. Uz postav izložbe, u prostoru će biti i “Čitalački ćošak”, u kojem će posjetitelji/ce moći pročitati više o zakonodavnim okvirima i praksama iz cijelog svijeta, ali i prelistati materijale američke organizacije “Katolici za izbor”.

Izložba će biti otvorena do 25. veljače,  od 12 do 17 sati, omogućena je u suradnji s platformom Građani svom gradu. Nastala je u sklopu projekta Hrvatsko feminističko proljeće, a financijski ju podržavaju Mediterranean Women’s Fund i Primorsko-goranska županija.

Svaka osoba ima pravo na seksualnu slobodu, pravo na pristup adekvatnim medicinskim uslugama i pravo na točne i provjerene informacije koje se temelje na znanstvenim spoznajama. Projekt HopaCupa.org ima za cilj promovirati odgovorno seksualno ponašanje, i to kroz pružanje informacija o kontracepciji i pružateljima/cama medicinskih usluga na jednostavan i svima razumljiv način, a sve kako žene i djevojke mogle donositi informirane odluke o svojem seksualnom i reproduktivnom zdravlju.

HopaCupa.org projekt je nastao kao odgovor na činjenicu da je sve teže i teže doći do točnih informacija o seksualnosti i reproduktivnom zdravlju. Naime, projekt uključuje izradu web stranice koja će svojom jednostavnošću biti pristupačna svima te će na jednostavan način naglašavati dobre i loše strane kontracepcijskih sredstava koja su dostupna u Republici Hrvatskoj. Nadalje, mapirat ćemo ginekološke ordinacije kako bi svaka osoba koja ima potrebu za uslugama iz domene reproduktivnog zdravlja mogla na jednostavan način saznati koja je najbliža ordinacija, kontakt podatke i radno vrijeme.

Živimo u svijetu promjena i internet je postao jedno od glavnih mjesta za informiranje te radi toga želimo iskoristiti tehnologiju kao medij za pružanje točnih, provjerenih informacija, naročito u ovom trenutku kada raste razina konzervativnosti društva i seksualnost sve više i više postaje tabu.

Projekt financijski podržava Global Fund for Women i provodi ga udruga PaRiter u 2017. godini.

“Prava, rad i žene” projekt je udruge PaRiter koji će se provoditi od veljače do listopada 2017. godine. Projekt uključuje devet radijskih emisija o ženskim radnim pravima, emisije koje će izvijestiti sa specijaliziranih skupova koji tematiziraju ženska radna prava i ljevicu te okrugli stol.

Radio emisije RadioAktivna – Prava, rad i žene emitirat će se svakog zadnjeg ponedjeljka u mjesecu na valovima Radio Korza, od veljače do listopada 2017. godine.  Sve emisije su dostupne na zahtjev na stranici Mixcloud.

Ovaj projekt nastao je kao reakcija na medijska izvještavanja o ženskim pravima i često zanemarivanje specifične pozicije žena na današnjem tržištu rada. Naime, u javnom diskursu se ne tematizira odnos tržišta rada prema ženama izuzet u ekstremnim situacijama kada izrabljivanje radnica dođe do šire javnosti. Emisije imaju za cilj podići svjesnost o specifičnim problemima s kojima se žene radnice susreću radi mjera štednje i neoliberalnih tendencija u Hrvatskoj i regiji, proizvesti prostor za definiranje koji su to politički, ekonomski i socijalni aspekti kapitalizma koji se trebaju adresirati kako bi se poboljšala pozicija žena u sferama formalnog i neformalnog rada. Nadalje, želimo povećati vidljivost onih žena koje su često “nevidljive”, kao što su radnice u kućanstvima, žene u sindikatima, one koje su uključene u ekonomiju brige. Cilj okruglog stola je stvoriti platformu za diskusiju o sindikalnom organiziranju te analiziranje pozicije radnica s političkog i ekonomskog aspekta. Projekt naglašava važnost otvaranja rasprave o razlikama u plaći, staklenom stropu, odnosima prema zaposlenicama itd.  Promocija političke i demokratske participacije žena u javnim konzultacijama o različitim prijedlozima zakona koji uređuju pitanje rada i prava kako bi se zagovaralo određene izmjene u odnosu na socijalne usluge također je jedan od ciljeva projekta.

Projekt “Prava, rad i žene” provodi udruga PaRiter, a financijski ga podržava Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe.

Zdravstveni odgoj, koji uključuje modul „Spolna/rodna ravnopravnost i spolno odgovorno ponašanje“ integriran je u školski program preko sata razrednog odjela koji provode razrednici bez obzira na struku, no anketiranje srednjoškolskih učenika/ca iz Primorsko-goranske županije pokazalo je da četiri od pet ispitanih osoba smatra kako školski program ne pokriva ono što žele znati o seksualnosti.

Gotovo svaki/a drugi/a učenik/ca izjavio/la je kako bi voljelo imati mogućnost informiranja o seksualnosti putem izvannastavnih i/ili izvanškolskih programa. Učenici i učenice o seksualnosti se informiraju na internetskim portalima, i to jedna od četiri ispitane osobe, dok se sedam posto ispitanih osoba o seksualnosti informira putem – pornografskih sadržaja.

Rezultati su to kratkog  istraživanja čiji su rezultati objavljeni u publikaciji “Mladi i seksualnost u Primorsko-goranskoj županiji – Gdje smo danas?” koju je izdala udruga PaRiter. Upitnik je ispunilo 330 učenika/ca, od čega 180 djevojčica i 148 dječaka u dobi od 14 do 17 godina.

