[RPZPD] Razgovori s teologinjama

Borba za reproduktivnu pravdu počinje s razvojem kritičkog alata kojim možemo razlučiti na koji je način sposobnost svake žene da odluči o vlastitoj reproduktivnoj sudbini direktno povezana s uvjetima u njezinoj zajednici. U ovoj emisiji RadioAktivna: Reproduktivna pravda za pravednije društvo govorimo s teologinjama, a svaka ima specifično područje djelovanja: pro-choice teologinja Lana Bobić ističe se svojim aktivističkim radiom; Bruna Velčić stručnjakinja je na polju biblijske teologije, napose Starog Zavjeta, a je oštro reagirala na tekst dr. Ivice Raguža prije dvije godine u kojem je žene prozvao drugotnima; Ana Raffai angažirana je mirovna aktivistkinja i teologinja. Njih tri podijelile su s nama svoje priče. Zašto? Kršćanstvo se u Hrvatskoj često koristi kako bi perpetuiralo status quo ili čak kontervativnu revoluciju u vidu backlasha radikalnog patrijarhata. Religija u kombinaciji s političkim interesima određenih stranaka, udruga ili pojedinaca stvara društvenu strukturu koja je nepovoljna za žene. Rezultat strukturalne opresije žena može se ticati i nedovoljnog pristupa reproduktivnim uslugama.

Ako živimo željenu odijeljenost Crkve od države, gdje građansko i demokratsko društvo nadilazi svjetonazorske izbore svakog pojedinca/ke, tada na anti-feminističke i mizogine izjave klerikalnih inicijativa u prvom redu treba odgovoriti njima komplementarna teologija, dok je državi i njezinim institucijama te udrugama civilnoga društva odgovornost prevencija uplitanja ideoloških preferenci u izjave njezinih glasnogovornika/ca, odnosno stvaranje granice svetog i profanog, političkog i identitetskog…

Glasovi teologinja u Crkvi i izvan nje rijetko se čuju. One su dvostruko stigmatizirane od strane vlastite religije, koja guši njihov glas i onemogućava im autentično djelovanje te feminizma, koji u skladu sa svojim marksističkim počelima, odbija religiju kao potencijalno mjesto ženske emancipacije. Religija je opijum za narod, a naročito za žene! Njena mizogina strukture te anti-feministička teologija religiozne žene stavlja na margine društva i oduzima im glas. Nije li stoga samo progovaranje unutar duboko patrijarhalne strukture poput Crkve na neki način već čin izlaženja iz iste, čin otpora i borbe?

Feminističku teologiju objasnila sam u emisiji kroz tri metode: prava je usko vezana uz interpretaciju biblijskih tekstova, budući da postoje značajne indikacije kako su žene u prvom stoljeću kršćanstva bile ravnopravne sa svojim muškim kolegama. Najpoznatija predstavnica ove skupine nesumnjivo je Elisabeth Schüssler Fiorenza, čija je feministička analiza Novog Zavjeta Njoj na spomen upravo homage đakonisama, apostolicama te svim ženama koje su imale ‘crkve u svojim kućama’. Uz bok ovoj metodi ide i povijesna rekonstrukcija izgubljene povijesti žena u kršćanskoj kulturi srednjeg vijeka. Druga metoda feminističke teologije nastoji postići institucionalnu promjenu unutar Crkve same, zalažući se primjerice za zaređenje žena ili rodno osjetljiviji jezik liturgije. Recentan primjer ove metode istup je katolkinja na čelu s Gertrudom Heinzelmann na Drugom vatikanskom koncilu s proglasom „Nismo više spremne šutjeti!“. Treća metoda zapravo je anti-metoda koja odbija religiju i Boga te je bliža anarhističkim tendencijama i protestnom ateizmu. Spomenimo samo Mary Daly, feminističku teologinju koja je samu sebe nazivala „radikalnom lezbijskom feministkinjom“, držeći žensko traženje ravnopravnosti u Crkvi jednako zahtjevu crne osobe da bude ravnopravna unutar Ku Klux Klana.

Ova emisija nastala je uz financijsku podršku Rosa Luxemburg SEE. Emisiju je osmislila, uredila i vodila Greta Grakalić Rački, a poslušate je možete na našem MixCloud kanalu.