Uz veliki entuzijazam javljamo da nastavljamo s dodjelom nagrade 𝐍𝐨𝐯𝐢𝐧𝐚𝐫𝐤𝐚 𝐠𝐨𝐝𝐢𝐧𝐞, kojom odajemo priznanje novinarkama koje su se istaknule pišući o rodno osjetljivim temama.
Nagrada koja je u 2022. dodjeljena na području Primorsko-goranske županije, dobila je interes šire javnosti i mnoštvo pozitivnih reakcija i iskazanog interesa. Zbog ovoga smo prošle godine održale dodjelu na nacionalnoj razini, te nastavljamo u istom smjeru.
Izbor za nagradu temelji se na aktivnoj participaciji zainteresiranih građana i građanki koji nominiraju svoje favoritkinje, jednostavnim ispunjavanjem Google forme na linku PRIJAVE, do 3.12.24., a nagradu dodjeljuje stručan žiri sastavljen od stručnjakinja iz domene rodne ravnopravnsti i medijske pismenosti. U ovogodišnjem žiriju su Danka Derifaj i Nora Krstulović – novinarke i prošlogodišnje dobitnice nagrade, te Lana Bobić – suosnivačica i/ili članica više aktivističkih inicijativa, organizacija i platformi vezanih uz ljudska prava, posebice ljudska prava žena, izbjeglica, manjinskih i marginaliziranih skupina.
Medijski prostor je dio našeg svakodnevnog života i bitno je da u njemu čitamo i nailazimo na tekstove koji su istiniti, koji su osjetljivi na različite društvene probleme i koji na vidjelo donose priče koji podižu svijest i koji potiču na društvene promjene, naročito uz probleme koji se tiču rodne diskriminacije, seksizma i mizoginije. Ovom nagradom želimo pokazati da se novinarke koje ovakve priče donose na zaslone gledatelja izrazito cijene i da građani i građanke mogu obraćaju pažnju na benefit kojim pridonose društvu.
Pozivamo vas da nominirate svoju omiljenu novinarku koja kroz svoj rad:
se svjesno bori protiv stereotipa;
podjednako koristi glasove stručnjakinja i stručnjaka iz određenog područja;
ne povodi za dvostrukim standardima pri izvještavanju;
ne koristi stereotipne prikaze muškaraca, žena i osoba drugih rodnih identiteta;
objašnjava kontekst priče na kojoj se temelji medijski izvještaj;
koristi rodno osjetljiv jezik.
prepoznaje kako se različiti oblici diskriminacije, uključujući klasna pitanja, preklapaju i oblikuju iskustva marginaliziranih skupina, te se zalaže za socijalnu pravdu
Do sada smo titulom Novinarke godine okrunile:
Mateu Krmpotić, koja problematizira aktualne provokativne teme kroz rodno osjetljivu leću i s gošćama i gostima iz različitih područja
Danku Derifaj, koja godinama suobličuje i mijenja hrvatski medijski prostor, razotkrivajući afere, osiguravajući prostor za važne teme o kojima je naprosto lakše šutjeti u društvu poput našega.
Noru Krstulović, zbog njezinog predanog, kontinuiranog i analitičkog rada na razotkrivanju problema hrvatske kulturne scene.
Vaša podrška može napraviti razliku – nominirajte svoju omiljenu kandidatkinju!
Jako smo sretne i ponosne da možemo najaviti pokretanje nove aktivnosti naše udruge!
PaRiter od svojih početaka osjeća veliku podršku zajednice, a sada želimo vratiti tu podršku kroz konkretan doprinos. Od samog osnutka postoji želja i vizija da se jedan dio našeg rada posveti direktnom susretu s ljudima u vidu besplatnog savjetovališta i sad je došao taj trenutak 🙂
Svakog je dana sve jasnije kako je briga o mentalnom zdravlju neizostavni dio rada na osnaživanju pojedinaca da budu aktivni, svjesni i kritični članovi i članice zajednice. Sve je jasnije kako se ne možemo boriti protiv kulture nasilja i patrijarhalnih sustava opresije bez podrške mentalnom i emocionalnom stanju ljudi koje je temelj za prepoznavanje i borbu protiv diskriminacije, socijalne isključenosti i zlostavljanja.
Savjetovalištem želimo dati svoj doprinos zajednici u izgradnji osjećaja vlastite vrijednosti i sposobnosti da zahtijevamo jednakost, slobodu i pravdu za sebe i druge. Mentalno zdrava i otporna osoba može tražiti za sebe ono što joj je potrebno, može postaviti granice i suprotstaviti se, može reći ne. Može pružati podršku i ljubav onima oko sebe, može biti kreativna i uporna u svom radu, ma čemu god da je posvećen. Mentalno zdrava i otporna osoba može mijenjati svijet 🙂
Pariterovo savjetovalište kreće s radom dok čitate ove retke, a sve informacije možete naći OVDJE.
Prava koja imamo nisu nam dana nego smo se za njih borile! Nažalost, politika koja kreira institucije kroz koje prakticiramo ta prava vrlo često ostanu na minimumu ili ograničavanju tih prava. Zato je suradnja, povezivanje s drugim zemljama i praćenje rada institucija ključno u unapređenju svih ljudskih prava.
Pariter je feministička organizacija koja se amplificiranjem ženskim glasova bori protiv strukturalnog rodno-uvjetovanog nasilja. Taj rad se temelji na doticaju sa stvarnošću, istraživanjima, edukacijama te zagovaranjem. Svjedočimo zabrinjavajućim trendovima koji sužavaju prostor za reproduktivna i seksualna prava žena. To uključuje konzervativne desničarske prosvjede koji su uvezeni u Hrvatsku iz drugih zemalja (poput Poljske), kao što su Hod za život, Klečavci i Marijini ratnici koji direktno ugrožavaju prava žena. Također, prisutan je trend priziva savjesti u medicinskoj struci, započet 2003. godine, koji i dalje traje te nema tendenciju smanjivanja; u velikom postotku bolnica se koristi protuustavno.
Zbog toga smo odlučile raditi na izgradnji i povezivanju različitih alata za monitoring ženskih prava u javnozdravstvenom sustavu kroz projekt Catalyst of Change: Supporting a Vibrant Civil Society. U suradnji s profesionalnom istraživačicom Ksenijom Klasnić te aktivistkinjama iz civilnog društva razvit ćemo upitnik koji će zajedno s zakonodavnom analizom doprinijeti stvaranju monitoring alat za seksualna i reproduktivna prava i zdravlje žena. U Hrvatskoj postoje feminističke organizacije koje svaka na svoj način doprinose zagovaranju i napredovanju seksualnih i reproduktivnih prava i zdravlja žena. U borbi za njihovo puno ostvarenje moramo biti ujedinjene, suradnički nastrojene, dijeliti informacije i usuglasiti taktike.
Primjetan je nesrazmjer između statističkih podataka koje vodi nacionalno statističko tijelo za javno zdravstvo i podataka koje posjeduju bolnice, osobito u slučajevima koji se odnose na reproduktivno zdravlje žena. Početkom 2024. još uvijek nemamo objedinjeni ljetopis za 2022. godinu. Brojni su slučajevi nasilja nad ženama od strane ginekologa u javnim ustanovama tijekom trudnoće, poroda i rutinskih pregleda. Žene su kroz kampanju #prekinimošutnju podijelile svoja svjedočanstva (preko 1000 prikupljenih), izvješća su predana UN-u i drugim europskim institucijama te su izdane poražavajuće preporuke za Hrvatsku. Nažalost, te preporuke nisu implementirane u zdravstveni sustav, a nedostaje transparentno praćenje poboljšanja u zdravstvenom sustavu.
To želimo mijenjati! Želimo sustavno unaprijediti i održati seksualna i reproduktivna prava i zdravlje žena u Hrvatskoj. Odmah, sada, zajedno, suradnjom i skretanjem pozornosti na svaki propust koji ugrožava prava koja imamo.
Ova priča kreće u lipnju 2023. i nismo sigurne kada završava, ali smo sigurne da ju svakako moramo nastaviti. Kada smo prije nešto više od godinu dana intuitivno bez prevelike analize i čitanja zaključile da je novo izdanje Priručnika o skrbi vezanoj za pobačaj koji je izdala Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) izuzetno važan nismo mogle ni sanjati o riječima koje ćemo čuti na razgovoru kojeg smo organizirale 9. srpnja 2024. Tada nismo ni znale da će se priručnik nakon vrijednog rada prevoditeljica Eve Fućak i Andree Rudan te lektorske intervencije Jane Pamuković zvati “Priručnik o skrbi vezanoj za pobačaj”. Iako na oko nezgrapnog naslova, priručnik zaista priča o skrbi i to baš o skrbi vezanoj za pobačaj. Pitam se je li nam taj naziv nezgrapan zbog našeg jezika ili zato što nam je skrb (briga o drugima, u ovom kontekstu o pacijenticama) kada pričamo o reproduktivnom zdravlju unutar našeg zdravstvenog sustava zapravo nedosanjani san. Hrvatska politika neodvojiva od sustava javnog zdravstva oduzima ženi autonomiju nad vlastitim tijelom i opetovano pokazuje kako je javni zdravstveni sustav zarobljen u rukama patrijarhalno-klerikalnih ideja.
Dio podrške u procesu prijevoda i prezentacije priručnika pružile su nam dr. sc Jasenka Grujić i Magdalena Kurbanović, univ. bacc. obs., mag. med. techn., IBCLC, koje smo pozvale na ovaj razgovor zbog njihove stručnosti, iskustva i razumijevanja. Kako bismo sve što sam priručnik nudi približile kolegicama iz civilnog sektora, koje godinama rade na poboljšanju kvalitete seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava u Hrvatskoj, pozvale smo i feminističku aktivistkinju Lanu Bobić.