Publikacija “Mladi i seksualnost u Primorsko-goranskoj županiji” sadrži, osim rezultata navedenog istraživanja i kratki pregled povijesti potpune seksualne edukacije na našim prostorima, uz presjek prakse iz zapadnih zemalja te internacionalne dokumente koji uređuju pitanje prava na potpunu seksualnu edukaciju.

Pravo na pristup potpunoj seksualnoj edukaciji za mlade temelji se na međunarodno priznatim sporazumima koji od država potpisnica traže garanciju cjelokupne zaštite zdravlja, dobrobiti i dostojanstva svake građanke i građanina. Temeljni dokument o ljudskim pravima 2, Opća deklaracija o ljudskim pravima, u članku 26., stavak 2. propisuje: „Obrazovanje mora biti usmjereno punom razvoju ljudske osobnosti i jačanju poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda…”; podredno, države su navedeno dužne osigurati svim mladim ljudima u državi.

Cilj ove publikacije jest ukazati na važnost implementacije potpune seksualne edukacije u škole u Republici Hrvatskoj. S obzirom na duboke podjele u društvu koje prate ovu temu, ali i rast konzervativnih struja koje nastoje promovirati osobna i religijska uvjerenja, moramo otvoriti raspravu o tematici i truditi se mladima u što kraćem roku omogućiti edukaciju 21. stoljeća koja će im pomoći u donošenju odluka i izgradnji društva mira i tolerancije. Hrvatska se i dalje bori s religijskim, kulturološkim i povijesnim dogmama koje svjesno priječe pravo mladih na seksualno obrazovanje i koje nastoje implementirati manjkave programe, temeljene ne na znanstvenim činjenicama, već religijskom nauku.

Publikacija “Mladi i seksualnost u Primorsko-goranskoj županiji – Gdje smo danas?” dostupna je na mrežnim stranicama PaRitera – znajznanje.org i to na hrvatskom i engleskom jeziku.

Drugu godinu zaredom provodimo projekt „Reci, pa ispeci“ koji se ostvaruje kroz partnerstvo riječkih udruga Filmaktiv i PaRiter te suradnju s Učeničkim domom “Podmurvice” Rijeka, a financijski je podržan od strane Ministarstva za demografiju, obitelj i mlade i socijalnu politiku.

Pročitaj više…

Udruga PaRiter traži jednog/u volontera/ku koga/koju zanimaju ljudska i ženska prava te ima osnovnih znanja o radio-novinarstvu ili ih želi steći.

Pročitaj više…

U prostorima Narodne čitaonice u Rijeci, u srijedu 16. studenog, u povodu Međunarodnog dana tolerancije, održano je događanje Živa knjižnica – ne sudi knjige po koricama. Tim povodom građani Rijeke imali su priliku određeno vrijeme provesti s pripadnicima i pripadnicama manjinskih društvenih skupina te se pobliže upoznati s njihovim načinom života, problemima i izazovima s kojima se svakodnevno suočavaju.

Narodna čitaonica u srijedu je na nekoliko sati postala Živa knjižnica. Ova knjižnica funkcionirala je poput svake druge knjižnice – građani su dolazili u knjižnicu,  učlanili se te su iz kataloga birali knjige koje žele pročitati. Jedina razlika bila je u tome što su knjige ovaj put bile ljudi, a priče koje su građani „čitali“ su stvarne priče iz života njihovih sugovornika.

U dvadesetpetminutnim razgovorima, čitatelji su imali prilike voditi dijalog s ljudima koje do tada nikad nisu imali priliku upoznati. Na policama knjižnice našlo se dvanaest živih knjiga, među kojima su bili pripadnici seksualnih manjina, osobe s invaliditetom, pripadnici nacionalnih manjina, socijalno ugrožene osobe i drugi. Ukupno su posjetitelji mogli birati između 12 različitih živih knjiga.  Građani su pokazali veliki interes za „čitanjem“, a posebno vrijedi istaknuti kako su u događanju sudjelovali pripadnici svih generacija, koji su s oduševljenjem prihvatili ovu metodu te su strpljivo, i po pola sata, čekali u redu za knjige.

Metoda žive knjižnice potječe iz Danske, a njezin je cilj borba s predrasudama i stereotipima te suzbijanje diskriminacije prema manjinskim skupinama u društvu. U srži žive knjižnice nalazi se osobni kontakt, odnosno mogućnost samostalnog formiranja mišljenja te prevladavanje postojećih predrasuda, koje često proizlaze iz neznanja. U riječkoj živoj knjižnici posjetitelji su tako dobili priliku saznati nešto više o tome što je transrodnost ili transpolnost; kakav je život beskućnice u Rijeci; kako žive slijepe osobe; kako je biti lezbijka ili biseksualna osoba, zašto se netko odluči za posao kućanice; kako Romi prolaze na natječajima za posao i još mnogo drugih detalja i situacija iz života ljudi čije priče čujemo rijetko ili nikada. Da je to posve neopravdano pokazuje i brojka od više od 100 učlanjenih čitatelja i čitateljica, među kojima je bilo mnogo takvih koji su pročitali više od jedne žive knjige. Živa knjižnica tako je ponovo nadmašila svoje kapacitete, što je svakako poticaj za organizaciju većeg broja ovakvih i sličnih događanja.

Živu knjižnicu organizirala je udruga PaRiter u suradnji s Gradskom knjižnicom Rijeka, a financijski je podržana od strane Primorsko-goranske županije.

Više fotografija možete pogledati ovdje.

