U Hrvatskoj od multiple skleroze boluje gotovo 6 000 osoba. Kako bolest napreduje mnogi završe u invalidskim kolicima, a među njima je velik broj žena. Kakav je život žene s invaliditetom, u živoj knjižnici ispričat će vam Elizabeta.
“Današnje društvo ima vrlo malo znanja o transrodnosti”
O transrodnim osobama malo se zna. Njihov se rod ne podudara s njihovim biološkim spolom odnosno fizičkim izgledom. Jedna od knjiga u živoj knjižnici je i Aaron, transrodna osoba.
Protiv diskriminacije kroz suočavanje s vlastitim predrasudama u živoj knjižnici
Udruga PaRiter u srijedu, 21. listopada, u vremenu od 16 do 20 sati, organizira događanje „Živa knjižnica – Ne sudi knjige po koricama“ u prostorijama Narodne čitaonice u Rijeci.
Društvo bez predrasuda teško je zamisliti, kao što je teško zamisliti pojedinca bez stereotipa prema nekome ili nečemu. Naime, predrasude i stereotipi sastavni su dio društva, kao i pojedinca koji tom društvu pripada. Često je teško i/ili nemoguće odrediti kada smo i kako stekli određeni stereotip i predrasudu. Često su stereotipi i predrasude odraz straha od drugačijeg – straha kojeg koji smo kreirali sami ili smo ga preuzeli iz društva koje nas okružuje.
Jedna od inovativnijih metoda suzbijanja predrasuda i, paralelno s time, diskriminacije, je metoda žive knjižnice. Nastala je 2000. godine u Danskoj s ciljem da približi ljude koji u standardnim okolnostima ne bi imali priliku da se upoznaju. Nakon što se metoda pokazala efikasnom, pogotovo kod mlade populacije, preuzele su je različite organizacije, uključujući i Vijeće Europe te je do sada održana u sedamdeset zemalja diljem svijeta.
Živa knjižnica funkcionira kao i svaka druga knjižnica – čitatelji i čitateljice dođu u knjižnicu i „posude“ knjigu na ograničeno vrijeme. Jedina razlika je u tome što su u živoj knjižnici knjige ljudi, a njihove stranice zapravo su nesvakidašnje životne priče i iskustva iz svakodnevnog života. Posjetitelji pomoću kataloga odaberu knjigu koja je slobodna i koja ih zanima te ju iščitavaju u polusatnom razgovoru.
„Živa knjižnica je specifična po tome što vas suočava, lice u lice, s vlastitom predrasudom. Riječ je o trenutku kada upoznate nekoga za koga ste mislili da je ovakav ili onakav, a onda vas ta osoba u roku od trideset minuta uvjeri u apsolutno suprotno. Znači, to je metoda, koja na licu mjesta dovodi do promjene. Jer ako ste upoznali jednog tko je drugačiji od onoga što ste mislili, odmah vam se javlja ono pitanje koliko ih još postoji takvih.”, pojašnjava Katarina Mikulić iz riječke udruge PaRiter.
Naime, u živoj knjižnici, knjige su pripadnici/ce ranjivih skupina, koji, ponekad i prvi put, imaju priliku progovoriti o vlastitim iskustvima diskriminacije te o stereotipima s kojima se suočavaju, a čitatelji/ce mogu direktno u interakciji s njima preispitati svoje predrasude i informirati se o problemima s kojima se oni susreću. Knjige i čitatelji ulaze u međusobni dijalog koji je za mnoge od njih jedinstvena prilika da razgovaraju s pripadnicima određenih skupina i iz prve ruke čuju što znači “biti u koži onog drugog/druge”. Upravo dijalog omogućava i knjigama ne samo da pričaju svoju priču, već i da odgovaraju na pitanja, ali da ih i postavljaju te tako saznaju i/ili nauče nešto novo. Iz tog razloga, ova metoda djeluje pozitivno i na proces socijalizacije pripadnika manjinskih i/ili ranjivih skupina, a nerijetko završava i pozitivnim pričama o prijateljstvu koje traje puno duže od vremena koje su čitatelj i knjiga dobili u živoj knjižnici.
„Cilj je uključiti manjinske skupine u javni prostor te ih povezivati s širom zajednicom. U Rijeci ima puno udruga čiji je rad usko usmjeren prema svojim korisnicima, kao što su osobe s invaliditetom, LGBTIQ osobe, branitelji, pripadnici i pripadnice nacionalnih i vjerskih manjina… Ono što nedostaje je njihova vidljivost u javnom prostoru, u društvu kojem pripadaju. S druge strane, treba dati priliku široj javnosti da ih upozna, da prošire svoje vidike, preispitaju svoja uvjerenja i prevladaju svoje predrasude. Iz tog razloga želimo Riječanima dati priliku da upoznaju svoje sugrađane, da saznaju nešto više o njima i njihovim problemima, ali i životu općenito“, poručuju iz Udruge PaRiter.
Na policama knjižnice naći će se petnaest pripadnika različitih skupina, poput seksualnih manjina, osoba s invaliditetom, socijalno ugroženih osoba te migranti i izbjeglice. Čitatelji mogu postati svi oni koji su spremni suočiti se s vlastitim predrasudama te upoznati ljude s kojima možda nikad nisu imali priliku pričati.