Uvodna izlaganja Jasenke Grujić, Magdalene Kurbanović i Lane Bobić jasno su nam još jednom dala do znanja koliko je intersekcionalni pristup ovoj temi nužan ako želimo vidjeti promjene unutar zdravstvenog sustava. SZO to naglašava još od 2003. kada su objavili prvo izdanje smjernica. U najnovijem izdanju (2023.) element ljudskih prava nije samo pasus ili odjeljak u priručniku već je cijeli priručnik nerazdvojivo prožet ljudskim pravima te kao takav šalje jasnu poruku da pristup i skrb o pacijenticama ne možemo promatrati izvan okvira ljudskih prava.
Kroz razgovor o istraživanju o dostupnosti pobačaja koje je provodila 2023. kako bi naglasila količinu nerazumijevanja i prepreka unutar ginekološke struke i zdravstvenog sustava u kontekstu transparentnosti i dostupnosti informacija Jasenka Grujić nam je zorno prikazala da je pobačaj unatoč zakonskoj regulativi u Hrvatskoj najčešće nedostupan. Dr. Grujić je naglasila važnost edukacije i uključivanja primalja u skrb vezanu uz pobačaj koja bi donekle rasteretila trenutno preopterećeni zdravstveni sustav te osnažila primalje za rad u domeni reproduktivnog zdravlja. Primalje su osim medicinskih djelatnica i važne zbog ostvarivanja ravnopravnog odnosa s pacijenticama, pružanja informacija, te pomoć pacijenticama u ostvarivanju prava na izbor.
Perspektiva primaljstva u koju nam je uvid pružila Magdalena Kurbanović daje nam jasan prikaz svega što primalja može i što bi ona u svom svakodnevnom radu i trebala raditi. Istaknula je da hrvatski sustav ne oduzima autonomiju samo pacijenticama već i ženama koje unutar sustava rade. Uz ginekologe/inje, tu su i primalje – stručne osobe javnog zdravstva koje imaju vještine za izvođenje pobačaja. Ono što nedostaje jest proširenje opsega prakse na koju im je dano pravo. Njihova prisutnost u vršenju pojedinih segmenata medicinske prakse mogla bi rasteretiti sustav te unaprijediti njegovu osjetljivost i funkcionalnost. Primalje nisu samo asistentice liječnicima, one jesu i moraju biti samostalne zdravstvene djelatnice. Posebno nam je bilo drago čuti kada je izrazila nadu da će uskoro upravo ovaj priručnik postati dio stručne literature za primalje na Zdravstvenim studijima.
Na završetku, Lana Bobić je predstavila dokument o Primjeni smjernica iz Priručnika o skrbi vezanoj za pobačaj, na kojem smo uz njenu stručnu podršku radile proteklih mjesec dana. Posebno je naglasila štetne prakse i manipulacije kojima su žene izložene, a koje medicinsko osoblje koristi kako bi ih obeshrabrilo u donošenju vlastitih odluka. Znajući za te prakse, usmjerile smo se na znanstveno utemeljene preporuke koje ne zahtijevaju zakonske izmjene (podsjetimo se, zakon nije mijenjan od 1978.) i koje imaju za cilj olakšati ženama pristup pobačaju, osigurati im poštovanje od strane medicinskog osoblja i pružiti neusporedivo bolju skrb od one koju sada primaju.
Govornice su zajedno istaknule važnost činjenice da besplatan, dostupan i siguran pobačaj doprinosi smanjenju opterećenja zdravstvenog sustava te samim time poboljšava kvalitetu usluge zdravstvenog sustava.
Pravo na prekid trudnoće u Hrvatskoj je ugroženo. Rodno uvjetovano nasilje je u porastu, u hrvatskom obrazovnom sustavu ne postoji seksualna edukacija, u zdravstvenom sustavu ženama se uskraćuje pravo na informiranje o kontracepciji, dok je seksualnost na općoj društvenoj razini – tabu tema. Nužno je da ove okolnosti i kontekst transformiramo tako da u centar rasprave stavimo ženu kao temeljnu jedinku seksualnog i reproduktivnog prava i zdravlja. Priručnik o skrbi vezanoj za pobačaj Svjetske zdravstvene organizacije alat je koji pokazuje načine kako doći do ovih transformacija, uvijek imajući u svom fokusu onu zbog koje i postoji – ženu.
Za kraj ne smijemo zaboraviti da pitanje pobačaja nije isključivo žensko nego i klasno pitanje, to je pitanje izbora, javnog zdravstva, ali i šireg konteksta ženskih (radnih) prava. Svaka žena mora imati slobodu odlučivanja o vlastitoj reprodukciji.
Posljednjih nekoliko godina u suradnji s radijem Korzo produciramo feminističku emisiju Radioaktivna koja svaki treći četvrtak u mjesecu ugošćuje jednu snažnu ženu. Dosadašnje gošće bile su naše prijateljice, susjede, radnice, majke, aktivistice, stručnjakinje, umjetnice, borkinje za ljudska prava i još mnogo toga.
Želimo u radijski eter nastaviti dovoditi strašne žene i širiti njihov društveni doticaj kroz radijske frekvencije. Tražimo volontersku podršku u produkciji emisije, a zauzvrat nudimo suradnju, mentorstvo, pristup edukacijama i seminarima u civilnom sektoru i drugarstvo.
Ako ti se sviđa ovaj koncept i misliš da svojim idejama možeš unaprijediti njegov daljnji rad i razvoj, a uz to imaš dodatne vještine koje tražimo – javi nam se!
Zanima te radio kao medij
Zanima te produkcija radijske emisije
Zanima te feminizam i aktivizam u društvu
Znaš se koristiti alatima za snimanje zvuka
Fleksibilna si i voliš raditi u timu
Možeš izdvojiti pet dana u mjesecu za volontiranje u idućih godinu dana
Pošalji svoje kratko motivacijsko pismo na:
Prijave primamo do 23.08.2024., a potom ćemo ti se javiti za kratki razgovor.
Tražimo jednu volonterku te ćemo u slučaju većeg broja prijava morati napraviti selekcijski odabir.
Odnedavno je naša udruga formirala novi radni tim i sastavila novi strateški plan za idućih pet godina. U srce našeg rada postavile smo seksualno i reproduktivno zdravlje i prava i cjelovitu seksualnu edukaciju. Na valu svježe i nove energije želja nam je proširiti naše članstvo i ostvarivati nove suradnje!
Svakog utorka od 11 do 14 sati otvorena su vam naša vrata u ulici Blaža Polića 2 na 4. katu da biste se mogli_e upoznati s nama i našim radom, saznati više o tome što znači biti član_ica udruge i da li je takvo nešto za vas! Nije potrebna najava, a čeka vas kava i snack 🙂
Naša borba za obrazovanje, dostojanstveni pristup zdravstvenim uslugama i promjenu društvene klime i zakona u smjeru rodne ravnopravnosti uključuje raznolike i brojne aktivnosti – od Festivala menstruacije, radio emisije Radioaktivna, provođenja Žive knjižnice, dodjele nagrade za Novinarku godine preko prevođenja i publiciranja važnih teorijskih i praktičnih feminističkih i stručnih radova, uključivanja u nacionalne i međunarodne kampanje u borbi za izmjenu zakona i regulativa koji se tiču ženskih prava, edukacija o rodnoj ravnopravnopravnosti, cjelovitoj seksualnoj edukaciji i mentalnom zdravlju za srednjoškolce, pa do kompleksnijih projekata koji se tiču uvođenja rodno osjetljivog pristupa u obrazovne ustanove i uključuju istraživanja, suradnje i višegodišnji razvoj aktivnosti, a uskoro planiramo otvoriti i savjetovalište za mlade!
Najvažnije nam je da vjeruješ uvrijednosti, misiju i viziju Paritera te da imaš malo slobodnog vremena, energije i volje doprinijeti našem djelovanju. Nisu potrebna nikakva posebna predznanja ni iskustva, a pomoć nam treba s raznim stvarima, od vrlo jednostavnih do zahtjevnijih zadataka, ovisno o tvojim željama i mogućnostima. Više o projektima na kojima radimo možeš pročitati u nastavku ili na našem webu.
Ako ti sve ovo zvuči zanimljivo i važno kao nama, želiš podržati naš rad simbolično ili sasvim praktično – svojim znanjem, vremenom i suradnjom – svakako navrati do našeg ureda ili se javi mailom na
Svjetska zdravstvena organizacija je prvo izdanje Priručnika o skrbi vezanoj za pobačaj objavila 2003. godine te se otada preveo na razne jezike diljem svijeta kako bi praksu, preporuke i iskustva prenio onima koji svakodnevno rade u skrbi vezanoj za pobačaj. Riječ je o medicinskom priručniku te su prijevod najčešće radile stručne organizacije. Kako u Hrvatskoj živimo u društvu u kojem struka ignorira skrb vezanu za pobačaj – tog posla se uhvatilo civilno društvo.
Priručnik o skrbi vezanoj za pobačaj je priručnik za zajednicu. On donosi upute nacionalnim, regionalnim i lokalnim tvorcima politika, provoditeljima i voditeljima programa seksualnog i reproduktivnog zdravlja, članovima organizacija civilnog društva, zdravstvenim radnicima i osobama kojima je potreban skrb vezana za pobačaj.