U Rijeci je od 10. do 13. studenog održan trening “Riječko  feminističko proljeće” u organizaciji PaRitera, a pod pokroviteljstvom Mediterranean women’s fonda i Primorsko-goranske županije. Trening je okupio petnaest feministkinja koje su kroz tri dana promišljale elemente feminizma i učile nove vještine kako što učinkovitije provoditi aktivističke i zagovaračke projekte.

Pročitaj više…

Udruga PaRiter je ove godine prvi puta organizirala desetodnevnu manifestaciju, od 22. rujna do 2. listopada, koja se je u potpunosti bavila reproduktivnim pravima i internacionalnim preporukama koje ih tematiziraju.

Ova manifestacija je zanimljiva po tome što spaja određene datume koji se tiču žena i ženskih prava: 22. rujan, Nacionalni dan borbe protiv nasilja prema ženama, 26. rujan, Svjetski dan kontracepcije, 28. rujan, Globalni dan akcije za siguran i legalan pobačaj i 2. listopad, Međunarodni dan nenasilja. Ovogodišnjih “10 dana” su tematizirali preporuke Odbora za uklanjanje diskriminacije žena (CEDAW odbor) i njihove preporuke koje su dane Republici Hrvatskoj. 

U sklopu manifestacije je održano pregršt aktivnosti u virtualnom i stvarnom svijetu:

* Pokrenuta je online peticija koju je potpisalo preko 1000 građana i građanki

* PaRiter je pokrenuo i koordinirao virtualnu kampanju “Priče o prekidima trudnoće su različite kao cipele: zakoračite u naše priče, zakoračite u naše cipele” u sklopu globalne kampanje za siguran, legalan i dostupan pobačaj

* u radio emisiji udruge Pariter – RadioAktivna, koja se emitira na Radio Korzu su povodom Međunarodnog dana kontracepcije 26. rujna ugostile dr. Jasenku Grujić koja je govorila o dramatičnim brojkama koje se tiču nekorištenja kontracepcije u Hrvatskoj,

* organiziran je informativni štand 28. rujna na Jelačićevom trgu u Rijeci

* u suradnji s Centrom za ženske studije je organiziran okrugli stol na temu “Kako akademska i aktivistička zajednica mogu utjecati na prepoznavanje i ostvarivanje reproduktivnih prava građanki?” 3. listopada na Kampusu sveučilišta u Rijeci.

Nakon okruglog stola su članice Centra za ženske studije i druge govornice na okruglom stolu te aktivistkinje udruge PaRiter napravile zajedničku fotografiju u znak podrške Poljakinjama i njihovoj borbi za osnovna reproduktivna prava.

“10 dana akcije protiv urušavanja reproduktivnih prava” pokrenuto je kako bi se počelo govoriti o urušavanju reproduktivnih prava u RH i činjenici da smo to toga svi i sve svjesni, ali uglavnom ne djelujemo. Nadalje, željele smo upoznati javnost s preporukama CEDAW odbora koji daje veoma jasne naputke u kojem smjeru zakonodavni okviri u odnosu na reproduktivna prava trebaju ići i koja sve prava žene u Hrvatskoj trebaju imati i moći prakticirati u svom životu.

Zanimaju te rodna ravnopravnost, feminizam, ekofeminizam, reproduktivna prava, politička participacija žena, aktivizam? Imaš između 18-30 godina i dolaziš ili živiš u Primorsko-goranskoj županiji?

Pročitaj više…

Udruga PaRiter ove godine prvi puta obilježava “10 dana akcije protiv urušavanja reproduktivnih prava”. Cilj manifestacije je upoznati javnost sa Konvencijom o uklanjanju svih vrsta diskriminacije žena i preporukama Odbora za uklanjanje diskriminacije žena UN-a koje su Republici Hrvatskoj dane u srpnju 2015. godine.

Pročitaj više…

Najveća online enciklopedija teži okupljanju različitih stajališta – autora i autorica i njihovih iskustava u cilju zajedničkog kreiranja baze znanja te osiguravanje slobodnog pristupa toj bazi svakom pojedincu i pojedinki. No je li tome zaista tako?

Na udaru kritičara koji Wikipediji zamjeraju velik raskorak u zastupanju  različitih  perspektiva, urednici i aktivisti pokušavaju riješiti korijen problema pozivajući žene da se uključe u pisanje članaka na Wikipediji.

Naime, rezultati studije, koju je 2011.g. provela zaklada Wikimedija, pokazali su da oko 91% urednika članaka na Wikipediji čine – muškarci! Takva statistika potvrđuje da je neravnoteža zastupljenosti različitih perspektiva na Wikipediji alarmantna te da članci obiluju predrasudama autora koji ih kreiraju –u prosjeku su to informatički pismeni,visoko obrazovani muškarci iz razvijenih zemljama sjeverne hemisfere.
Jedan od ekstremnih primjera je objava sa popisom pornografskih glumica od 1950-ih godina do danas koji je više od tri puta duži od onog istaknutih žena pripadnica američkih starosjedilačkih naroda, a duži je i od ukupnog (!) broja svih popisanih imena na listama pjesnikinja i listama sportašica!

Neke provedene studije ističu da, od 150 najčešće korištenih diskriminatornih riječi u člancima o ženama, njih 23 do 32 posto spada u kontekst obitelji, intimnih odnosa, i roda dok je u slučaju članaka o muškarcima taj postotak gotovo zanemarivih 0 do 4 posto!