Dođite u ŽIVU KNJIŽNICU
Jeste li ikada zamišljali kako bi bilo kad bi pred vama odjednom oživjela knjiga te bi je mogli pitati sve što vam padne na pamet? Umjesto da šetate kroz slova na njenim stranicama, knjiga bi vam mogla ispričati i sve ono, što u njoj postoji samo među redcima.
Upravo tako nekako izgleda ŽIVA KNJIŽNICA. Živa knjižnica djeluje kao i svaka druga – čitaoci i čitateljice dođu i „posude“ knjigu na neko ograničeno vrijeme. Ima samo jedna razlika – U ŽIVOJ KNJIŽNICI LJUDI SU KNJIGE A PRIĆE NISU FIKCIJA. Naime to su ljudi s nesvakidašnjima pričama i životnim iskustvima. To su pripadnici i pripadnice ranjivih ili manjinskih društvenih skupina, koje se svakodnevno bore sa stereotipima, predrasudama i diskriminacijom.
U živoj knjižnici čitatelji i čitateljice pomoću kataloga živih knjiga odaberu i ‘posuđuju’ knjigu na ograničeno vrijeme, te je nakon čitanja (razgovora koji traje otprilike 30 minuta) ‘vraćaju na policu knjižnice’. Posjetioci će moći birati između različitih “živih knjiga”. Samo neke su od “književnih naslova”: migrant iz Nigerije, migrantka iz Sirije, beskućnica, Rom, slijepa osoba, lezbijka, gej, biseksualna osoba, transrodna osoba, osoba s invaliditetom… Izbor je na vama – sami birate što želite pročitati.
Ova knjižnica služi kao sredstvo promoviranja ljudskih prava – pripadnici/e ranjivih skupina imaju priliku progovoriti o vlastitim iskustvima diskriminacije, a čitatelji/ce mogu direktno u interakciji s njima preispitati svoje predrasude i informirati se o problemima s kojima se oni susreću. Ovom inovativnom metodom pokušava se senzibilizirati i osvijestiti javnost o postojećoj diskriminaciji, razbiti stereotipe i predrasude te time potaknuti inkluziju članova ranjivih i stigmatiziranih skupina u društvo.
Živu knjižnicu možete posjetiti 21. listopada 2015. od 16 do 20 sati u Narodnoj čitaonici (Korzo 24).
Projekt „Živa knjižnica – ne sudi knjige po koricama“ organizira udruga PaRiter u suradnji s Gradskom knjižnicom Rijeka, Učeničkim domom „Podmurvice“ Rijeka, medijskim suradnikom Multimedijalnim portalom Moja Rijeka. U projektu sudjeluje i Ured pučke pravobraniteljice.
Proširite svoje vidike, upoznajte nove ljude, preispitajte svoja uvjerenja i prevladajte predrasude!
Dođite u ŽIVU KNJIŽNICU!
Zašto potpisati peticiju protiv TTIP-a i CETA-e?
U ČEMU JE PROBLEM?
EU uskoro namjerava potpisati dva dalekosežna trgovinska sporazuma, CETA s Kanadom i TTIP s SAD-om. CETA – «sveobuhvatni privredni i trgovinski sporazum», TTIP – «transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo».
Službeni stav jest da će ovi sporazumi stvoriti poslove i povećati privredni rast. Međutim, ovim se sporazumima zapravo neće okoristiti građani već velike korporacije:
* ISDS (mehanizam za rješavanje sporova investitora i države): strani investitori (npr. kanadske i američke kompanije) dobivaju pravo tužbe protiv EU i pojedinih država članica ako smatraju da su pretrpile štetu zbog zakona i drugih mjera EU ili pojedine države članice. Takvo pravo tužbe odnosit će se i na zakone kojima se štiti javno dobro poput zakona o zaštiti prirode i prava potrošača.
* Grupe kompanija bit će uključene čak u proces izrade novih regulativa i zakona, ako će oni imati posljedice po trgovinske interese tih kompanija. Naziv ovog procesa je «regulatorna suradnja». Ona znači da će zastupnici krupnog kapitala biti pozvani da sudjeluju u ekspertskim skupinama za izradu prijedloga novih zakona, čak i prije negoli ti prijedlozi budu raspravljani u izabranim predstavničkim tijelima (parlamenti država članica i EU). Jasno je da ovo potkopava osnovni princip demokracije!
*Krupni kapital je imao i još uvijek ima izvanredno velik utjecaj u tajnim pregovorima vezanim za CETA-u i TTIP. Prema službenim izjavama, samo se u pripremnoj fazi za TTIP, održalo 590 sastanaka između Evropske komisije i zastupnika krupnokapitalističkih lobija.
92% ovih sastanaka održalo se sa zastupnicima kompanija dok su rasprave s predstavnicima sindikata i udruga potrošača održane u tek malom broju slučajeva. Zastupnici krupnog kapitala su nedvosmisleno vršili utjecaj tijekom pregovora što se ogleda u činjenici da neke formulacije u nacrtima prijedloga koje su dospjele do javnosti potječu izravno iz pera lobista krupnog kapitala.