Predsjednica Međunarodne federacije ginekologije i opstetricije FIGO, doktorica Anne-Beatrice Kihara, istakla je: “Pobačaj nije samo bitno zdravstveno pitanje; pristup skrbi vezanoj za pobačaj izravno je povezan s reproduktivnom i socijalnom pravdom. Dokazi jasno pokazuju da su oni kojima je uskraćen pristup pobačaju izloženi najvećem riziku od smrti i invaliditeta majki, a nije slučajno da oni također predstavljaju žene, djevojke i trudne osobe koje su tijekom povijesti marginalizirane, diskriminirane, žive u krajnjem siromaštvu, iz ruralnih su sredina i adolescentice su. FIGO je dio nezaustavljivog pokreta zagovornika pobačaja koji neće odustati od svoje dužnosti pružanja zdravstvene skrbi i socijalne pravde.”
Vjerujemo da je hrvatski prijevod jedan pozitivan pomak za skrb vezanu za pobačaj u zajednici u kojoj živimo. Želimo da iz njega učimo i gradimo solidarnost za sve kojima je ova podrška i pomoć potrebna.
Urednice prijevoda su Marija Trcol i Tea Vidović Dalipi. Prijevod s engleskog na hrvatski jezik radile su prevoditeljice Eva Fućak i Andrea Rudan, a stručnu recenzuru dr. sc. Jasenka Grujić.
Danas je održana konferencija za medije u Zagrebu, povodom početka prikupljanja potpisa europske inicijative “My voice, my choice”. Na konferenciji su govorile Nika Kovač iz slovenskog Instituta 8. mart, organizacije koja koordinira inicijativu na europskoj razini te Sanja Cesar i Tea Vidović kao predstavnice inicijative My voice my choice iz Hrvatske. Inicijativu je pokrenuo slovenski Institut 8. mart, a pridružilo joj se čak 18 organizacija iz 9 zemalja Europske unije (EU).
Kako bi osigurale pristup prekidu trudnoće na zahtjev za sve žene i djevojke koje se nalaze u EU pokrenuta je Europska građanska inicijativa (ECI) “My Voice My Choice” čiji je cilj uvjeriti Europsku uniju da je sada vrijeme za rješavanje ovog problema. ECI mehanizam omogućuje građanima izravno sudjelovanje u razvoju politika EU-a. Inicijativa My Voice My Choice ima namjeru skupiti 1 milijun potpisa zahtijevajući da EU učini ono što je u njezinoj moći kako bi osigurala siguran i dostupan pobačaj za sve.
Nika Kovač iz Instituta 8. Mart naglasila je kako “zahtjevamo da EU donese zakonodavstvo kojim bi se stvorio financijski mehanizam koji pomaže državama članicama koje se dobrovoljno pridruže ovoj politici da osiguraju sigurnu skrb o pobačaju za sve one koji joj nemaju pristup.” Prikupljanje potpisa krenulo je u srijedu 24.04.2024. te peticiju možete potpisati ili čitačem e-osobne iskaznice ili unosom OIB-a. Potpisi se prikupljaju na platformi Europske komisije koja je u skladu s GDPR propisima i Vaši podaci će se koristiti samo u svrhu pozicioniranja pitanja dostupnosti pobačaja u EU na zakonodavnu agendu.
Tea Vidović iz hrvatske inicijative je rekla kako je predložena inicijativa My Voice My Choice važna jer bi “rezultirala mehanizmom na razini cijele EU pomoću kojeg bi žene mogle putovati u zemlje koje su se odlučile osigurati uslugu pobačaja, a trošak usluge bi u potpunosti pokrivala Europska komisija”. Pobačaj je osnovna zdravstvena potreba za milijune žena i djevojaka. Procjenjuje se da na globalnoj razini jedna od četiri trudnoća svake godine završi pobačajem.
Sanja Cesar, također iz hrvatske inicijative, nadovezala se na rečeno i rekla “diljem EU milijun žena i djevojaka nema pristup ovoj medicinskoj usluzi. Pristup legalnoj i sigurnoj medicinskoj usluzi onemogućen je ili otežan nizom faktora. Na primjer, odbijanjem pružanja usluge radi zakonskih odredbi, ili tzv. „priziva savjesti“ (odbijanje pružanja medicinske usluge radi osobnih vjerovanja), ili radi visine cijene postupka, ili nedostupnosti informaciju”.
Sve govornice na konferenciji usuglašene su da su zahtjevi inicijative vrlo jednostavni: usluga prekida trudnoće na zahtjev mora biti sigurna, legalna i dostupna. Bez kompromisa.
U Europi čak 20 milijuna žena nema pristup svim aspektima zdravstvene skrbi, odnosno sigurnom i legalnom pobačaju. U nekim zemljama Europske unije žene i danas umiru radi zabrane pobačaja na zahtjev, ili radi nedostupnosti moraju koristiti alternativne načine osiguranja zdravstvene skrbi.
Danas je održana konferencija za medije u Rijeci, povodom priključivanja Hrvatske europskoj inicijativi “My voice, my choice”. Na konferenciji su govorile Petra Meterc i Tanja Matijašević iz slovenskog Instituta 8. mart, organizacije koja koordinira inicijativu na europskoj razini te Marija Trcol i Marinella Matejčić kao predstavnice inicijative My voice my choice iz Hrvatske. Inicijativu je pokrenuo slovenski Institut 8. mart, a pridružilo joj se čak 18 organizacija iz 9 zemalja EU.
Petra Meterc iz Instituta 8. Mart naglasila je kako je Institut pokrenuo ovu akciju jer je nedopustivo da žene u Europi umiru radi nedostupnosti pobačaja. “Neprihvatljivo je da se u nekim zemljama Europske Unije, poput Austrije i Hrvatske, žene suočavaju s financijskim preprekama koje im onemogućuju pristup pobačaju jer nije besplatan. Neprihvatljivo je da u mnogim područjima diljem Europe, poput Italije i Španjolske, pobačaj nije dostupan zbog nedostatka pružatelja usluga. Neprihvatljivo je da žene iz Poljske i Malte i danas umiru radi nedostupnosti pobačaj. Pravo na pobačaj je ljudsko pravo, a pristup njemu temeljna zdravstvena zaštita”. Peterc je navela je kako su zahtjevi inicijative vrlo jednostavni: žele da svi u Europskoj Uniji imaju pristup sigurnom pobačaju, bez obzira tko su i odakle dolaze.
Ova europska inicijativa ujedinjuje organizacije preko europskih granica, iz različitih zemalja, odnosno Slovenije, Španjolske, Finske, Poljske, Irske, Francuske, Austrije, Italije i sada Hrvatske.
Građani i građanke Europske unije imaju pravo i mogućnost davati izravne prijedloge Europskoj komisiji i zahtijevati konkretne promjene. Korištenjem ove mogućnosti zahtijevamo da EU donese zakonodavstvo kojim bi se stvorio financijski mehanizam koji pomaže državama članicama koje se dobrovoljno pridruže politici osiguranja pristupna zdravstvenoj usluzi, odnosno pobačaju na zahtjev svim ženama kojima je potreban. Nužno je prikupiti milijun potpisa iz najmanje 7 zemalja EU da bi ova Europska građanska inicijativa (European citizens’ initiative – ECI) predstavila zahtjev Europskoj komisiji i EU Parlamentu. TanjaMatijašević naglašava da je cilj ove europske inicijative prikupiti dostatan broj potpisa do EU izbora, kako bi novi sastav Europskog parlamenta mogao odlučiti o ovoj inicijativi na samom početku svog mandata. Nadalje, navela je kako: “Naš prijedlog ne zadire u nacionalne zakone država članica. Mehanizam koji predlažemo zahtijeva da Komisija upotrijebi svoje nadležnosti kako bi pomogla državama članicama u njihovim aktivnostima u pružanju zdravstvenih usluga i zaštiti ljudskog zdravlja i reproduktivnih prava.”
Iz Hrvatske u ovoj inicijativi za sad sudjeluju Centar za građanske inicijative, Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje – CESI, Udruga roditelji u akciji – RODA, Dugine obitelji, Domine, Lana Bobić i Dunja Bonacci Skenderović, Daniela Drandić te Pariter i Zaklada SOLIDARNA.
Kroz 18 mjeseci i u suradnji sa stručnjakinjama, školama i udrugama, kreirat ćemo priručnik za korištenje metode Žive knjižnice!
Projekt “Živa knjižnica – ne sudi knjigu po koricama” adresira problem diskriminacije manjinskih skupina, netrpeljivost, ksenofobiju i homo/trans/bifobiju koja je uvelike prisutna u hrvatskom društvu, posebice u manje razvijenim područjima, a uz koju je često usko vezano i nasilje. Također adresira nedostatak sadržaja za mlade u manje razvijenim gradovima RH, što pokazuju brojna pojedinačna istraživanja kvalitete života mladih u manjim sredinama.
Metoda žive knjižnice pomaže u razbijanju stereotipa i predrasuda te potiče empatiju i poštovanje prema drugima vodeći se načelima Povelje Europske unije o temeljnim pravima. Također pomaže u promicanju dijaloga i razumijevanja među različitim zajednicama, kao i povećanju svijesti o utjecaju diskriminacije i predrasuda na pojedince i društvo u cjelini. Na taj način, Živa knjižnica može biti snažan alat u prevenciji diskriminacije i promicanju ljudskih prava i socijalne pravde.
Kako bi se osigurao što širi utjecaj ove metode na pozitivne promjene, planiramo aktivnosti:
1. Jačanje kapaciteta udruge za osposobljavanje drugih organizacija u provođenju ŽK te za poboljšanje kvalitete ŽK učenjem od iskusnije organizacije.
2. Izrada priručnika za provođenje ŽK u školama i zainteresiranim organizacijama.
3. Promocija priručnika u manje razvijenim dijelovima HR i podrška pri organizaciji ŽK.
4. Javna kampanja – podizanje svijesti građana i građanki o europskim vrijednostima kroz promociju ŽK te poticanje na inkluzivno volontiranje u svrhu osnaživanja manjinskih skupina.