S druge strane, objavljivanje je proces tijekom kojeg, da bi članak bio i ostao objavljen na stranicama Wikipedije, mora biti ocijenjen kao relevantan i pouzdan na temelju broja različitih referenci i njihove objektivne pouzdanosti. Uzmemo li u obzir da su ženska postignuća tijekom povijesti sustavno zanemarivana, pripisivana muškarcima ili degradirana,  da ženske ličnosti nisu dobivale priznanje, pažnju i bile prepoznatljive kao muškarci, jasno je da je količina referenci u tim slučajevima znatno skromnija. Posljedica je, najčešće, brisanje članaka o istaknutim ženskim ličnostima ili, u najboljem slučaju, ulaganje znatnih dodatnih napora kako bi se dokazala njihova relevantnost. Na taj način se povijest nepostojanja ženskih iskustava, perspektive i dostignuća ponavlja i opetovano “potvrđuje” i u digitalnom obliku.

Wikipedija na hrvatskom jeziku, nažalost, prati globalne statistike. Ključ promjene je povećanje broja autorica i urednica članaka. Akcijom FemWiki – Enciklopedija žena želimo započeti tu promjenu i trebamo vaš glas, podržite nas na: http://www.civilnodrustvo-istra.hr/projekti-glasovanje/

Udruga PaRiter poziva te na otvoreno snimanje prve radijske emisije o ravnopravnosti spolova – Radioaktivne, koja će se održati u caffeu Dnevni boravak u Rijeci, u srijedu, 14. rujna u 17.00 sati. O ženskim kvotama na izbornim listama za parlamentarne izbore s voditeljicom emisije, Marinellom Matejčić, razgovarat će dr. sc. Sanja Barić i Sandra Krpan, saborska zastupnica. Emisija će biti emitirana na Radio Korzu 19. rujna u 15.15 sati, što će postati i redovan termin ponedjeljkom za razgovore o rodnoj ravnopravnosti na valovima ove radio postaje.

Pročitaj više…

Pozivamo Vas na dvodnevni intenzivni trening za izvoditelje Žive knjižnice. Trening će se održati od 26. do 27. rujna 2016. godine, u Rijeci.

Pročitaj više…

RIJEKA  – Pred prepunim gledalištem Arheološkog parka Principij u Rijeci, u sklopu Riječkih ljetnih noći, žene različite dobi, zanimanja, seksualne orijentacije, vjerskog opredjeljenja i nacionalnosti, koje žive i rade u Rijeci i okolici, održale su dramsko čitanje višestruko nagrađivanog književnog djela Eve Ensler “Vaginini monolozi”.

Vaginini monolozi nastali su na temelju više od 200 istinitih priča žena različitih starosnih i socijalnih grupa iz svih krajeva svijeta. One na izravan, iskren i oslobađajući način govore o iskustvima suočavanja s vlastitom ženstvenošću, na način koji je u jednom trenutku duboko potresan, a već u drugom neodoljivo humorističan. “Monolozi” pomažu ženama da osvijeste svoju snagu, da ojačaju ili povrate svoje samopouzdanje i samopoštovanje, te da u potpunosti prihvate sebe, kako bi mogle biti ono što zaista jesu bez srama i osjećaja krivnje.

Bilo je to tako i prošle subotnje večeri u Rijeci, gdje je ispunjeni auditorij Principija velikim pljeskom ispratio izvedbu Vagininih monologa koje su čitale: Maja Gaćeša, Laura Šalov, Elizabeta Vega, Marinella Matejčić, Katarina Mikulić, Aleksandra Stojaković Olenjuk, Željka Horvat Čeč, Martina Maršanić, Irene Gregorović, Dolores Krmpotić, Tajana Josimović i Denis Kirinčić, uz perkusionističku pratnju Sebastijana Demarka, a čiju režiju potpisuje Andrea Crnković. Na dinamičan i pristupačan način, pun humora i pozitivne energije, ovih dvanaest žena čitalo je monologe i upoznalo publiku s bolnim činjenicama i zabavnim anegdotama, koje mnoge žene prolaze u svojim životima i s kojima se većina može poistovjetiti.

“Vaginini monolozi” prevedeni su na više od trideset jezika te je odigrano preko tisuću predstava i dramskih čitanja širom svijeta, a ova riječka izvedba održana je u organizaciji mlade riječke udruge PaRiter, u čijem su fokusu djelovanja ljudska prava, građanska participacija te ženski aktivizam i promicanje rodne ravnopravnosti.

U sklopu Riječkih ljetnih noći, 2. srpnja u 21:30 na prostoru Arheološkog parka Principij udruga PaRiter organizira dramsko čitanje nagrađivanog književnog dijela Eve Ensler „Vaginini monolozi“, u kojem će sudjelovati žene različite dobi, zanimanja i seksualne orijentacije, vjerskog opredjeljenja, i nacionalnosti koje žive i rade u Rijeci i okolici. Radi se o prvom uprizorenju ovog kultnog djela u Rijeci.

„Vaginini monolozi“ prevedeni su na više od trideset jezika i odigrano je više od tisuću predstava i dramskih čitanja. Knjiga je nastala na osnovi istinitih priča više od dvjesto žena različitih socijalnih i starosnih grupa, iz različitih zemalja. Priče su bolne, uznemirujuće, ali i nježne, zabavne, humoristične, pune nade i ponovno nađene sreće.

„Monolozi“ pomažu ženama da osvijeste svoju snagu, vrate samopouzdanje i samopoštovanje, da prihvate sebe u potpunosti kako bi mogle izraziti ono što zaista jesu bez stida i osjećaja krivnje.

Na dinamičan i pristupačan način pun humora i pozitivne energije trinaest žena čitati će monologe i upoznati publiku sa bolnim činjenicama i zabavnim anegdotama koje mnoge žene prolaze u svojim životima i s kojima se većina može poistovjetiti.