*Pregovori se provode u tajnosti. Čak i naši saborski zastupnici znaju malo ili nimalo o tijeku pregovora. Rezultat pregovora predstavlja im se u obliku opsežnih dokumenata (sporazum CETA primjerice ima oko 1,500 stranica) tek nakon završetka pregovora pa stoga zastupnici imaju izbor samo da sporazum u cijelosti prihvate ili odbace, bez mogućnosti predlaganja amandmana.
* Prava radnika dolaze pod udar, a sve je veća i prijetnja ukidanja radnih mjesta u mnogim granama privrede. U SAD-u primjerice, priznato je svega nekoliko osnovnih radničkih prava (samo 2 od 8 osnovnih standarda rada UN-ove Međunarodne organizacije rada), a u poljoprivredi i elektronskoj industriji prijeti ogroman gubitak radnih mjesta zbog jake inozemne konkurencije.
*Liberalizacija i privatizacija postat će jednosmjerne. Jednom kad se privatiziraju javne usluge, zdravstvo, skupljanje otpada i sl. njihov povratak u javno vlasništvo bit će otežan tj. praktično onemogućen primjenom TTIP i CETA-e.
*EU i njene države članice padaju pod pritisak da dozvole rizične tehnologije poput frackinga (ekološki pogubnog hidrauličkog lomljenja stijena u procesu vađenja nafte i plina) i genetske modifikacije.
*Standardi u prehrambenoj industriji te zaštita potrošača u pogledu kozmetičkih i farmaceutskih proizvoda bit će sravnjena s nižim američkim standardima. Trebamo, međutim, više (strože) a ne niže (blaže) standarde zaštite u ovim područjima, bilo da se oni tiču upotrebe pesticida, industrijske poljoprivrede ili čistih izvora energije. Regulatorna kooperacija i ISDS otežat će ili onemogućiti postizanje strožih standarda.
CETA i TTIP žele povećati moć multinacionalnih kompanija na štetu demokracije i javnog dobra. Ne smijemo to dozvoliti! Potpišite peticiju Evropske građanske inicijative!
Zajedno možemo zaustaviti TTIP i CETA-u!
Izvor: STOP TTIP
Be a book in a human library!
You are tired of stereotypes and prejudices which you confront every day? Become a part of a human library!
Association PaRiter is inviting representatives of minority groups to participate in a project The Human library- Don’t judge a book by its cover.
Human library acts like any other library; the only difference is that books are people, who can inform, answer and ask questions, so they also get some new knowledges.
In a human library readers choose and ‘borrow’ a book with a help of Catalogues of human books, and they ‘return it on a shell’ after they’ve finished reading (conversation lasts about 30 minutes).
Through direct, open, and friendly conversation between the books and readers, negative tensions are decreasing, present attitudes are changing and empathy for others and different is empowering.
Sounds interesting and you want to get involved?
Great! We are looking for representatives of different ethnic and racial groups, sex and gender minorities, their parents, persons with different kinds of invalidity, homeless people, foreigners who live in Croatia (temporary or for a longer period), parents of children with special needs, albino persons… all people who recognize themselves and would like to enrich our library with their life story.
If you don’t speak Croatian and you think that foreign language would be a problem, don’t worry – our volunteers will help you so your readers could understand you.
Selected volunteers we will prepare collective one-day training (Saturday, 10.10. in the Rijeka City Library – children’s department Stribor, Trg 128. brigade Hrvatske vojske 6), so they will get every necessary information about their role and expectations. After that, they will take part in two human libraries: 1. for students of Student dormitory Podmurvice Rijeka (15. October) and 2. open for public on 21. October (16-20h) in Narodna čitaonica (Korzo 24, Rijeka).
If we have your attention, contact us on or phone number 095 393 5611.
We would love to hear your story.
Budi knjiga u živoj knjižnici!
For English click here.
Dosta ti je stereotipa i tuđih predrasuda s kojima se svakodnevno susrećeš? Uključi se u živu knjižnicu!
Udruga PaRiter poziva predstavnice i predstavnike manjinskih skupina na sudjelovanje u projektu ŽIVA KNJIŽNICA – NE SUDI KNJIGE PO KORICAMA.
Živa knjižnica djeluje kao i svaka druga knjižnica; jedina razlika je što su knjige ljudi, koji ne samo da informiraju, već mogu odgovarati na pitanja te ih postavljati i na taj način i same steći nova znanja.
U živoj knjižnici čitatelji pomoću kataloga živih knjiga odaberu i ‘posuđuju’ knjigu na ograničeno vrijeme, te je nakon čitanja (razgovora koji traje otprilike 30 minuta) “vraćaju na policu knjižnice”.
Neposrednim, otvorenim i prijateljskim razgovorom između čitatelja/ica i živih knjiga na inovativni način se mijenjaju dotadašnji stavovi, smanjuju negativne tenzije te jača empatija prema drugima i drugačijima.
Zvuči zanimljivo i želiš sudjelovati?
Odlično! Tražimo predstavnice i predstavnike različitih etničkih i rasnih skupina, seksualnih i rodnih manjina te njihove roditelje, osobe s različitim invaliditetom, beskućnike i beskućnice, strance, koji (privremeno ili već duže vrijeme) žive u Hrvatskoj, roditelje djece s poteškoćama u razvoju, albino osobe…sve one koji se prepoznaju i voljeli bi obogatiti našu knjižnicu svojom životnom pričom!
