Dan nulte diskriminacije prema oboljelima od AIDS-a, obilježava se svake godine 1. ožujka. Bolest AIDS, čiji je uzročnik virus HIV, jedna je od globalnih problema današnjice. Ta je bolest rasprostranjena u gotovo svim zemljama, bez obzira na njihovu razvijenost ili socioekonomski i kulturni status.
AIDS je naziv za skupinu bolesti koje nastaju zbog slabljenja imuniteta čovjeka koji je zaražen HIV-om. Brojni mikroorganizmi s kojima se čovjek svakodnevno suočava, kod oboljelih AIDS-om dovode do širokog spektra bolesti pa bolesnik na kraju umire od infekcije koju bi zdrava osoba uspješno preboljela.
AIDS više nije samo medicinski problem, već tema mnogih socioloških, pravnih, ekonomskih, religioznih, ali i političkih pitanja. Stigmatizacija i diskriminacija oboljelih dijelom su uvjetovani ljudskim neznanjem i slabom edukacijom o HIV-u.
„Vjerujem da možemo stvoriti svijet oslobođen od bilo kakve stigme i diskrimincije, svijet u kojem se svaka osoba može slobodno izraziti i dostići svoj puni potencijal“, riječi su Toumanija Diabatea, afričkog umjetnika i ambasadora dobre volje, posebno angažiranog u borbi protiv diskriminacije ljudi oboljelih od AIDS-a.
Naime, strah od bolesti i zablude o načinima prijenosa virusa stvaraju predrasude prema ljudima koji žive s virusom HIV-a. Diskriminacija se očituje u lišavanju oboljelih prava na obrazovanje, rad, slobodu kretanja te općenito prava za dostojanstven život.
Procjenjuje se da je od otkrivanja virusa, 1985. godine, HIV/AIDS odnio više od 36 milijuna života. Subsaharska Afrika regija je koju ta bolest najviše pogađa i gdje je gotovo jedna od 20 odraslih osoba zaražena HIV-om.
U 2014. godini, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je određeni skup smjernica za ljude oboljele od HIV-a. WHO navodi strah od stigme i diskriminacije kao glavni razlog zašto su ljudi neskloni testiranju te zašto im je problem uzimati lijekove te priznati da su bolesni. Negativan stav društva prema pojedincu ometa napore koji se ulažu u rješavanje problema. Upravo zbog toga se kod sve više HIV pozitivnih virus dijagnosticira kasno, kada je možda već napredovao i u AIDS, što liječenje čini manje učinkovitim te se povećava vjerojatnost prijenosa na druge osobe.
Srećom, sve se više radi na primjeni specifičnih HIV/AIDS i spolnih obrazovnih programa kojima se ističu prava osoba oboljelih od HIV-a. To pomaže u sprječavanju diskriminacije i motivira oboljele da poduzmu akcije, uključujući pravodobno testiranje i liječenje čime se smanjuje mogućnost prijenosa na druge.
Uklanjanje prepreka, stigmatizacije i diskriminacije te pravilna edukacija stanovništva ključ su u zaustavljanju epidemije HIV-a. Ljudi bi trebali shvatiti da će diskriminacijom oboljelih samo pojačati ovaj problem i dovesti bolest do još širih razmjera.
Klaudia Knežević
Izvori: Avert Organization, National Institutes of Health, UNAIDS Organization, Huhiv.hr, Jutarnji list