Redateljica: Andrea Crnković
Sudjeluju: Marinella Matejčić / Katarina Mikulić / Aleksandra Stojaković Olenjuk / Maja Gaćeša / Laura Šalov / Elizabeta Vega / Željka Horvat Čeč / Martina Maršanić / Irene Gregorović / Dolores Krmpotić / Tajana Josimović / Denis Kirinčić / Andrea Crnković

ULAZ SLOBODAN (uz ranije podizanje propusnica na blagajni Kazališta)

U četvrtak, 9. lipnja 2016. u 20 sati u Art kinu Croatia održat će se prezentacija kratkih filmova te izložba fotografija aktivističke akcije učenika i učenica Učeničkog doma „Podmurvice” Rijeka, nastalih u sklopu projekta „Reci, pa ispeci”, kojeg provode udruge Filmaktiv i PaRiter iz Rijeke.

 Projektom „Reci, pa ispeci“, riječke udruge Filmaktiv i PaRiter provodile su u školskoj godini 2015./2016. edukacije za učenice i učenike Doma o ljudskim pravima, građanskoj participaciji i videoaktivizmu.

Prezentirani radovi rezultat su projekta čija je temeljna odrednica problematiziranje tema civilnoga društva i aktivni odgovor na njih kroz medij dokumentarnog, angažiranog i eksperimentalnog videa te čiji su autori i autorice sami učenici i učenice Učeničkog doma „Podmurvice“ Rijeka.

27 sudionika projekta, učenici i učenice Učeničkog doma „Podmurvice“, koji su sudjelovali dobrovoljno i za vrijeme svog slobodnog vremena, kroz neformalne radionice, filmske večeri i aktivističke akcije upoznali su se s temama poput ljudskih prava, međuvršnjačkog nasilja, diskriminacije na temelju roda, spola, etniciteta, vjerskog i seksualnog opredjeljenja, dok su kroz formu videa praktično primijenili usvojena znanja te izrazili potrebe svoje šire društvene zajednice čime projekt značajno doprinosi povećanju aktivnog sudjelovanja mladih u rješavanju problema u zajednici.

Ukupno je sudjelovalo 27 učenika i učenica koji će se prezentirati s tri video rada na prezentaciji u četvrtak u Art kinu.

Ulaz na prezentaciju radova učenika i učenica je slobodan.

Projekt „Reci, pa ispeci” realiziran je uz financijsku podršku Ministarstva socijalne politike i mladih te Zaklade Kultura nova kao i uz podršku zaposlenika i zaposlenica Učeničkog doma „Podmurvice“.

U prostorima Knjižnice i čitaonice Viktor car Emin Opatija, u utorak 31. lipnja 2016. održana je Živa knjižnica – ne sudi knjige po koricama. Tim povodom građani Opatije imali su priliku određeno vrijeme provesti s pripadnicima i pripadnicima manjinskih društvenih skupina te se pobliže upoznati s njihovim načinom života, problemima i izazovima s kojima se svakodnevno suočavaju.

Knjižnica u Opatiji jučer je na nekoliko sati postala živa knjižnica. Ova knjižnica funkcionirala je poput svake druge knjižnice – građani su dolazili u knjižnicu u koju su se upisali i prihvatila pravila posude te su pomoću književnog kataloga birali knjige koje žele pročitati. Jedina razlika bila je u tome što su knjige ovaj put bile ljudi, a priče koje su građani „čitali“ su stvarne priče iz života njihovih sugovornika.

U polusatnim razgovorima, čitatelji su imali prilike voditi dijalog s ljudima koje do tada možda nikad nisu imali priliku upoznati. Na policama knjižnice našlo se devet živih knjiga, među kojima su bili: slijepa osoba, beskućnica, transrodna i transeksualna osoba, žena koja je rodila kod kuče, Srpkinja, lezbijka, gej, majka djeteta s autizmom.  Građani su pokazali veliki interes za „čitanjem“, a posebno vrijedi istaknuti kako su u događanju sudjelovali pripadnici svih generacija, koji su s oduševljenjem prihvatili ovu metodu.

Metoda Žive knjižnice potječe iz Danske, a njezin je cilj borba s predrasudama i stereotipima te suzbijanje diskriminacije prema manjinskim skupinama u društvu. U srži Žive knjižnice nalazi se osobni kontakt, odnosno mogućnost samostalnog formiranja mišljenja te prevladavanje postojećih predrasuda, koje često proizlaze iz neznanja. U opatijskoj Živoj knjižnici posjetitelji su tako dobili priliku da saznaju nešto više o tome što je transrodnost ili kakav je život beskućnice u Rijeci; kako sanjaju slijepe osobe i još mnogo drugih detalja i situacija iz života ljudi čije priče čujemo rijetko ili nikada. Organizatore pogotovo veseli činjenica da je Živu knjižnicu podsjetilo mnogo mladih iz opatijskih srednjih škola, koji su bilo iznimno zadovoljni „pročitanim“ gradivom i novim iskustvom iz kojeg su kako su zapisali u knjizi utisaka mnogo naučili.

 Projekt je financijski podržan od strane Grada Opatije te Primorsko-goranske županije.

Cjelovita kurikularna reforma je iskren i pošten pokušaj boljega. Pokušaj da Hrvatska zajednički radi na svojoj budućnosti za dobrobit svoje djece.

Cjelovita kurikularna reforma je na jednom mjestu okupila stručnost, entuzijam i pozitivnu atmosferu čemu Hrvatska nije svjedočila posljednjih petnaest godina.