Ako ne govorite hrvatski i mislite da će vam strani jezik predstavljati problem, ne brinite – naši volonteri prevoditelji pobrinut će se da vas čitatelji savršeno razumiju.
Za odabrane volontere/ke pripremit ćemo zajednički jednodnevni trening (u subotu, 10. 10. u prostorijama Gradske knjižnice Rijeka – Dječji odjel Stribor, Trg 128. brigade Hrvatske vojske 6), gdje će dobiti sve informacije o njihovoj ulozi i očekivanjima. Nakon toga sudjelovat će na dvije žive knjižnice: 1. koje će se održati za učenike/ce Učeničkog doma Podmurvice Rijeka u prvoj polovici listopada i 2. koja će se održati 21. listopada od 16-20 sati u Narodnoj čitaonici u Rijeci te će biti namijenjena široj javnosti.
Ako smo uspjeli privući tvoju pažnju, javi nam se na ili na 095 393 5611. Biti će nam drago čuti tvoju priču! 😉
Rijeka bez barijera
U sklopu kampanje Hrvatska volontira, 18. svibnja je u Rijeci provedena akcija Rijeka bez barijera, u organizaciji Udruge PaRiter i Volonterskog centra Udruge SMART. Rijeka se tako pridružila nacionalnoj kampanji u kojoj, u organizaciji oko dvije stotine organizacija, sudjeluje više tisuća volontera, u oko dvije stotine različitih aktivnosti.
Cilj akcije Rijeka bez barijera je na podizanje svijesti građana i građanki o problemima koje arhitektonske prepreke te vozila parkirana na pločnicima predstavljaju za određene skupine pješaka (osobe s invaliditetom, roditelji s dječjim kolicima, starije osobe). Označavanjem arhitektonskih barijera naljepnicama, koje otežavaju svakodnevicu brojnim građanima, željelo se ukazati na važnost prilagođavanja različitih institucija skupinama koji se, primjerice, ne mogu kretati stepenicama. U isto vrijeme na nepropisno parkirana vozila, najčešće ona koja su parkirana na pločnicima, postavljeni su letci s informacijama o prepreci koju takva vozila predstavljaju te načinu na koji onemogućavaju slobodno kretanje pješacima, s ciljem senzibilizacije samih vozača.
[Best_Wordpress_Gallery id=”3″ gal_title=”Rijeka bez barijera”]
Tijekom akcije na štandu na Korzu, volonteri su također građanima dijelili letke i naljepnice, koje su sami mogli zalijepiti ili ostaviti na automobilima te su im pružili informacije o tome što su arhitektonske barijere i s kojim se problemima određene skupine zbog njih susreću te na koji način one, određenim skupinama, predstavljaju, često teško savladivu, prepreku ka punom uključenju i sudjelovanju u životu zajednice, posebice osobama s invaliditetom. Vizualnim označavanjem nepristupačnih mjesta u širem centru grada ujedno je stavljen naglasak na potrebu za jačim angažmanom institucija po ovome pitanju, ali i potrebe individualnog promišljanja kod vozača, vlasnika ugostiteljskih i poslovnih prostora i sl.
U akciji Rijeka bez barijera sudjelovali su brojni volonteri, građani, ali i učenici Prve riječke hrvatske gimnazije, Srednje talijanske škole, Ekonomske škole Mije Mirkovića, Učeničkog doma Podmurvice te Strojarsko – brodograđevne škole za industrijska i obrtnička zanimanja. Mladi građani, budući donositelji odluka i aktivni društveni sudionici, na taj način su također stekli uvid u ovaj, još uvijek nedovoljno naglašen problem, što cijeloj akciji, ali i kampanji Hrvatska volontira daje dodatnu težinu, jer se kroz ovakve aktivnosti stvaraju odgovorni, educirani i informirani ljudi, koji su svakako zalog bolje, a za ranije navedene skupine, možda i lakše budućnosti.
Rijeka bez barijera
Akcija Rijeka bez barijera usmjerena je na podizanje svijesti građana i građanki o problemima koje vozila
parkirana na pločniku predstavljaju za određene skupine pješaka (osobe s invaliditetom, roditelji s dječjim kolicima, starije osobe). Također, dio akcije odnosit će se na podizanje svijesti o važnosti prilagođavanja različitih institucija osobama s invaliditetom i ostalima koji se ne mogu kretati stepenicama. Akcija će uključivati postavljanje informativnih letaka na nepropisno parkirana vozila te lijepljenje naljepnica na mjesta koja nemaju pristup osobama s invaliditetom. Bit će organiziran i informativan štand na riječkom Korzu, 18. i 19. svibnja od 11 do 13 sati.
Akciju zajednički provode Udruga PaRiter te Volonterski centar Udruge SMART u suradnji s 1. riječkom hrvatskom gimnazijom, Srednjom talijanskom školom, Ekonomskom školom Mije Mirkovića, Učeničkim domom Podmurvice te Strojarsko – brodograđevnom školom za industrijska i obrtnička zanimanja.
