Over the weekend, this initiative gathered thousands of women who put forward their stories of verbal and physical abuse they’ve experienced in public places.

In just a few days over 1000 women shared over 1000 stories on social networks on how they’ve encountered various forms of sexual harassment and abuse from men in public transport, workplaces and many other situations. These posts reached over two million people in the region.

I tako je negdje sredinom srpnja, ljeta gospodnjeg 2020., naša Marija Trcol hodala gradom, u svojim kratkim hlačama i grupica starijih muškaraca je nekako zaključila da su njezine tetovirane noge i kratke hlače poziv na vrijeđanje. Brutalno su ju izvrijeđali, što je nju naravno uzrujalo, te je javila drugoj kolegici (autorici ovih redaka), da se spusti do te birtije i fotka ekipicu. S fotkom nismo išle van jer nam je ubrzo postalo kristalno jasno da se ne radi o prozivanju grupe muškaraca u sedamdesetim godinama, već prilici da otvorimo prostor za razgovor o nasilju nad ženama, i to prvenstveno seksualnom nasilju u javnom prostoru. Pokrenule smo Hashtag #ženeujavnomprostoru i on je odjeknuo u hrvatskoj Twitter zajednici. Twitter je tek peta najkorištenija mreža u RH, čisto da znate. Cijela ova kampanja ne bi uspjela da nije šačice žena koje već danima rade bez prestanka da priče odjeknu, da žene dobiju validaciju i najvažniju poruku: niste same. Niste jedine. Ne izmišljate. Vaša iskustva vrijede.

Do kraja ovoga tjedna Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ured za udruge i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva moraju uskladiti tekst poziva za prijavu projekata na posebni COVID- 19 natječaj koji će biti raspisan kao odgovor Vlade na korona krizu koja je pogodila udruge.

Slavimo Osmi mart u spomen na žene koje su odlučile preuzeti kormilo povijesti i pokrenule prekostoljetnu borbu za oslobođenje od patrijarhalnog jarma. Taj je put krenuo skromno – najprije smo htjele pravo glasa i ostvariti mogućnost političke participacije u društvu u kojem živimo. Zatim smo htjele upisivati visoke škole i nastaviti svoje obrazovanje i profesionalni razvoj. Zatim smo htjele zakonski osigurati skrbništvo nad vlastitom djecom. Zatim smo htjele priznanje i prihvaćanje ženske seksualnosti. Zatim smo htjele priznanje da je naše tijelo samo naše, da imamo pravo planirati obitelj i da smo puno više od strojeva za rađanje. Zatim smo htjele izaći iz sfere tzv. ženskih poslova i pokazati da smo sposobne biti šefice, menadžerice, sutkinje, kirurginje, astrofizičarke, predsjednice… u samo 100 godina, u odnosu na cjelokupnu ljudsku povijest, postigle smo puno. A danas, ovdje, čini se kao da je još toliko pred nama!

Pročitajte prvu infografiku u sklopu projekta „INCORE – Informed, conscientious & responsible“  čiji je cilj informiranje o temama koje obuhvaća cjelovita seksualna edukacija. U projektu, odnosno inicijativi mladih sudjeluju mladi iz Španjolske, Italije i Hrvatske. Prije izrade infografika članovi/ice inicijative sudjelovali/le su na treningu te online edukacijama gdje su naučili više o ovoj temi. Infografike se izrađuju na temelju podataka iz istraživanja koje su sastavili članovi/ice inicijative, a svaki mjesec očekuje vas nova.

U ponedjeljak 25.11. na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama počinje globalna kampanja „16 dana aktivizma“. Platforma za reproduktivnu pravdu u suradnji s organizacijama civilnog društva Roda – Roditelji u akciji, Ženskom sobom – Centrom za seksualna prava, inicijativom #Spasime te nizom drugih organizacija i inicijativa najavljuje javne akcije i druga događanja u više gradova u kampanji “Od šutnje do promjene”. 

Povodom Globalnog dana akcije za siguran i legalan pobačaj, 28.09. u 20 sati u Filodrammatici (Korzo 28, 2. kat) prikazat će se dokumentarni film “Protuudar na pravo na pobačaj u Europi” („Abortion: Backlash in Europe“) iz 2018. godine koji je francusko-njemački TV kanal ARTE snimio kako bi razotkrio tijek novca i modus operandi svjetske zagovaračke mreže Agenda Europe.

Film prikazuje na koji način konzervativne i populističke vlade ugrožavaju pravo na izbor i što je zapravo iza paravana globalnog anti-choice pokreta koji je javnosti najprepoznatljiviji kroz pojavu ‘Hoda za život’.