Učiteljice i učitelji su svoju stručnost, svoje iskustvo, znanja i vještine stavili na raspolaganje Hrvatskoj da se oblikuje hrvatska škola koja će odgovarati na zahtjeve budućnosti, koja će učenike pripremiti da aktivno pridonose dobrobiti Hrvatske, Europe i svijeta.

Cijeli proces bio je uključiv, transparentan, demokratski, temeljen na dijalogu i argumentaciji. Svatko stručan mogao se prijaviti za sudjelovanje u radu ili sudjelovati u stručnoj raspravi. Svatko zainteresiran mogao je dostaviti svoje argumentirane komentare i prijedloge.

„Stručnost iznad svega!“ osnovna je misao vodilja svih koji su sudjelovali i dali svoj doprinos.

Izravni i neskriveni politički utjecaj doveo je u pitanje provedbu Cjelovite kurikularne reforme. Pod „argumentom“ navodnog povećanja kvalitete i dijaloga u provedbu reforme najznačajnijeg sektora uključuju se ljudi prema političkoj liniji i političkim direktivama nasuprot 340 učiteljica i učitelja, stručnjakinja i stručnjaka koji su izabrani na temelju javnoga poziva.

Pozivamo građanke i građane Hrvatske da u srijedu, 1. lipnja 2016. godine u 18 sati, na Globalni dan roditelja, na prosvjedu u Rijeci (Kont, Titov trg) iskažu svoju podršku učiteljicama i učiteljima i Ekspertnoj radnoj skupini pod vodstvom dr. sc. Borisa Jokića, te Cjelovitoj kurikularnoj reformi.

Pitanje obrazovanja je pitanje budućnosti naše djece i naše Domovine. Budućnost stavlja to pitanje pred nas. Ovo je ispit naše zrelosti i ispit naše odgovornosti prema našoj djeci, našim nećakinjama i nećacima, prema budućnosti.

Dođite na prosvjed. Pozovite svoje ukućane, susjede, prijatelje, kolege s posla,…

Poveznica na Facebook event

U utorak, 31.svibnja od 16 do 19 sati održat će se događaj „Živa knjižnica – Ne sudi knjige po koricama“ u prostoru Gradske knjižnice i čitaonice “Viktor Car Emin” Opatija (Nikole Tesle 2).

Udruga PaRiter već je održala dvije žive knjižnice otvorene za javnost, koje su izazvale veliko oduševljenje građana i građanki.

ŽIVA KNJIŽNICA djeluje kao i svaka druga knjižnica – čitaoci i čitateljice dođu i „posude“ knjigu na neko ograničeno vrijeme. Ima samo jedna razlika – U ŽIVOJ KNJIŽNICI LJUDI SU KNJIGE, A PRIČE NISU FIKCIJA. Naime, to su ljudi s nesvakidašnjima pričama i životnim iskustvima. To su pripadnici i pripadnice ranjivih ili manjinskih društvenih skupina s kojima većina od nas nikad nije imala mogućnost popričati ili ih upoznati.

U Živoj knjižnici čitatelji i čitateljice pomoću kataloga živih knjiga odaberu i ‘posuđuju’ knjigu na ograničeno vrijeme te je nakon čitanja (razgovora koji traje 25 minuta) ‘vraćaju na policu knjižnice’. Posjetitelji će moći birati između različitih naslova “živih knjiga: Lezbijka, Beskućnica, Gej, Transrodna osoba, Romkinja, Osoba s invaliditetom, Srpkinja, Žena koja je rodila kod kuće, Majka djeteta s poremećajem iz autističkom spektra, Pripadnica vjerske manjine … Izbor je na vama – sami birate što želite pročitati.

Pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže i da svi zajedno uz opušteno druženje naučimo više o životima ljudi koji s nama dijele svakodnevnicu te jedni drugima postanemo bolji/e kolege/ice, susjedi/e, sugrađani/ke!
Proširite svoje vidike, upoznajte nove ljude, preispitajte svoja uvjerenja i prevladajte predrasude!

Dođite u ŽIVU KNJIŽNICU!

Živu knjižnicu organizira udruga PaRiter u suradnji s Gradskom knjižnicom i čitaonicom „Viktor Car Emin“ Opatija, a financijski je podržana od strane Grada Opatije te Primorsko-goranske županije.

U četvrtak, 3. ožujka, na Medicinskom fakultetu u Rijeci održana je živa knjižnica, koju je financijski podržala filia. Posjetitelji/ce su imali priliku razgovarati s pripadnicima različitih manjinskih skupina te na taj način, iz prve ruke, čuti nešto više o problemima i izazovima s kojima se svakodnevno susreću.

U živoj knjižnici građani i građanke su bili čitatelji, a pripadnice ranjivih skupina bile su knjige. “Čitatelji/ce” su dobili priliku da određeno vrijeme provedu u razgovoru s knjigama: da čuju njihove životne priče, da im postavljaju pitanja, ali i da odgovaraju na pitanja koja su „knjige“ postavljale njima.

Ova interaktivna metoda pokazala se iznimno uspješnom, a vrijeme od tri sata koliko je knjižnica trajala pokazalo se prekratkim. Knjižnicu su organizirano posjetili/e i stanovnici/ce Doma Podmurvice, uz pratnju svojih odgajateljica. S obzirom na veliki odaziv čitatelja/ica koji nisu studenti/ce samog Medicinskog fakulteta, za zaključiti je kako riječka javnost žudi za događanjima ovakvog tipa.