Izložba „Znanost je ženskog roda“
Udruga PaRiter poziva vas na otvorenje izložbe „Znanost je ženskog roda“ koje će se održati 29.4.2015. u 15:00 sati, na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.
Znanost i tehnologija, često neopravdano, doživljavaju se muškim područjem, te zato ova izložba želi predstaviti žene koje su odigrale važnu ulogu u znanosti, kako u bližoj, tako i u daljoj povijesti. Izložba sadrži 19 portreta, koje je za ovu priliku izradilo 12 autora/ica s područja Rijeke, Krka, Opatije i Istre. Portretirane su žene iz područja fizike, kemije, botanike, genetike, astronomije, raketne znanosti, komunikacijske tehnologije…
Ova izložba dio je šireg programa, kojim Udruga PaRiter, kroz različite aktivnosti, želi upoznati javnost s iznimnim ženskim ličnostima i njihovim postignućima, koja su u javnosti često zanemarena ili nedovoljno prepoznata. Iz tog razloga, Udruga PaRiter je povodom Međunarodnog dana žena, zajedno sa SOS telefonom – grad Rijeka i udrugom Druga Rijeka, organizirala aktivističku akciju u kojoj su nazivi riječkih ulica prelijepljeni novim, ženskim imenima. Cilj akcije bio je upozoriti javnost na uvriježeno neprepoznavanje istaknutih ženskih ličnosti u dodjeljivanju imena ulicama, parkovima, trgovima te javnim ustanovama.
Neke od tih žena detaljnije će se predstaviti javnosti upravo kroz ovu izložbu portreta.
Autori/ce portreta su sami/e birali/e tehniku portretiranja prema zadanoj fotografiji. Bez ikakve novčane naknade izradili/e su portrete koji u sebi nose njihov jedinstveni kreativni potpis i umjetnički izraz. Izložba na taj način spaja umjetnost s informiranjem i edukacijom studenata i šire javnosti.
Autori/ce portreta:
Anja Ferenčić, Antonia Radošević, Jadranka Lacković, Karin Bogdanić, Lea Županović, Marin Nižić, Nika Krajnović, Nives Žarković, Sara Pečanić, Tamara Travaš, Tina Baisjol i Višnja Laginja.
Akcija informiranja građana o TTIP-u i CETA-i
21. – 23. 4.2015.
od 10 do 19 sati, na Korzu (ispred pošte)
Inicijativa Zaustavimo TTIP u suradnji s riječkom Udrugom za promicanje obrazovanja organizira javno informiranje građana o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP) i potpisivanje peticije za poziv institucijama Europske unije i njenih članica o zaustavljanju pregovora sa SAD-om u pogledu TTIP-a i protiv ratificiranja Sporazuma o slobodnoj trgovini s Kanadom (CETA). U akciji sudjeluju i aktivisti Radničke fronte te Udruge PaRiter.
Daleko od očiju javnosti, unatrag nekoliko godina počeli su pregovori oko TTIP-a i CETA-e, dva transatlantska trgovinska sporazuma čiji je cilj podčinjavanje država i društava s obje strane Atlantika interesima krupnog kapitala. Spletom okolnosti dio informacija vezanih uz same pregovora krajem 2013. je procurio u javnost. Potaknuti otkrivenim, aktivisti diljem svijeta, a posebice u Europi gdje se protiv tajnih sporazuma bori koalicija od više od 400 organizacija, krenuli su u borbu protiv TTIP-a i CETA-e.
Samo neke od posljedice do kojih bi došlo ako bi se TTIP ili CETA usvojili:
- uvođenje GMO hrane i snižavanje standarda sigurnosti u prehrani
- smanjenje radničkih prava
- uvođenje ISDS mehanizma putem kojih bi multinacionalne korporacije dobile mogućnost da tuže državu ako ona svojim odlukama „ugrožava“ njihov profit
- smanjenje razine zaštite okoliša i napora da se zaustavi globalno zatopljenje
- ponovno uvođenje ACTA-e na mala vrata
Smatramo da su TTIP i CETA izrazito štetni za javni interes svih građana uključenih zemalja pa tako i Hrvatske te kroz našu akciju želimo građane informirati o štetnosti navedenih sporazuma i potaknuti ih da kroz peticiju ostvarimo pritisak na evropske institucije protiv potpisivanja ovih dalekosežno štetnih sporazuma. Peticiju možete potpisati i putem internetske stranice https://stop-ttip.org/podpisi/.
Pridružite nam se u zajedničkoj borbi protiv TTIP-a, CETA-e i ostalih tajnih sporazuma!
Ulice ŽENAMA!
Dio riječkih ulica, njih oko 160, danas, 8. ožujka, na Međunarodni dan žena, nose imena istaknutih ženskih ličnosti, koje su svojim radom doprinijele jačanju ženskih prava, znanstvenim i teorijskim dostignućima te su kulturnim, političkim i javnim djelovanjem odigrale važnu ulogu u oblikovanju društva u kojem živimo. Intervencijom, koju su u okrilju noći provele riječke udruge ParRiter, SOS telefon – Grad Rijeka i Druga Rijeka te brojne druge aktivistice i aktivisti, imena riječkih ulica širom grada prelijepljena su novim, ženskim imenima.