*Program Impact4Values sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
*Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
U siječnju smo započele s novim projektom u sklopu Impact 4 Values programa Europske unije čiji je glavni cilj kreiranje priručnika za provođenje Žive knjižnice! Ideja je da omogućimo obrazovnim radnicima i radnicama, youth workerima i svima zainteresiranima da samostalno provode ovu aktivnost u svojim zajednicama, da ih senzibiliziramo i osnažimo za kreiranje ŽK na način koji ima najviše smisla u njihovim lokalnim kontekstima.
Prvi korak ka ovom cilju jest da se i same malo osnažimo 🙂 Zato smo pozvale Human Rights Academy iz Norveške da nam održe trodnevnu radionicu o tome kako educirati druge na temu ljudskih prava i demokracije.
Prvog dana smo razgovarale o pojmu slobode. Osvijestile smo važnost iskustvenog učenja – ako omogućimo ljudima da zamišljaju što je za njih sloboda i koliko im je važna, puno će lakše s tog mjesta osjetiti što znači kad je nekome ta sloboda uskraćena. Idući dan fokusirale smo se na Opću deklaraciju o ljudskim pravima, proces kojim se ona formirala u dokument kakav je danas i koliko nam može biti korisno koristiti je kao edukacijski alat. Za kraj smo učile o Norveškom kontekstu i dobile pregršt korisnih primjera i još više alata za kreativne i participativne načine rada i edukacije drugih.
Sad nam slijedi glavni dio posla – osmišljavanje i izrada priručnika u suradnji sa stručnjakinjama, psihologinjama i obrazovnim radnicama; osvježavanje vizualnog identiteta Žive knjižnice i predstavljanje priručnika u šest županija RH!
Veselimo se!
____________________________________________
*Program Impact4Values sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
*Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Kada je riječ o odabiru karijere, mlade se žene često nađu na raskrižju. Suočene su s društvenim predrasudama koje ih odvraćaju od područja koja se tradicionalno smatraju “muškima”, unatoč velikoj potražnji, povećanom društvenom priznanju i boljoj plaći koju ta zanimanja često nude. Osim toga, mnoge se žene suočavaju s preprekama u napredovanju u tim područjima, što ih ometa u potrazi za ispunjenom karijerom. Razumijevanje zašto te razlike i dalje postoje i istraživanje učinkovitih strategija za njihovo ublažavanje ključno je za poticanje pravednijeg i uključivijeg društva.
Potpora ženama u ostvarivanju njihovih profesionalnih težnji:
Završna konferencija projekta JOIN THE GAME, sufinanciranog iz programa Erasmus+ Europske unije i organiziranog u suradnji s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom (EESC), imala je za cilj istražiti strategije za podršku ženama u ostvarivanju njihovih profesionalnih aspiracija, bez ograničenja rodnih stereotipa i promicanja njihovog sudjelovanja u tradicionalno “muškim” domenama.
Europsko civilno društvo poslalo je 24. siječnja otvoreno pismo predsjednicama Europske komisije i Europskog parlamenta i belgijskom predsjedništvu Vijeća Europske unije. Potpisnici pisma pozivaju tri glavne institucije Europske unije uključene u postupak odlučivanja EU-a da poduzmu konkretne mjere za provođenje otvorenog, transparentnog i redovitog dijaloga s organizacijama civilnog društva u svim područjima politika, u skladu s člankom 11. Ugovora o Europskoj uniji.
Otvoreno pismo pokrenuli su Skupina organizacija civilnog društva Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) i mreža „Civilno društvo Europe” i ono sadržava konkretne prijedloge za provedbu. Pismo je podržalo ukupno 156 potpisnika iz 26 država članica, među kojima je i Udruga Pariter. Potpisnike čini 39 europskih mreža, 85 nacionalnih organizacija i 60 članova i članica EGSO-ove Skupine organizacija civilnog društva.
Unatoč pravnim odredbama civilni dijalog u institucijama EU-a i dalje je neujednačen i nestrukturiran.
Stoga potpisnici otvorenog pisma #EUCivilDialogueNow pozivaju institucije EU-a da: ● pokrenu međuinstitucijski sporazum o civilnom dijalogu ● u svakoj instituciji uspostave vodeće položaje zadužene za odnose s civilnim društvom ● potiču i promiču intenzivniju suradnju između civilnih i socijalnih aktera, i to na temelju preporuka Konferencije o budućnosti Europe.
Potpisnici predlažu da prvi korak budu komunikacija Europske komisije o jačanju civilnog dijaloga na razini EU-a i prijedlog preporuke o promicanju civilnog dijaloga u državama članicama.
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) savjetodavno je tijelo osnovano Ugovorom iz Rima iz 1957. godine. On savjetuje Europski parlament, Vijeće Europske unije i Europsku komisiju. EGSO je glas organiziranog civilnog društva Europe. Predstavlja poslodavce, radnike i organizacije civilnog društva. Stručno znanje 329 članova i članica pomaže u optimizaciji kvalitete politika i zakonodavstva EU-a. EGSO-ova Skupina organizacija civilnog društva sastavljena je od 106 „drugih predstavnika i dionika civilnog društva, osobito onih u ekonomskom, građanskom, profesionalnom i kulturnom području”.
Njezini članovi i članice dolaze iz organizacija koje: ● zastupaju interese akademske zajednice (stručnjaci iz područja prirodnih znanosti, ekonomisti, sociolozi itd.) ● promiču sudjelovanje i osnaživanje građana ● promiču razvoj civilnog društva ● zastupaju interese potrošača ● rade u području okoliša, baštine i održivog razvoja ● zastupaju interese poljoprivrednika, ribarskih i obalnih zajednica, šumarstva ● promiču zaštitu ljudskih prava (pitanja koja se odnose na djecu, starije osobe, obitelji, rodnu ravnopravnost, marginalizirane i ugrožene skupine, migrante i izbjeglice, manjine, osobe s invaliditetom, žene i mlade) ● zastupaju interese slobodnih zanimanja (odvjetnici, liječnici, inženjeri itd.) ● zastupaju interese malih i srednjih poduzeća i obrta ● promiču socijalnu ekonomiju (dobrotvorne organizacije, zadruge, zaklade, uzajamna društva i socijalna poduzeća).
Opći je cilj Skupine organizacija civilnog društva istinski ojačati participativnu demokraciju u cijeloj Europskoj uniji i osigurati da mišljenja EGSO-a o zakonodavnim prijedlozima EU-a odražavaju interese svih Europljana i Europljanki.
Mreža „Civilno društvo Europe” neprofitna je organizacija osnovana u veljači 2016. čiji je cilj koordinirati organizacije civilnog društva na razini EU-a. Okuplja 22 europske mreže organizacija civilnog društva koje rade na obnovi europskog projekta na temelju zajedničkih vrijednosti ravnopravnosti, solidarnosti, uključivosti i demokracije. Njezini su glavni ciljevi olakšati i omogućiti horizontalni i vertikalni dijalog između europskih organizacija civilnog društva i oblikovatelja politika i ojačati organizacije civilnog društva u njihovim aktivnostima i odnosima s institucijama.
Misija je te mreže doprinijeti priznavanju ključne uloge i vrijednosti neovisnih i pluralističkih organizacija civilnog društva u EU-u u izgradnji i njegovanju demokratskog društva zasnovanog na temeljnim pravima. Ona ujedno radi na stvaranju uvjeta za razvoj snažnog i neovisnog glasa civilnog društva te učinkovitog, otvorenog i strukturiranog civilnog dijaloga na razini EU-a, kao i uspješnog i poticajnog prostora za građansko djelovanje diljem Unije.
Ako želite saznati više o aktivnostima Skupine organizacija civilnog društva, kliknite ovdje.
Aktivistička početnica “Na valovima feminizma” – zbornik je tekstova nastao nakon istoimene Ljetne feminističke škole organizirane u rujnu 2021. godine u Šibeniku, a sad je dostupna i na engleskom jeziku!
Tekstovi u ovoj početnici obuhvaćaju širok spektar tema kojima se Platforma za reproduktivnu pravdu od osnutka 2017. godine bavila: od reproduktivnog nasilja, preko seksualnog obrazovanja, reproduktivnih prava trans, interspolnih i rodno varijantnih osoba, klitopismenosti, do potencijalnih zamki dugoočekivanog zakona o pobačaju u vidu obveznih savjetovanja.
Ovi su tekstovi pisani prije nego je tema dostupnosti pobačaja i javnog zdravlja u Hrvatskoj došla u fokus medija i javnosti prvenstveno zbog hrabrosti Mirele Čavajde te čini sjajnu podlogu za daljnje promišljanje, pisanje, ali i feminističko djelovanje. Publikacija služi i kao upozorenje da se ženska reproduktivna prava sustavno i godinama polagano uništavaju.
Početnica je namijenjena svim budućim i sadašnjim aktivistkinjama i feministkinjama, ali i svima onima koje teme kojima se bavi zanimaju, ali na jednom mjestu nisu mogli naći strukturirane i relevantne informacije.
U prosincu 2023. godine održale smo drugu po redu dodjelu nagrade za Novinarku godine, a po prvi put na razini Republike Hrvatske!
Nakon brojnih pristiglih nominacija građanki i građana, naš tročlani žiri: Marinella Matejčić, Ana Trcol i Nataša Vajagić – je donio konačnu, iako ne samo jednu, odluku 🙂.