“Naše društvo je puno različitih predrasuda, što vidimo svakodnevno iz medijskih objava i pratećih komentara čitatelja. Ovakve inicijative su fantastična stvar. Bilo mi je drago vidjeti i učenike i studente, vjerujem da su mnogi promijenili neke svoje percepcije nakon razgovora sa živim knjigama. Nevjerojatno je koliko se osobe iz marginaliziranih skupina moraju više boriti da bi ostvarile svoja prava, poput prava na rad, nego što je to slučaj sa dominatnom skupinom.” izjavila je Ani Gerbin, posjetiteljica koja je jučer pročitala dva naslova, a namjerava posjetiti i iduću živu knjižnicu.

U knjižnici je sudjelovalo preko pedeset čitatelja/ica, te dvanaest pripadnica  manjinskih skupina, među kojima su bile osobe s invaliditetom, socijalno ugrožene osobe te pripadnice seksualnih manjina.

Pozitivna atmosfera koja je vladala među knjigama i posjetiteljima tijekom i nakon žive knjižnice odlična su uvertira za „glavno“ događanje u sklopu projekta Živa knjižnica – Priče koje pišu žene  koja će se održati u utorak, 8. ožujka na Međunarodni dan žena u Narodnoj čitaonici u Rijeci, u terminu od 16 do 19.30 sati.

“Živa knjižnica – Priče koje pišu žene” održat će se 3.3. na Medicinskom fakultetu u Rijeci od 16 do 19 sati i 8.3. na Međunarodni dan žena u Narodnoj čitaonici (Korzo 24)  od 16 do 19:30 sati.

Živa knjižnica funkcionira kao i svaka druga knjižnica – čitatelji i čitateljice dolaze u knjižnicu i „posuđuju“ knjigu na ograničeno vrijeme.  Jedina razlika je u tome što su u živoj knjižnici knjige ljudi, a njihove stranice su zapravo nesvakidašnje priče i iskustva iz svakodnevnog života.  Ovom inovativnom metodom pokušava se senzibilizirati i osvijestiti javnost o postojećoj diskriminaciji, razbiti stereotipe i predrasude te time potaknuti inkluziju članova ranjivih i stigmatiziranih skupina u društvo.

Za razliku od Žive knjižnice koju je Udruga PaRiter održala u listopadu prošle godine, u ovoj Živoj knjižnici knjige koje će se moći posuditi činit će isključivo žene. Naime, knjige su pripadnice ranjivih skupina, a čitatelji/ce mogu direktno u interakciji s njima preispitati svoje predrasude i informirati se o problemima s kojima se susreću.  Posjetitelji/ce  pomoću kataloga odaberu knjigu koja je slobodna i koja ih zanima te ju iščitavaju u polusatnom razgovoru. Knjige i čitatelji/ce ulaze u međusobni dijalog koji je za mnoge od njih jedinstvena prilika da razgovaraju s pripadnicama određenih skupina i iz prve ruke čuju što znači “biti u koži one druge”.

Posjetitelji/ce će moći birati između različitih “živih knjiga”. Neki naši naslovi: transrodna osoba, azilantkinja, majka djevojčice s poremećajem iz autističnog spektra, beskućnica, lezbijka, žena s invaliditetom… Izbor je na Vama: sami birate što želite “pročitati”!

Proširite svoje vidike, upoznajte nove ljude, preispitajte svoja uvjerenja i prevladajte predrasude! Dođite u Živu knjižnicu i pročitajte sjajne Priče koje pišu žene.

Projekt provodi Udruga PaRiter u suradnji s Gradskom knjižnicom Rijeka te ga podupire filia.die frauenstiftung.

Beskućništvo je nešto što može pogoditi svakoga: bilo radi gubitka posla, neodrživog kredita, pokoje nepromišljene odluke, obiteljskih odnosa ili nekih drugih razloga. Predrasude s kojima se beskućnici/ce suočavaju na dnevnoj bazi variraju od relativno bezopasnih do onih koje ozbiljno narušavaju njihovu ionako nisku kvalitetu života. One vuku korijenje iz stereotipa i mitova: stereotipi, koji prate beskućnike/ce često opstruiraju pokušaje onih koji im žele pomoći jer se oni, iako svjesni problema – pronađu izgubljeni u onome što očekuju i onome što se doista događa.

Stereotip 1: Kriminalac! Lopuža!

Ovo je definitivno jedan od najopasnijih stereotipa, jer potiče strah koji imamo prema nečemu što ne shvaćamo. Radi ovog stereotipa, mnogim beskućnicima/cama nitko nikada ne pruži ruku podrške.

Stereotip 2: Prostitutka!

Beskućnica ne znači prostitutka. To su dvije različite stvari. Beskućnica je žena koja je “bez kuće” iz nekog razloga.

Stereotip 3: Sama si je kriva!

Još jedan izuzetno opasan stereotip. Kako je za svađu potrebno (minimalno) dvoje, tako je i za ovako tešku životnu prekretnicu ipak puno češće odgovorno više osoba: ako zbog ničeg drugog, onda zbog toga što se (sadašnjoj) beskućnici nije pružila ruka podrške u času kada joj je to najviše trebalo. Da društvo jednako valorizira sve svoje članove/ice, postojala bi mala šansa da se netko nađe u koži beskućnice.

Stereotip 4: Sigurno je alkoholičarka ili narkomanka! Garant je i luda!

Zloupotreba opijata je daleko od puta ka beskućništvu. Veliki postotak žena i djece živi na ulicama, a nikada nisu koristili nikakve opijate. Pitanje beskućništva je presloženo da bi se kategoriziralo na ovaj način: uzročno-posljedične veze nisu uvijek jasne i nikada nisu jednostavne.

Stereotip 5: Ma oni su samo lijeni raditi. Zato spavaju na cesti.