Cilj ove akcije je upozoriti na sustavno zanemarivanje žena, koje su odigrale važnu ulogu u bližoj i daljoj povijesti te uvriježeno neprepoznavanje istaknutih ženskih ličnosti u dodjeljivanju imena ulicama, parkovima, trgovima te javnim ustanovama. Naime, na području grada Rijeke, od 637 ulica, njih samo 25 (3.9%) nosi imena žena, dok 256 (40.2%) nosi imena muškaraca.
No, Rijeka kao takva nije iznimka, jer je situacija slična i u ostalim hrvatskim gradovima. Prema istraživanju iz 2001. godine, kada se iz statistike uklone neosobna imena, dolazimo do omjera od 94.7% naprema 5.2% u korist imena ulica nazvanih prema muškarcima.
Ova poražavajuća statistika dokaz je da je kolektivno sjećanje muško sjećanje, a žene su u njemu marginalizirane i svedene na minimalni broj. Imena naših ulica povijesne su tvorevine, a imena koja danas nose dokaz su da smo velik dio naše povijesti zanemarili – onaj dio koji su stvorile žene. Ovom intervencijom želi se podsjetiti upravo na nju i na sve junakinje koje su je oblikovale.
Na riječkim pločama i stupovima s nazivima ulicama, danas, makar na jedan dan, svoje mjesto su zasluženo pronašle Marija Jurić Zagorka, Ivana Brlić-Mažuranić, Slava Raškaj, Dora Pejačević, Katarina Zrinska, Milojka Skvaž Mezzorana, Dunja Rihtman Auguštin, Nada Dimić, Rosa Luxemburg, Helen Keller, Wangari Maathai, Indira Ghandi, Emma Goldman i mnoge druge žene iz riječke, hrvatske i svjetske povijesti: znanstvenice, aktivistice, političarke, humanitarke, glumice, pjevačice, književnice, revolucionarke, filozofkinje…
Nadalje, imenima nekih ulica, trgova i parkova, poput Trga žena žrtava nasilja nastojalo se ukazani na probleme s kojima se žene svakodnevno suočavaju, a kojima se u javnosti ne pridaje dovoljno pozornosti, niti se ulažu dovoljni napori u njihovom rješavanju.
[Best_Wordpress_Gallery id=”2″ gal_title=”Ulice ženama (akcija povodom Dana žena)”]
Ova akcija prvi je put provedena u Rijeci upravo na Međunarodni dan žena, kako bi se potaknulo razmišljanje i osvješćivanje problema još uvijek prisutne zatvorenosti žena u privatnom prostoru te njihovog izostanka iz onog javnog, što, među ostalim, potvrđuje činjenicu da ravnopravnost spolova u društvu još nismo postigli te da ona neće biti potpuna sve dok se ne dogodi na apsolutno svim razinama. Iz tog razloga ovom akcijom poručeno je da je 8. ožujak i dalje dan kada žene moraju biti na ulicama. Međunarodni dan žena nije dan slavlja majčinstva i braka, već je on još uvijek dan borbe za ekonomsku, socijalnu i političku jednakost žena.
Obilježen Dan nulte diskriminacije
Dan nulte diskriminacije prema oboljelima od AIDS-a, obilježava se svake godine 1. ožujka. Bolest AIDS, čiji je uzročnik virus HIV, jedna je od globalnih problema današnjice. Ta je bolest rasprostranjena u gotovo svim zemljama, bez obzira na njihovu razvijenost ili socioekonomski i kulturni status.
AIDS je naziv za skupinu bolesti koje nastaju zbog slabljenja imuniteta čovjeka koji je zaražen HIV-om. Brojni mikroorganizmi s kojima se čovjek svakodnevno suočava, kod oboljelih AIDS-om dovode do širokog spektra bolesti pa bolesnik na kraju umire od infekcije koju bi zdrava osoba uspješno preboljela.
AIDS više nije samo medicinski problem, već tema mnogih socioloških, pravnih, ekonomskih, religioznih, ali i političkih pitanja. Stigmatizacija i diskriminacija oboljelih dijelom su uvjetovani ljudskim neznanjem i slabom edukacijom o HIV-u.
„Vjerujem da možemo stvoriti svijet oslobođen od bilo kakve stigme i diskrimincije, svijet u kojem se svaka osoba može slobodno izraziti i dostići svoj puni potencijal“, riječi su Toumanija Diabatea, afričkog umjetnika i ambasadora dobre volje, posebno angažiranog u borbi protiv diskriminacije ljudi oboljelih od AIDS-a.
Naime, strah od bolesti i zablude o načinima prijenosa virusa stvaraju predrasude prema ljudima koji žive s virusom HIV-a. Diskriminacija se očituje u lišavanju oboljelih prava na obrazovanje, rad, slobodu kretanja te općenito prava za dostojanstven život.

Procjenjuje se da je od otkrivanja virusa, 1985. godine, HIV/AIDS odnio više od 36 milijuna života. Subsaharska Afrika regija je koju ta bolest najviše pogađa i gdje je gotovo jedna od 20 odraslih osoba zaražena HIV-om.