Film razotkriva čuveni dokument “Povratak naravnog poretka: agenda za Europu“, pokazujući koliko je ekstremna desnica dobro organizirana i financirana. Među ostalim, dokumentarac otkriva i neke od ciljeva koji su opisani u dokumentu “Povratak naravnog poretka: agenda za Europu“.

U kojoj je mjeri riječ o dokumentu koji dokida slobodu ilustrira samo jedan njegov odlomak:
„Izvorna moralna načela ne baziraju se na subjektivnim vrijednostima, nego na objektivnoj istini te stoga ne samo da je legitimno, već je i nužno nametnuti ih onima koji ih ne prihvaćaju, a kako bi društvo živjelo u miru i pravdi, potrebno je da se pravni poredak nalazi u skladu s naravnim zakonom. Moralna načela i pozitivno zakonodavstvo koji nisu u skladu s naravnim zakonom naposljetku će uništiti svako društvo koje to prihvaća. Zbog toga je pogrešno na moral gledati kao na privatnu stvar. Prihvaćanje razvoda, kontracepcije, pobačaja, homoseksualnosti, surogat majčinstva i slično sadrži implikacije ne samo za one koji su u to direktno uključeni, već za cijelo društvo, uključujući i one koji se tome protive. Prihvaćanje da se radi o ‘privatnim stvarima’ o kojima svatko smije sam suditi blisko je prihvaćanju da osoba ili skupina ljudi s najnižim moralnim i kulturnim standardima postavlja standarde i pravila za nas ostale“.

Počeci obilježavanja Globalnog dana akcije za siguran i legalan pobačaj kreću u Latinskoj Americi i Karibima gdje su se žene u posljednjih 20 godine udruživale kako bi obranile pravo na izbor i od svojih vlada zahtijevale dekriminalizaciju pobačaja, dostupnost sigurnom i legalnom pobačaju te razbile stigmatizaciju i diskriminaciju žena koje su ga odlučile napraviti. Datum 28.09. odabran je u znak komemoracije ukidanja ropstva u Brazilu. Od 2011. godine obilježava se na globalnoj razini kako bi se solidarizirali/le sa ženama iz Latinske Amerike, ali i kako bi se ukazalo na činjenicu da se u 21. stoljeću ženama diljem svijeta ograničava izbor i oduzima tjelesna autonomija s velikim implikacijama na reproduktivno zdravlje i živote žena.

Nakon projekcije filma otvorit će se razgovor s publikom.
Ulaz je besplatan.
Prostorima Filodrammatice i Palacha upravlja Savez udruga Molekula.

Više o globalnom danu akcije za siguran i legalan pobačaj http://www.september28.org

Službena stranica filma:
http://www.newendistribution.com/en/program/abortion-backlash-in-europe/

Osvrt na film u hrvatskim medijima:
https://www.crol.hr/index.php/politika-aktivizam/9238-fundamentalisticka-agenda-za-europu-i-povratak-naravnog-poretka-poziv-je-na-budenje-ako-vec-nije-pre-kasno?fbclid=IwAR2KsNJ5DcCnYpnuj3p3D8gS1X1ill2tT2j-lmRxRwCrIl3f-mcqTlVMStg

O Agendi Europe:
https://faktograf.hr/2018/03/28/agenda-europe-istanbulska-konvencija-obiteljasi/

Gostovanje Neila Datte, tajnika Europskog parlamentarnog foruma o populaciji i razvoju na lanjskom predavanju o temi u zagrebačkom Kinu Europa: https://www.youtube.com/watch?v=LsSlZ9HCpRo&feature=youtu.be&fbclid=IwAR2hBDfjh1pNXhrwxTJwQncjofq-FuYBmDREd7kz6qXhO3lu5sQnLZfnQi4

ŽENE ŠUTE najsnažniji je i najtužniji Gojevićev projekt u kojem autor ostaje dosljedan svojoj poetici i povijesnom procesu. Gojević poticaj pronalazi u potrebi da podigne glas protiv nasilja sugestivnom slikom. To je način koji kao umjetnik najbolje zna. Fotografijama prijateljica lica sređenih kazališnom šminkom, Gojević podiže glas i protestira protiv zavjeta šutnje. Robert Gojević u studijskim fotografijama starinskih portreta prepoznaje snagu protesta i kritiku društva koju bismo mogli pripisati angažiranoj umjetnosti i novim medijima. Gojevićeva angažiranost je jasna, kritika društva nepomirljiva, a poruka glasna: stvarne žrtve nasilja trebaju potporu svih nas.