Njihova obrazloženja pročitajte u nastavku:
SPECIAL MENTION
“Lana Pukanić nije novinarka, kako je sama primijetila u duhovitom i u domaćem medijskom prostoru rijetkom kritičkom osvrtu na koncert Stjepana Hausera, „najboljeg ljubavnika iz svijeta glazbe s ovih prostora“. Međutim, ovaj žiri smatra da je u konkurenciji za PaRiterovu nagradu za novinarku godine valja posebno spomenuti zbog pronicljivog, temeljitog i autentičnog teksta „Stisak hrvatskih kanselistica”. Jedan je to od ključnih odgovora na najvažniju raspravu o seksizmu u književnosti ove godine. 16. riječki Vrisak u rujnu nam je ponudio sablažnjivu promociju romana Dore Šustić i Zorana Ferića, ali nenamjerno i posljedično, i niz genijalnih, feminističkih glasova koji su „umjesto uskraćivanja prava na govor i pisanje, umjesto zabrane, birali raspravu”. Ništa od toga ne bi se dogodilo, a izrazi duboko utemeljenje patrijarhalne strukture promocije ovaj put bi ostali „nevidljivi i neuhvatljivi“, da nije bilo Dunje Matić i njezina nevjerojatno hrabrog teksta „Vrisak hrvatskih feminista”. Dunja se nije našla na popisu nominiranih novinarki, no žiri smatra da se, u ime solidarnosti, autorica tekst mora nagraditi, odnosno posebno spomenuti.”
NOVINARKE GODINE
“Mogle bi reći da je ova nagrada za Novinarku godine obilježena radom hrabrih novinarki u i za kulturu. Stoga s ponosom objavljujemo da je jedna od dvije Novinarke 2023. godine – Nora Krstulović! Njezin predan, analitički i kontinuirani rad na razotkrivanju problema hrvatske kulturne scene je upravo jedan od razloga za dodjelu nagrade. Serijom tekstova “O jadu na ADU” ona precizno secira i ukazuje na zlostavljanje i politikanstvo na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu.
Kako feminizam nije jedna žena, tako se niti promjene, kao i u slučaju special mentiona, ne mogu dogoditi bez nadopunjavanja, suradnje i zajedničkog djelovanja u svhu rješavanja problema. Upravo radi toga smo odlučile da je uz Noru Novinarka godine i Danka Derifaj, koja godinama suobličuje i mijenja hrvatski medijski prostor, razotkrivajući afere, osiguravajući prostor za važne teme o kojima je naprosto lakše šutjeti u društvu poput našega. Danka je doajenka hrvatskog novinarstva, hrabra i beskompromisna žena koja radi za dobrobit društva i za dobrobit naše borbe.”
Dodjelu smo održale u Book Caffee-u Dnevni Boravak u Rijeci u neformalnoj atmosferi, a pobjednice su došle iz Zagreba na uručenje nagrade što nam je velika čast i poticaj za daljnji rad 🙂
Fantastični dizajn nagrade izradila je Rina Barbarić!
Hvala svima od srca na sudjelovanju i vidimo se opet krajem 2024.!
At the end of last year, we held in the Children's House with the support of the master of youth work Mirela Pašić, the presentation and testing of the urban game Join The Game, which was created as a pedagogical tool for working with young women and girls to empower them in choosing a career unencumbered by gender stereotypes and prejudices. The event was attended by all interested persons who work with young people, either in the educational system or informally.
We held an unplanned second game presentation event at the Hlojkica Kindergarten in Delnice! We are very happy that there has been interest in adapting this tool to the youngest ages, and we look forward to the possibility of creatively breaking gender stereotypes from an early age. Join The Game offers that possibility as well.
The game is designed in such a way that it can be adapted to different needs and groups of children and young people, both in terms of content and form. Its basic idea is to teach and promote gender equality through breaking gender stereotypes in the field of career and the labor market, but the thematic focus of the game can be adjusted depending on the age and specific needs of the group being worked with. In designing the game, special emphasis was placed on creating a safe space in which every young person will feel respected, and will be encouraged to appreciate diversity and freely express their attitudes and feelings.
Join The Game was developed as an educational and empowering tool for girls and women, but also for other groups of young people, in order to work on abolishing the restrictions imposed by gender stereotypes still present in our society.
Materials for the successful preparation, adaptation, and implementation of the game in Croatian can be found HERE.
*On the Join The Game project, we are working with the project holders Fundacja Laboratorium Zmiany from Poland and partners UVIC - Universitat de Vic (Spain) and Pour La Solidarite (Belgium). The project was financed by Erasmus+ funds from the European Union.
Krajem prošle godine održale smo u Dječjoj kući uz podršku majstorice za rad s mladima Mirele Pašić predstavljanje i testiranje urbane igre Join The Game koja je nastala kao pedagoški alat za rad s mladim ženama, djevojkama i djevojčicama kako bi se osnažile u odabiru karijere neopterećene rodnim stereotipima i predrasudama. Eventu su prisustvovale sve zainteresirane osobe koje rade s mladima, bilo u obrazovnom sustavu ili neformalno.
Neplanirani drugi event predstavljanja igre održale smo u Dječjem vrtiću Hlojkica u Delnicama! Presretne smo što se pokazao interes za prilagodbom ovog alata najmlađim uzrastima i veselimo se mogućnosti kreativnog razbijanja rodnih stereotipa od najranije dobi, a Join The Game nudi i tu mogućnost.
Igra je osmišljena na način da se može prilagođavati različitim potrebama i skupinama djece i mladih, kako sadržajem tako i formom. Njezina osnovna ideja jest učenje i promicanje rodne ravnopravnosti kroz razbijanje rodnih stereotipa na području karijere i tržišta rada, no tematski fokus igre može se prilagoditi ovisno o uzrastu i specifičnim potrebama grupe s kojom se radi. Posebni naglasak u osmišljavanju igre stavio se na kreiranje sigurnog prostora (engl. safe space) unutar kojeg će se svaka mlada osoba osjećati uvaženom, te biti potaknuta na uvažavanje različitosti ali i slobodno izražavanje svojih stavova i osjećaja. Join The Game razvijena je kao edukativni i osnažujući alat za djevojčice i djevojke, ali i za ostale skupine mladih kako bi radili na ukidanju ograničenja koja nameću rodni stereotipi još uvijek prisutni u našem društvu.
Materijale za uspješnu pripremu, prilagodbu i provedbu igre možete vidjeti OVDJE.
*Na projektu Join The Game radimo s nositeljicama projekta Fundacja Laboratorium Zmiany iz Poljske te partnericama UVIC – Universitat de Vic (Španjolska) i Pour La Solidarite (Belgija). Projekt je financiran Erasmus+ sredstvima Europske unije.
Sredinom studenog održala se konferencija “Cjelovita seksualna edukacija u školama” te sastanak s predstavnicama JLRS-ova na kojem su zaposlenice udruga predstavile smjernice i preporuke za uvođenje CSE u škole. Aktivnosti su organizirale Lezbijska organizacija Rijeka „LORI“, Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter, SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava i Udruga „Delta” u okviru projekta “Zdrave veze”.
Na konferenciji su se predstavili rezultati projekta Zdrave veze te okupili relevantni dionici iz različitih sektora s ciljem umrežavanja i mapiranja područja suradnje u domeni osiguranja cjelovite seksualne edukacije (CSE) u školama.
Udruge su podijelile rezultate istraživanja koje su provele o tome što o seksualnoj edukaciji u školama misle učenici, roditelji i školsko osoblje, a predstavili su se i primjeri dobre prakse iz Norveške. Predstavile su se preporuke za jedinice lokalne i regionalne samouprave, te je održan okrugli stol o mogućnostima međusektorske suradnje na kojem su sudjelovale Ivona Nemeth Novak (Viša savjetnica za razvoj civilnog društva i nacionalne manjine, Sisačko-moslavačka županija), Lana Golob (viša savjetnica, koordinatorica za programe Odsjeka za odgoj, obrazovanje i mlade, Grad Rijeka), Anja Rutić (pedagoginja, Srednja škola Ivanec) i Josipa Žic (profesorica biologije, Osnovna škola “Srdoči” Rijeka).
Nakon održane konferencije predstavnice udruga su se sastale s Lanom Golob – voditeljicom Upravnog odsjeka za odgoj, obrazovanje i mlade Grada Rijeke, Ivom Janežić – savjetnicom za razvojne programe Upravnog odbora za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije, Ivonom Nemeth Novak – višom savjetnicom za razvoj civilnog društva i nacionalne manjine Upravnog odbora za obrazovanje, kulturu, šport mlade i civilno društvo Srijemsko-moslavačke županije i Tatjanom Šubat – savjetnicom za programe odgoja i obrazovanja Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje Primorsko-goranske Županije kako bi se zajednički utvrdili prvi koraci za daljnju suradnju i stvorili preduvjeti za ostvarenje nekih od preporuka iz zagovaračkog dokumenta udruga.
Udruge će nastaviti suradnju sa svima zainteresiranima u radu na ovoj važnoj temi.
Aktivnosti su se održale kao dio projekta „Zdrave veze“ kojeg provode Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter, Lezbijska organizacija Rijeka “LORI”, SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava i Udruga Delta. Partneri na projektu su i jedinice lokalne i regionalne samouprave, i to Grad Rijeka i Varaždinska županija, dok su Primorsko-goranska županija i Sisačko-moslavačka županija suradnički partneri. Projekt je podržan s 90.000,00 € kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.