U 2014. godini, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je određeni skup smjernica za ljude oboljele od HIV-a. WHO navodi strah od stigme i diskriminacije kao glavni razlog zašto su ljudi neskloni testiranju te zašto im je problem uzimati lijekove te priznati da su bolesni. Negativan stav društva prema pojedincu ometa napore koji se ulažu u rješavanje problema. Upravo zbog toga se kod sve više HIV pozitivnih virus dijagnosticira kasno, kada je možda već napredovao i u AIDS, što liječenje čini manje učinkovitim te se povećava vjerojatnost prijenosa na druge osobe.
Srećom, sve se više radi na primjeni specifičnih HIV/AIDS i spolnih obrazovnih programa kojima se ističu prava osoba oboljelih od HIV-a. To pomaže u sprječavanju diskriminacije i motivira oboljele da poduzmu akcije, uključujući pravodobno testiranje i liječenje čime se smanjuje mogućnost prijenosa na druge.
Uklanjanje prepreka, stigmatizacije i diskriminacije te pravilna edukacija stanovništva ključ su u zaustavljanju epidemije HIV-a. Ljudi bi trebali shvatiti da će diskriminacijom oboljelih samo pojačati ovaj problem i dovesti bolest do još širih razmjera.
Klaudia Knežević
Izvori: Avert Organization, National Institutes of Health, UNAIDS Organization, Huhiv.hr, Jutarnji list

Kroz pjesmu i ples, Rijeka je rekla “Ne!” nasilju nad ženama
Na Valentinovo, 14. veljače, se na Korzu, točno u podne, održala manifestacija Rijeka ustaje, kojom se grad Rijeka pridružio brojnim hrvatskim i svjetskim gradovima koji su, u sklopu globalne kampanje One Billion Rising, kroz pjesmu i ples poručili “Ne! nasilju nad ženama”. Ova najveća globalna kampanja protiv nasilja nad ženama održava se svake godine s jasnom porukom da ljubav nije nasilje.
U organizaciji udruga PaRiter i SOS telefon – Grad Rijeka, na Korzu je otplesana koreografija na Break the Chain, službenu pjesmu kampanje, koju su predvodile plesne grupe Flame i Lost in Wonderland, a u plesu su im se pridružile članice udruga, volonterke te ostale građanke. Uz to, organizatorice su kratkim govorom upozorile na veliku prisutnost nasilja nad ženama u društvu, na zastrašujuću statistiku prema kojoj je u posljednjih pet godina u Hrvatskoj ubijeno čak 300 žena (od strane bivših ili sadašnjih partnera) te na problem neprijavljivanja nasilja, kao i na potrebu destigmatizacije žrtava, kao koraka ka rješavanju ovog problema. Samo za primjer, prema službenoj statistici u Republici Hrvatskoj, na jedno prijavljeno silovanje ide 20 neprijavljenih.
Kampanja One Billion Rising svake godine stavlja naglasak na određenu temu. Nakon prošlogodišnje teme pravde, ove godine akcija je posvećena revoluciji. Iz tog razloga u Hrvatskoj je naglasak stavljen na Istanbulsku konvenciju (Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilju u obitelji). Hrvatska je, zajedno s još 36 zemalja Konvenciju potpisala, no nije ju ratificirala, što znači da ona kao takva za nju nije obvezujuća. S obzirom da ova konvencija predstavlja (revolucionarni) pomak u borbi protiv nasilja nad ženama, na je Korzu jasno poručeno da “konvenciju moramo što prije ratificirati!”.
Doris Kramarić
V-DAY: Globalno NE! nasilju nad ženama
V-Day je aktivistički pokret nastao s ciljem suzbijanja nasilja nad ženama i djevojkama. Kroz razne manifestacije kulturnog karaktera nastoji se osvještavati, prikupljati novac i ojačati djelovanje postojećih organizacija po pitanjima koja se tiču suzbijanja nasilja nad ženama uključivši silovanja, zlostavljanja, incest, obrezivanje žena ili eksploataciju u seksualne svrhe.
V-Day inspiriran je predstavom Vaginini monolozi američke autorice Eve Ensler. Vaginini monolozi nastali su 1996. godine s ciljem ukazivanja na žensku seksualnost i društveno stigmatiziranje nasilja i silovanja, kroz stvaranje novog prostora za razgovor o ženama i sa ženama. Sa svakom novom izvedbom, javljalo se sve više žena koje su željele progovoriti o svojem iskustvu, boli i životu. Uvidjevši da je izvedba okidač za otvaranje tema o kojima se najčešće šuti, Eva je shvatila da progovaranje može potaknuti žene na djelovanje u svrhu suzbijanja nasilja.