Izložba “Žene šute i skrivaju svoje lice” postavljena je na postamentima ispred Grada Rijeke na Korzu od 17. do 25. rujna, a rezultat je suradnje SOS Rijeka – Centar za nenasilje i ljudska prava, Udruge za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter, Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije. Izložba objedinjuje angažirane portrete autora Roberta Gojevića s narativom koji nastoji prikazati kompleksnost nasilničkih odnosa.

Politički forum na visokoj razini održan je u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku, SAD, od 9. do 18. srpnja. Ove godine je Republika Hrvatska izlagala svoje prvo volontersko nacionalno izvješće (VNR), koje možete pročitati na ovom linku. Republiku Hrvatsku su predstavljale državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, Zdravka Bušić, stalni predstavnik Republike Hrvatske pri Ujedinjenim narodima u New Yorku, Vladimir Drobnjak, pomoćnica ministrice regionalnog razvoja i fondova EU, Ana Odak, voditeljica službe za globalna pitanja MVEP, Mirta Mandić i prva tajnica u stalnom predstavništvu RH pri UN-u u New Yorku, Dijana Delaye. Ovdje je dostupno izvješće sa sjednice.

Nakon izlaganja izvješća Republike Hrvatske, naša članica Marinella Matejčić je pročitala izjavu civilnog sektora koje su pisali pripadnici i pripadnice organizacija koje rade u zemlji. Izjava je orijentirana na izostanak participacije civilnog sektora u pisanju ranije spomenutog izvještaja, urušavanje ženskih prava, klijentelizam i korupciju, ograničenja financiranja civilnog sektora i sustavnu diskriminiaciju pripadnika/ca LGBTI+ zajednice. Nakon čitanja izjave, postavljena su i dva pitanja. Prvo se odnosi na sudjelovanje civilnog sektora u razvoju Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine, dok je drugo o Akcijskom planu za žensko zdravlje kao važnom alatu za dostizanje Cilja br. 5, odnosno rodne ravnopravnosti. Tijekom formalnog dijela sjednice nije ostalo vremena za odgovor.

Snimku sjednice pogledajte i poslušajte na UN WEB TV-u (izlaganje predstavnice RH počinje od 2:45:00).

Početkom šestog mjeseca 2019. godine smo imale čast sudjelovati na Women Deliver konferenciji koja je održana u Vankuveru u Kanadi. Women Deliver je najveća svjetska konferencija o rodnoj ravnopravnosti i zdravlju, pravima i dobrobiti djevojaka i žena. Naša predstavnica je sudjelovala na konferenciji kao članica PaRitera i bivša polaznica programa Women Deliver Young Leaders.

Prije same konferencije su održane pretkonferencije Generation Now i Women Deliver Young Leaders, na kojima je Marinella Matejčić sudjelovala kao članica temeljne skupine Generation Now (inicijativa koja objedinjuje seksualna i reproduktivna prava i prevenciju HIV-a) i Women Deliver Young Leaders Alumni.

Tijekom same konferencije naša je predstavnica govorila na dva panela, i to na panelu naziva “The Power of Storytelling” u organizaciji HP Inc. i HP Canada i “Respectful People Centered Care Panel” u organizaciji White Ribbon Alliance. Na prvom panelu je govorila o projektu #PričajmoPriče koji je ostvaren u suradnji s Women Deliver i HP Inc., dok je na drugome govorila o nasilju pri porodu i situaciji u Hrvatskoj u odnosu na isto, ali i važnosti implementacije načela reproduktivne pravde i razbijanja silosa u kontekstu reproduktivnih prava.

Podrška HP Inc. radu PaRitera je iskazana i kroz intervju koji je izašao na portalu HP Garage, a kojeg možete pročitati ovdje. Uz formalni dio konferencije, tijekom samog događanja smo aktivno radile na umrežavanju i stvaranju novih prilika za rast i razvoj Paritera kao organizacije.

Around 60 000 activists from various parts of Europe gathered in Verona this weekend to stand in solidarity with their Italian brothers and sisters, but also to join forces in showing that they aren’t willing to give up their rights and freedom. Among them also bravely stood 15 activists from Rijeka, Split and Zagreb.

Oko 60 000 aktivistkinja i aktivista iz raznih dijelova Europe se ovaj vikend okupilo u Veroni kako bi iskazale/i solidarnost s talijanskim sestrama i braćom, ali i zajedničkim snagama pokazale/i kako ne daju svoja prava i slobode. Među njima je hrabro stalo i 15 aktivistkinja iz Rijeke, Splita i Zagreba.