Kao polazište zagovaranja za sustavno provođenje cjelovite seksualne edukacije u školama (CSE) uzimamo UNESCO-ove smjernice koje se temelje na ljudskim pravima definiranim međunarodnim dokumentima te su u skladu sa znanstveno utemeljenim informacijama. Dokument se poziva na istraživanje “Ispitivanje potreba i stavova o uvođenju cjelovite seksualne edukacije u osnovne i srednje škole na području PGŽ-a, SMŽ-a i VŽ-a” (2023) koje je provedeno u sklopu projekta Zdrave veze.
Preporuke za jedinice lokalne i regionalne samouprave temelje se na sljedećim zaključcima iz istraživanja: nastavno i stručno osoblje iskazuje potrebu za edukacijama i radnim materijalima iz područja CSE-a te im je potrebna podrška u provedbi CSE-a. Cilj je ovih preporuka potaknuti jedinice lokalne i regionalne samouprave na osiguravanje podrške školama u trenutnim okvirima provedbe, u kojima se sadržaji CSE-a provode kao dio međupredmetne teme Zdravlje i drugih međupredmetnih tema, ali bez adekvatne podrške, praćenja i evaluacije. Ipak, za kvalitetnu provedbu potrebno je osigurati provođenje CSE-a kao zasebnog predmeta, čemu bi se dugoročno trebalo težiti.
*Projekt “Zdrave veze” provode SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava, Lezbijska organizacija Rijeka “LORI”, Udruga Delta, Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter, jedinice lokalne samouprave: Grad Rijeka i Varaždinska županija, te nevladina organizacija KUN Center for Equality and Diversity iz Norveške. Projekt “Zdrave veze “ je podržan s €90.000,00 financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru Europskog gospodarskog prostora iz Programa Fonda za aktivno građanstvo u Hrvatskoj.
Pozivamo vas na konferenciju “Cjelovita seksualna edukacija u školama” koja će se održati u Rijeci (RiHuB, Ul. Ivana Grohovca 1/a) u srijedu, 15. studenog s početkom u 11 sati. Konferenciju organiziraju Lezbijska organizacija Rijeka „LORI“, Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter, SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava i Udruga „Delta” u okviru projekta “Zdrave veze”.
Cilj konferencije je predstaviti rezultate projekta Zdrave veze te okupiti relevantne dionike iz različitih sektora s ciljem umrežavanja i mapiranja područja suradnje u domeni osiguranja cjelovite seksualne edukacije (CSE) u školama. Stoga pozivamo odgojno obrazovne djelatnike i djelatnice u osnovnim i srednjim školama, udruge, roditelje, predstavnike i predstavnice gradova i županija te sve ostale zainteresirane da nam se pridruže u razgovoru o uvođenju kvalitetne seksualne edukacije u osnovne i srednje škole.
Na konferenciji ćemo podijeliti rezultate istraživanja o tome što o seksualnoj edukaciji u školama misle učenici i učenice, roditelji i školsko osoblje, a nadahnut ćemo vas i dijeljenjem primjera dobre prakse iz Norveške. Konferencija je zamišljena i kao prostor za suradnju, povezivanje i razmjenu iskustava o postojećim praksama u provedbi CSE.
Molimo vas da obavezno potvrdite svoje sudjelovanje na mail udruge LORI: najkasnije do 13. studenog 2023. Broj mjesta na konferenciji je ograničen, a prednost ćemo dati onima koji su se ranije prijavili.
Konferencija će se održati kao dio projekta „Zdrave veze“ kojeg provode Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter, Lezbijska organizacija Rijeka “LORI”, SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava i Udruga Delta. Partneri na projektu su i jedinice lokalne i regionalne samouprave, i to Grad Rijeka i Varaždinska županija, dok su Primorsko-goranska županija i Sisačko-moslavačka županija suradnički partneri. Projekt je podržan s 90.000,00 € kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.
Izuzetno nam je zadovoljstvo obavijestiti sve naše pratiteljice i pratitelje da ulazimo u drugu godinu poticanja rodno osviještenog novinarstva dodjeljujući nagradu “Novinarka godine“.
Vrlo uspješna provedba pilot projekta u 2022. godini koji se provodio na lokalnoj razini, odnosno na razini Primorsko-goranske županije, uz mnoštvo pozitivnih reakcija, iskazanog interesa te participacije šire javnosti, potakla nas je da nastavimo praksu podržavanja i osnaživanja naših novinarki i u 2023. godini, ali ovoga puta projektom koji obuhvaća cijelo područje Republike Hrvatske.
Izbor za nagradu temelji se na aktivnoj participaciji zainteresiranih građana i građanki koji nominiraju kandidatkinje, jednostavnim ispunjavanjem Google forme na linku PRIJAVE, u periodu od 23. listopada do 20. studenog 2023. godine, a nagradu dodjeljuje stručan konzorcij sastavljen od stručnjakinja iz domene rodne ravnopravnosti i medijske pismenosti. Nagrada potiče osnaživanje svjesne borbe protiv stereotipa, uravnoteženosti glasova stručnjakinja i stručnjaka pri obrađivanju tema određenog područja, izvještavanje bez dvostrukih standarda, korištenje rodno osjetljivog jezika te objašnjavanje konteksta priče o kojoj se izvještava.
U zadnje vrijeme porast rodno uvjetovanog nasilja i izuzetno nekvalitetno te pristrano izvještavanje o njemu u mainstream medijima, dodatni nam je poticaj za ovaj način osnaživanja novinarki i podizanja svijesti o dobrim medijskim praksama prilikom izvještavanja, kako bi informacije prenesene javnosti bile konkretne, kontekstualizirane, senzibilizirajuće prema društvenim problemima, a ne senzacionalističke i pristrane.
Ovakav oblik podrške osim što podiže svijest o rodno osjetljivom izvještavanju i jeziku u novinarskoj praksi, pomaže i u osnaživanju pozicije novinarki unutar vlastitih redakcija i u odnosu na čitateljstvo, od kojih nerijetko trpe posljedice patrijarhalnih obrazaca, rodne diskriminacije i seksizma te daju „glas obespravljenim ženama“. Također, nagrada koju ćemo dodijeliti rad je ženskog umjetničkog stvaralaštva, čime se potiče i ženska participacija, ravnopravnost i promocija u sferi umjetnosti.
Pridružite nam se u osnaživanju žena u medijima i nominirajte svoju favoritkinju!
Idućeg vikenda počinje nam 7. Festival queer i feminističke kulture Smoqua! Tema 7. izdanja festivala „Zauzimanje prostora“ u središte postavlja pitanje sigurnosti i otvara put promišljanju o društvenom ugnjetavanju. LGBTIQ+ osobe i žene nerijetko svjedoče o raznim oblicima socijalne isključenosti, zanemarivanja, nevidljivosti i/ili nejednakosti. Jesu li trgovi, klubovi i domovi sigurna mjesta za nas? Jesmo li oslobođene i oslobođeni od straha dok šetamo našim gradovima ili dok koristimo javni prijevoz?
O tome progovaramo zajedno u tri dana Smoque, a s velikim vas zadovoljstvom pozivamo na dvije radionice pod vodstvom KUN Centre for Equality and Diversity iz Norveške:
13.10.2023. /Safe@festival za organizatore/ice događaja
Radionica za organizatore i organizatorice velikih događaja (koncerti, festivali i sl.) o tome kako spriječiti, prepoznati i odgovoriti na seksualno nasilje na festivalima i u drugim javnim prostorima. Naučite kako planirati i organizirati kulturne događaje bez nasilja, uključujući procjenu rizika i sankcije. (OKC Palach, Kružna 8)
14.10.2023. / 14.00 – 16.00 Radionica za mlade: Safe@festival
Radionica za (LGBTIQ+) mlade o seksualnom uznemiravanju, rodno uvjetovanom nasilju i sigurnosti na javnim mjestima na festivalima. Naučite više o različitim oblicima nasilja, kako ih prepoznati i kako na njih reagirati. (OKC Palach, Kružna 8)
Vidimo se na festivalu!
*Radionice se ostvaruju kroz bilateralno partnerstvo s organizacijom KUN (Centre for Equality and Diversity) iz Norveške u sklopu projekta “Zdrave veze”. Projekt „Zdrave veze” podržan je kroz Fond za aktivno građanstvo (Active Citizens Fund Hrvatska) sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.
Sa zadovoljstvom obavještavamo kako u zimskom semestru akademske godine 2023./2024. već petu godinu zaredom kreće kolegij Rod, seksualnost, identiteti – od opresije do ravnopravnosti.
Za one koji/e još ne znaju, riječ je o prvom kolegiju na visokom učilištu u Hrvatskoj koji kroz metodu učenja zalaganjem u zajednici omogućuje studentima/icama upoznavanje s temama ljudskih prava, LGBTIQ tematike, rodne ravnopravnosti, rodno uvjetovanog nasilja, feminističke i rodne teorije te teorije seksualnosti kroz njihovu primjenu u organizacijama civilnog društva i direktan rad u lokalnoj zajednici.
Kolegij je dio redovnog studijskog programa na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta i nudi se kao zajednički sveučilišni kolegij, što znači da ga mogu upisati svi/e zainteresirani/e studenti/ice Sveučilišta u Rijeci diplomskih studija (1. i 2. godina) te studenti/ice 4. i 5.godine integriranih studija.
Velik dio kolegija čini angažman u udrugama koje su, uz Centar za ženske studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci, izvoditeljice kolegija – LORI, PaRiter i SOS Rijeka.
Prema tome, ako želiš učiti o ljudskim pravima i pokrenuti promjene u lokalnoj zajednici, onda je ovo kolegij za tebe!
Upisi kolegija kreću od utorka, 3. 10., do petka, 6.10.2023., a detaljnije informacije u vezi upisa možete naći ovdje na stranicama Centra za ženske studije.