Koliko život može biti jednostavan kada si na cesti? Uvijek postoji mogućnost od zlostavljanja i silovanja. Pitanje “gdje ću spavati večeras, a da je suho i toplo?” nije nešto što je ljudima užitak postavljati. Svi imamo određene fiziološke i psihološke potrebe te nije izgledno da je netko “radi lijenosti” odlučio jednostavno sve to ignorirati i spavati na klupi u parku.

Znanje je najbolje oružje!

Kako bi otkrili gradite li dojam o beskućnicama isključivo na naučenim stereotipima te uz to naučili nešto novo i proširili svoje vidike, dođite u Živu knjižnicu koja će se održati 3. ožujka 2016. godine na Medicinskom fakultetu u Rijeci od 16:00 do 19:00 sati ili u Narodnu čitaonicu na Korzu na Međunaodni dan žena, 8. ožujka, od 16:00 do 19:30 sati.

Izbjeglička kriza ovakvih razmjera se nije dogodila od Drugog svjetskog rata. Milijuni ljudi bježe pred nasiljem i ratom, spašavaju goli život – neki alternativnijim putevima, kao što je Balkanska ruta, a drugi neoznačenim cestama za koje nikada nećemo saznati. Na koji god način došli u Europu, svim izbjeglicama jedno je zajedničko: žele živjeti život dostojan čovjeka, bez straha.

Na putu iz zemlje obuhvaćene ratom ka mirnijim zemljama, žene  uz ostale opasnosti prate i opasnosti od otmice i/ili silovanja, a po novijim pravilima moraju strahovati hoće li uopće moći fizički ući u zemlju u koju žele ući: kvote “osiguravaju” zapadne zemlje, no uništavaju nebrojene ljudske sudbine. Ne postoje statistike o tome koliko žena i djece je “nestalo” na izbjegličkoj ruti, no postoje podaci o tome koliko je žena silovano tijekom putovanja.

Nakon stizanja na odredište, ispunjavanja papirologije i čekanja krajnje odluke, azilantkinje se susreću s nizom predrasuda i stereotipa.

Stereotip 1: Tražitelji/ce azila su u boljoj poziciji od građana/ki Hrvatske!

Tražitelji/ce azila su, tijekom apliciranja za azil, smještene u vrlo ograničenom prostoru, s restriktivnim pravilima. Svi trebaju imati iste šanse za početak, no njihove ipak ne djeluju tako, zar ne?

Stereotip 2: Oni su ovdje došli kako bi ih naša država hranila novcem iz poreza koji ja plaćam!

Biti azilantkinja ne znači biti socijalni slučaj: ljudi koji prolaze toliki put nose određena znanja i kulturološko bogatstvo sa sobom. U svakom slučaju, od raznolikosti se može isključivo – profitirati.

Ali…

Stereotip 3: Ukrast će nam poslove!

Da, istina, Hrvatska ima visoku nezaposlenost. No, to nije problem za koji su krivi azilanti/kinje, već neke druge strukture.

Stereotip 4: Azilanti/kinje će nam uništiti kulturu!

Kulturu je cjelokupno društveno naslijeđe. Na koji način to može biti uništeno? Može biti izmijenjeno, nadograđeno, ali ne – uništeno. Mirna integracija ne uništava kulture, to čine rat i mržnja.

Stereotip 5: Azilanti/kinje su manje vrijedni/e samo zato što nisu iz Europe

Rasizam kao takav je bezvrijedan – ljudi vrijede prema onome što nose u sebi, ne prema boji svoje kože. Rangiranje nečije vrijednosti prema boji kože je svojstveno kolonijalizmu i ne pripada u 21. stoljeće.

Znanje je najbolje oružje!

Kako bi otkrili gradite li dojam o azilantkinjama isključivo na naučenim stereotipima te uz to naučili nešto novo i proširili svoje vidike, dođite na Živu knjižnicu koja će se održati 3. ožujka 2016. godine na Medicinskom fakultetu u Rijeci od 16:00 do 19:00 sati ili u Narodnu čitaonicu na Korzu na Međunarodni dan žena, 8. ožujka, od 16:00 do 19:30 sati.

Rijeka ustaje protiv nasilja nad ženama!

Dana 14. veljače obilježava se V-Day, tijekom kojeg se diljem svijeta provodi akcija One Billion Rising. Svrha ove akcije, kojoj je moto: “Drum! Dance! Rise!”, je da se kroz pjesmu i ples ukaže na problem nasilja prema ženama. Kampanja je pokrenuta 2012. godine, a prošle godine se provodila u više od 200 zemalja.

One Billion Rising ove će se godine, u organizaciji Udruge PaRiter, te udruge SOS TELEFON – GRAD RIJEKA održati u Rijeci, 14. veljače u 12:00 na Korzu, ispred Radio Rijeke. One Billion Rising 2016. u fokusu ima žene s invaliditetom.

One Billion Rising sastoji se od plesne koreografije, koja se pleše na pjesmu Break The Chain (pjesma je napisana i uglazbljena u ovu svrhu, a koreografiju potpisuje Debbie Allen). Koreografija je vrlo jednostavna, a ples će, kako bi svima bilo lakše, predvoditi lokalne plesne skupine.

Vježbanje koreografije održat će se u četvrtak, 4. veljače od 16 sati u prostoru SOS TTELEFONA – GRAD RIJEKA.

Ovim putem pozivamo sve plesne skupine zainteresirane za sudjelovanje u projektu da nas kontaktiraju na 0992294247 ili na 0953935611.

Možete posjetiti i Facebook event i pogledati kako nam je bilo prošle godine.

Pridruži nam se i ti! Protestiraj! Pleši! Ustani!