Na Valentinovo 1998. godine, Eva je s grupom žena u New Yorku utemeljila V-Day. Od tada se svake godine aktivisti diljem svijeta okupljaju s ciljem progovaranja i podizanja svijesti o problemu nasilja nad ženama. V-Day stvara i promovira inovativne načine okupljanja, filmove i kampanje s ciljem edukacije i promjene društvenih stavova u pogledu nasilja nad ženama, a pokret se temelji na četiri osnovne odrednice:
- Umjetnost ima snagu da preobrazi razmišljanja i potakne ljude na djelovanje;
- Društvene i kulturne promjene šire obični ljudi koji rade izuzetne stvari;
- Žene unutar određenog društva najbolje znaju što je potrebno njihovoj zajednici i mogu postati nezaustavljive predvodnice;
- Da bi se razumjelo nasilje nad ženama treba gledati širi kontekst koji uključuje rasu, status i spol žene

Prošle godine naglasak kampanje One Billion Rising (For Justice) stavljen je na ishodovanje pravde za sve žrtve rodnog nasilja, koje pod izlikom života u siromaštvu, izloženosti ratu, rasizmu, sveprisutnim pljačkama, sistemima poput imperijalizma, komunizma i patrijarhalnih zajednica, nisu bile u mogućnosti istu ishodovati. Ljudi diljem svijeta pozvani su da ustanu, prosvjeduju i iskažu mišljenje ispred važnih institucija, sudova, policijskih postaja, vladinih ureda, poslovnih zona, vojnih sudova, veleposlanstva ili jednostavno na javnim okupljalištima gdje bi se inače žene trebale osjećati sigurne, ali često to nije slučaj.
Svrha ove Konvencije je da zaštiti žene od svih oblika nasilja te spriječi, progoni i ukloni nasilje nad ženama i nasilje u obitelji; doprinijeti suzbijanju svih oblika diskriminacije žena i promicati punu ravnopravnost žena i muškaraca, uključujući i osnaživanje žena te izrada sveobuhvatnog okvira, politike i mjere za zaštitu i pomoć svim žrtvama nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.
Prepoznajući strukturalnu narav nasilja nad ženama kao rodno utemeljenog nasilja te da je nasilje nad ženama jedan od ključnih socijalnih mehanizama kojim se žene prisilno stavlja u podređen položaj u odnosu na muškarce, na skupovima u sklopu One Billion Rising kampanje u Hrvatskoj će se jasno poručiti: “Konvenciju treba ratificirati!”
Hana Harazin
One Billion Rising – Rijeka 2015.
Rijeka ustaje protiv nasilja nad ženama!
Dana 14. veljače obilježava se V-Day, tijekom kojeg se diljem svijeta provodi akcija One Billion Rising. Svrha ove akcije, kojoj je moto: “Drum! Dance! Rise!”, je da se kroz pjesmu i ples ukaže na problem nasilja nad ženama. Kampanja je pokrenuta 2012. godine, a prošle godine se provodila u više od 200 zemalja.
Udruga PaRiter u suradnji s udrugom SOS telefon – grad Rijeka ove godine prvi puta organizira ovo događanje u Rijeci, koje će se održati na valentinovo, 14. veljače u 12:00 na Korzu, ispred Radio Rijeke. Na taj način Rijeka će se pridružiti brojnim hrvatskim i svjetskim gradovima.
Događanje će se sastojati od 5-minute plesne koreografije koju će izvesti članovi/ce riječkih plesnih skupina Lost in Wonderland i Plesne grupe Flame. Uz njih na Korzu će plesati i članovi nevladinih organizacija, volonteri i volonterke, a nadamo se da će nam se priključiti i slučajni prolaznici te prolaznice.
One Billion Rising sastoji se od plesne koreografije, koja se pleše na pjesmu Break The Chain (pjesma je napisana i uglazbljena u ovu svrhu, a koreografiju potpisuje Debbie Allen). Koreografija je jednostavna, kako bi ju svatko mogao savladati te je možete naučiti pomoću priloženih videa:
Pridruži nam se i ti! Protestiraj! Pleši! Ustani!
Dani solidarnosti s narodom Palestine
Od 24. do 28. studenog 2014. u Rijeci su se održali prvi Dani solidarnosti s narodom Palestine, koje je organizirala Udruga PaRiter. Ovim događanjem obilježila se 2014. godina kao Godina solidarnosti s narodom Palestine, proglašena od strane Ujedinjenih naroda te ujedno i Međunarodni dan solidarnosti s narodom Palestine, koji se svake godine obilježava 29. studenog.
Tko smo mi?
Pariter, adv. [par] 1) jednako (sr. aequliter); kao i ja 2) zajedno, skupa; i također
Pročitaj više…Vrijednosti
Pročitaj više…
Statut i godišnja izvješća
- Godišnje narativno izvješće 2023. i financijsko izvješće 2023.
- Godišnje narativno izvješće 2022. i financijsko izvješće 2022.
- Godišnje narativno izvješće 2021. i financijsko izvješće 2021.
- Godišnje narativno izvješće 2020. i financijsko izvješće 2020.
- Godišnje narativno izvješće 2019. i financijsko izvješće 2019.
- Godišnje narativno izvješće 2018. i financijsko izvješće 2018.
- Godišnje narativno izvješće – 2017. i financijsko izvješće 2017.
- Godišnje izvješće – 2016.
- Godišnje izvješće 2015
Članstva u mrežama i inicijativama
Udruga za ljudska prava i građansku participaciju djeluje unutar tri krovne teme, a to su ljudska prava, ženska prava te odgoj i obrazovanje mladih. U tom smislu djelujemo unutar, kako formalnih nacionalnih i internacionalnih mreža, tako i informalnih, a sve kako bi kroz jačanje kapaciteta udruge, širenje spektra dionika i razmjenu primjera dobre prakse što učinkovitije provodile programe i zagovarale promjene u sklopu područja na kojima radimo.