S 27. rujnom završavamo provedbu projekta SPONA– Solidarno u podršci mladima u riziku od siromaštva, socijalne isključenosti i nasilja te mladima u kriznim situacijama! Kroz projekt je 6 organizacija civilnog društva iz Osijeka, Petrinje, Zagreba i Rijeke pripremljeno za rad s mladima u kriznim situacijama i to osobito za rad s mladima iz ranjivih skupina koje se nalaze u riziku od socijalne isključenosti kao što su mladi s problemima u ponašanju i teškoćama u učenju, mladi pripadnici nacionalnih manjina, osobito romske, LGBTIQ mladi, mladi s invaliditetom, mladi koji žive u geografski i infrastrukturno slabije povezanim područjima i drugim ranjivim skupinama.
Što školama treba za kvalitetnu provedbu cjelovite seksualne edukacije? Što o tome misle učenici i učenice, a što roditelji?
U okviru projekta „Zdrave veze“ ispitale smo stanje i potrebe za uvođenjem cjelovite seksualne edukacije (CSE) u osnovne i srednje škole na području Primorsko-goranske, Sisačko-moslavačke i Varaždinske županije i to kroz:
Analizu 50 kurikula osnovnih i srednjih škola
Upitnik za odgojno-obrazovne djelatnike i djelatnice (232 osobe)
Tri fokusne grupe i četiri intervjua s nastavnim i stručnim osobljem (16 osoba)
Tri fokusne grupe s učenicima i učenicama (41 osoba)
Fokusnu grupu s roditeljima (6 osoba)
Izdvajamo neke zanimljive rezultate:
U školskim kurikuluma je od 1.250 pronađenih sadržaja šire povezanih s cjelovitom seksualnom edukacijom samo 13% specifično vezano uz CSE, pri čemu srednje škole imaju veći udio specifičnih sadržaja (20%) od osnovnih škola (6%);
Nastavno i stručno osoblje u školama svoju kompetentnost za provedbu CSE ocjenjuje niže od trojke, a teme iz područja CSE obrađuje manje od polovice ispitanih u Sisačko-moslavačkoj i Varaždinskoj županiji te oko polovice ispitanih u Primorsko-goranskoj županiji;
Nastavno i stručno osoblje ima neutralan ili blago pozitivan stav o uvođenju CSE u sve tri županije i uglavnom je upoznato s pozitivnim utjecajima CSE: smatraju da je važan faktor zaštite psihičkog i fizičkog zdravlja (70% ispitanih), da je učinkovita metoda u smanjenju maloljetničkih trudnoća (67% ispitanih), da je jedan od razloga kasnijeg stupanja u spolne odnose (64% ispitanih) te da je važna metoda prevencije rodno uvjetovanog i seksualnog nasilja (55% ispitanih);
Učenici i učenice osnovnih škola smatraju da teme iz CSE nisu dovoljno zastupljene, a najviše žele učiti o seksualnom zdravlju, utjecaju društvenih medija na sliku o sebi i suočavanju s pritiscima vršnjaka i vršnjakinja;
Učenici i učenice srednjih škola također smatraju da se o seksualnom i reproduktivnom zdravlju u školi priča malo i to na način koji im nije zanimljiv;
Učenici i učenice te ispitani roditelji smatraju da se CSE treba poučavati kroz zaseban izborni predmet.
Istraživački izvještaj može se preuzetiovdje, a u njemu možete još saznati koje teme odgojno-obrazovni radnici i radnice smatraju kontroverznima za poučavanje u školama, misle li da je CSE-u mjesto u školi, koje prepreke vide u svojim školama i kakva im podrška treba u provođenju CSE. Izvještaj sadržji i zanimljive stavove učenika i učenica i roditelja o tome što se i kako treba poučavati u školama.
Ako vas ova tema zanima i želite o njoj razgovarati s drugima, podijelite objavu o istraživanju ili podržite kampanju “Zdrave veze, zdrava budućnost: cjelovitu seksualnu edukaciju u škole!” na jedan od sljedećih načina:
zapratite Facebook i Instagram stranice udruga PaRiter, SOS Rijeka, Delta i LORI
podijelite postove kampanje na vlastitim društvenim mrežama uz oznaku #zdraveveze
snimite video podrške uvođenju CSE u redovno obrazovanje i označite nas
Projekt „Zdrave veze” podržan je kroz Fond za aktivno građanstvo (Active Citizens Fund Hrvatska) sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.
Nakon uspješne akcije „Work on progress“ u srpnju, i s novom akademskom godinom mlade snage LORI, SOS Rijeka i PaRitera nastavljaju svoj angažman u zajednici.
Okrugli stol „Mladi za mlade“
Kada? četvrtak, 21.9. od 10:45 do 11:30
📍 Gdje? Dječja kuća (Art-kvart „Benčić“, Krešimirova 26c)
U četvrtak, 21. rujna s početkom od 10:45 u Dječjoj kući održava se okrugli stol „Mladi za mlade“ u sklopu konferencije projekta Ambasadori nenasilja udruge SOS Rijeka, kroz koji je u 2 godine radila s mladima na njihovom osnaživanju da prepoznaju, reagiraju i zagovaraju prevenciju rodno uvjetovanog nasilja.
Na okruglom stolu, volonterke na projektu Spona Elena Nojković i Antonia Zlatarić, govorit će o svom volonterskom angažmanu u zajednici, što njima znači i donosi volontiranje. Ukoliko te zanimaju teme vezane uz volontiranje, društveni angažman i svakodnevicu mladih – ovo je događaj za tebe!
Akcija: Mladi u zajednici
Kada? ponedjeljak, 25.9. od 16 sati
📍 Gdje? Ispred Gradske vijećnice na Korzu
U ponedjeljak na riječkom Korzu mlade volonterske snage projekta Spona informirat će mlade i općenito, javnost, o radu udruga PaRiter, LORI i SOS Rijeka, angažmanu mladih te kako se mogu uključiti svojim znanjem i vještinama u rad naših udruga ili pak kako steći neka nova znanja kojih su željni!
Ako te zanimaju ljudska prava, prođi na putu iz škole do našeg štanda i saznaj više!
Akcija i javni događaj dio su projekta SPONA – Solidarno u podršci mladima u riziku od siromaštva, socijalne isključenosti i nasilja te mladima u kriznim situacijama. Projekt provodi Ambidekster klub s partnericama: Nansen dijalog centrom, Udrugom za promicanje informatike, kulture i suživota IKS, SOS Rijeka – centrom za nenasilje i ljudska prava, Lezbijskom organizacijom Rijeka „LORI“ i Udrugom za ljudska prava i građansku participaciju „PaRiter“.
Na akciju pozivaju mlade volonterske snage udruga SOS Rijeka, PaRiter i LORI.
Vidimo se u Dječjoj kući i na Korzu! 😊
Za projekt pod brojem UP.04.2.1.11.003 osigurano je 487.589,91 kunu od čega je iz Europskog socijalnog fonda osigurano 85%, a iz Državnog proračuna Republike Hrvatske 15% sredstava.
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Ambidekster kluba.
Kampanja o dobrobitima cjelovite seksualne edukacije u školama
Zašto bi se cjelovita seksualna edukacija učila u školama?
Cjelovita seskualna edukacija(CSE) predstavlja pozitivan pristup seksualnosti i naglašava vrijednosti kao što su poštovanje, inkluzija, nediskriminacija, jednakost, empatija, odgovornost i reciprocitet. Promiče zdrave i pozitivne vrijednosti o tijelu, pubertetu, odnosima, seksu i obiteljskom životu. Nudi znanja i vještine potrebne za razvoj kritičkog mišljenja, samostalno donošenje (zdravih) odluka o sebi i odnosima s drugima, kao i jačanje demokratskih vrijednosti.
Utjecaj cjelovite seskualne edukacije na djecu i mlade očituje se u smanjenju rizika vezanih uz destruktivno seksualno ponašanje, zabilježenim kasnijim stupanjima u seksualne odnose, smanjenju broja seksualnih partnera i povećane upotrebe kontracepcije (UNESCO, 2018). Cjelovita seksualna edukacija se temelji na znanstveno utemeljenim činjenicama o ljudskoj seksualnosti i reproduktivnom zdravlju, čime osigurava točne i relevantne informacije za mlade ljude, uzimajući u obzir različita religijska i svjetonazorska uvjerenja obitelji. CSE osnažuje mlade da postanu odgovorni građani i građanke koji_e su sposobni prepoznati i rješavati izazove povezane sa seksualnošću u suvremenom društvu.
Nisu li roditelji ti koji bi trebali pričati o tim temama s djecom?
Uloga roditelja je ključna u odnosu mladih prema seksualnosti! No, roditeljima je u tome potrebna podrška, posebno u pronalasku pouzdanih informacija i pripremi za razgovor o seksualnosti sa svojom djecom. Škola bi im u tome mogla biti ključna partnerica!
U čemu je problem s dosadašnjom praksom učenja o seksualnosti?
U Hrvatskoj se seksualna edukacija ne provodi, ne prati i ne vrednuje sustavno, a nastavnici i nastavnice nemaju sveobuhvatnu podršku u provedbi. Sadržaji iz ovog područja obrađuju se najviše međupredmetno, odnosno kao teme „općeljudskih vrijednosti i kompetencija za život u 21. stoljeću“ (Škola za život) koje se obrađuju kroz sve nastavne predmete i program rada razrednika_ca (najčešće u okviru tema Zdravlje, Osobni i socijalni razvoj i Građanski odgoj i obrazovanje). Međutim, bez obzira na model provedbe (međupredmetno ili u okviru obveznih predmeta, npr. Biologije), kurikulumi se većinom temelje na medikaliziranom pristupu seksualnosti i reproduktivnom zdravlju. Pritom su često izostavljene teme koje seksualnosti pristupaju iz šire pozicije društvenih i međuljudskih odnosa koji se temelje na poštovanju, ravnopravnosti i pristanku te razumijevanju njene složenosti kao pitanja dobrobiti pojedinca_ke. Tako primjerice novije analize kurikuluma i nastavnih materijala ukazuju na to da su LGBTIQ sadržaji uglavnom nevidljivi, nedovoljno zastupljeni i/ili marginalizirani, da su sadržaji vezani uz pitanja rodne (ne)ravnopravnosti, iako dosta zastupljeni, predstavljeni uglavnom bez kritičkog sagledavanja rodnih uloga, rodno uvjetovanog nasilja, diskriminacije i neravnopravnosti u hrvatskom društvu, a da su termini vezani uz kategorije spola, roda i seksualnosti često nedosljedni, nejasni i odražavaju zastarjelu terminologiju (Hodžić i „LORI“, 2022).
Mladi sigurno dobivaju sve informacije putem Interneta i znaju o seksualnosti više od roditelja i nastavnika!
Iako se mladi u Hrvatskoj o seksualnosti i povezanim temama vrlo često informiraju putem Interneta i drugih neformalnih kanala, to ne znači da nalaze provjerene i vjerodostojne informacije. Razna istraživanja pokazuju da su rodni stereotipi među mladima rašireni, da im nedostaje znanja o vlastitom zdravlju i dobrobiti, kao i različitim dimenzijama seksualnosti:
svaki treći mladić (29%) i svaka deseta djevojka (9%) ne vjeruje da žensko ‘ne’ znači ‘ne’ (Hodžić, 2007)
svaki peti mladić (21%) i svaka dvadeseta djevojaka (6%) slaže se da je seksualni odnos očekivana djevojčina protuusluga za provod na spoju koji je platio mladić (Hodžić, 2007)
77% LGBTIQ mladih u srednjoj školi u Hrvatskoj više je puta ili često bilo izloženo homofobičnim i transfobičnim komentarima svojih vršnjaka/inja… (Štambuk, LORI, Dugine obitelji 2022).
61% osoba barem je jednom doživjelo verbalno nasilje zbog svog LGBTIQ identiteta, a čak 45% takvu je vrstu nasilja doživljavalo više puta ili često. (Štambuk, LORI, Dugine obitelji 2022).
20% LGBTIQ mladih doživjelo je verbalno nasilje od strane nastavnog i stručnog osoblja u srednjoj školi (Štambuk, LORI, Dugine obitelji 2022).
Prema istraživanju Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba (2019), o seksualnim odnosima mladi u najvećoj mjeri razgovaraju s prijateljima (58.5%), više od trećine ih se informira putem interneta (36,3%), a najmanje u školi (12.8%) i iz edukativnih materijala (5,3%).
Podržimo naše mlade i osnažimo ih za stvaranje zdravih veza, bez nasilja, diskriminacije i straha!
Naša priča vam ima smisla? I vi možete doprinijeti promjenama!
Čitate tekst i kockice vam se slažu? Angažirana ste roditelj_ica, mlada osoba ili nastavnik_ca koja teži pozitivnim društvenim promjenama? Podržite kampanjuZdrave veze, zdrava budućnost: cjelovitu seksualnu edukaciju u škole!na jedan od sljedećih načina:
zapratite Facebook i Instagram stranice udruga PaRiter, SOS Rijeka, Delta i LORI!
podijelite postove kampanje na vlastitim društvenim mrežama uz oznaku #zdraveveze
snimite video podrške uvođenju CSE u redovno obrazovanje i označite nas
Udruga PaRiter kroz projekt “Zdrave veze” sa svojim partneri_ca_ma SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava, Lezbijskom organizacijom Rijeka “LORI”, Udrugom Delta, kao i jedinicama lokalne samouprave Gradom Rijeka i Varaždinskom županijom te nevladinom organizacijom KUN Center for Equality and Diversity iz Norveške, u rujnu započinje zagovaračku kampanju za uvođenjem cjelovite seksualne edukacije (CSE) u škole. Do sada smo u projektu ojačale svoje kapacitete i znanja na ovu temu te provele sveobuhvatno istraživanje o potrebama nastavnika_ca i stručnih suradnika_ca u školama, roditelja i mladih za uvođenjem cjelovite seksualne edukacije u redovno obrazovanje. *Projekt “Zdrave veze “je podržan s €90.000,00 financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru Europskog gospodarskog prostora i Norveških grantova.
Razmišljate li nekad o tome kako želite unaprijediti svoje DIY vještine? Imate li neke komade odjeće kojima bi dobro došao novi život, ili začetak ideje za neki takav projekt? Možda se samo želite družiti u ugodnoj atmosferi i usput naučiti nešto od drugih.
Akcija ‘Work on progress’
Akcija ‘Work on progress’ osmišljena je upravo kao prostor za učenje i kreativnost kroz izradu novih predmeta i promicanje održivosti. Pozivamo vas da nam se priključite u Klubu mladih i da se zajedno okušamo u šivanju, rezuckanju, pletenju i ostalim ljepotama ručnog rada kojih se dosjetimo. Najbitnije je da smo u dobrom društvu i da naučimo nešto zajedno, a možda je baš ovo prilika da konačno napravite onu kul „uradi sam/a“ stvar o kojoj razmišljate!
Ako imate, ponesite sa sobom bilo kakav odjevni predmet, stari tekstil s kojim se možemo poigrati, kao i igle, konce, boje i sve ostale materijale koji vam bude kreativnost i inspiraciju, a i mi ćemo donijeti nešto.
️ Kada? petak, 14.7. od 18 do 20 sati
Gdje? Klub mladih Rijeka (Erazma Barčića 9A)
Akcija se provodi u sklopu projekta SPONA – Solidarno u podršci mladima u riziku od siromaštva, socijalne isključenosti i nasilja te mladima u kriznim situacijama. Projekt provodi Ambidekster klub s partnericama: Nansen dijalog centrom, Udrugom za promicanje informatike, kulture i suživota IKS, SOS Rijeka – centrom za nenasilje i ljudska prava, Lezbijskom organizacijom Rijeka „LORI“ i Udrugom za ljudska prava i građansku participaciju „PaRiter“.
Za projekt pod brojem UP.04.2.1.11.003 osigurano je 487.589,91 kunu od čega je iz Europskog socijalnog fonda osigurano 85%, a iz Državnog proračuna Republike Hrvatske 15% sredstava.
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Ambidekster kluba.
Ambidekster klub iz Zagreba je s partnerima, udrugom DrONE – udruga za društveni razvoj i neformalno obrazovanje iz Karlovca, Udrugom za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter iz Rijeke te Nansen dijalog centrom iz Osijeka provodio projekt GO do jednakopravnog, solidarnog i uključivog društva!
Kroz projekt su mladi dodatno educirani u području građanskog odgoja i obrazovanja s naglaskom na ravnopravnost, uključivost i solidarnost, a nakon toga su organizirani dijalozi mladih i donositelja odluka te su mladi temeljem iskustava koja su stekli sukreirali preporuke za sustavnu i kvalitetnu provedbu građanskog odgoja i obrazovanja koje doprinosi ravnopravnosti, uključivosti i solidarnosti.
Razgovori su provedeni i s GOOD inicijativom za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole te su prikupljene i njihove preporuke.
Pozivamo sve one koji/e su se susretali/e s predrasudama, stereotipima i nerazumijevanjem društva u vezi bilo kojeg aspekta svojeg identiteta – pripadnike/ce manjinskih skupina (etničkih, nacionalnih i rasnih skupina, seksualnih i rodnih manjina te njihove roditelje, osobe s invaliditetom, beskućnike/ice, strance, roditelje djece s poteškoćama u razvoju,…) – da obogate našu živu knjižnicu svojom životnom pričom i doprinesu prihvaćanju različitosti i izgradnji solidarnosti među svojim sugrađanima.
Živa knjižnica djeluje kao i svaka druga knjižnica, jedina razlika je što su knjige ljudi.
“Žive knjige” kroz dijalog i upoznavanje s čitateljima potiču razbijanje stereotipa i predrasuda, međusobno uvažavanje, empatiju kao i bolje razumijevanje. U živoj knjižnici čitatelji pomoću kataloga živih knjiga odabiru i posuđuju knjigu na ograničeno vrijeme, te je nakon čitanja (razgovora koji traje 20-30 minuta) ‘vraćaju na policu knjižnice’.
Aktivnosti koje ćete obavljati kao “žive knjige”:
Dijeljenje vlastitog iskustva u skladu s naslovom žive knjige (etnička, nacionalna, rasna, seksualna i rodna manjina, osoba s invaliditetom, beskućnik/ica, roditelj djece s teškoćama u razvoju…)
Aktivno slušanje čitatelja/ica
Razgovor sa čitateljima/cama žive knjižnice (maloljetnim i punoljetnim)
Pričanje o osobnom iskustvu diskriminacije, odgovaranje na pitanja čitatelja
Mirno rješavanje eventualnih sukoba
Komunikacija i dogovor sa knjižničarima/kama i prevoditeljima/cama
Ako smatrate da dijeljenje vašeg životnog iskustva može doprinijeti boljem razumijevanju onih egzistencija koje u našem društvu nisu u prvom planu, prijavite se ispunjavajući google obrazac na linku.
Prije samog održavanja živih knjižnica proći ćete kratki intervju i sudjelovati na jednodnevnom treningu pripreme u Rijeci. Potom ćete imati priliku sudjelovati u javnoj i/ili školskim živim knjižnicama koje će se održavati tijekom ove godine.
