Dio riječkih ulica, njih oko 160, danas, 8. ožujka, na Međunarodni dan žena, nose imena istaknutih ženskih ličnosti, koje su svojim radom doprinijele jačanju ženskih prava, znanstvenim i teorijskim dostignućima te su kulturnim, političkim i javnim djelovanjem odigrale važnu ulogu u oblikovanju društva u kojem živimo. Intervencijom, koju su u okrilju noći provele riječke udruge ParRiter, SOS telefon – Grad Rijeka i Druga Rijeka te brojne druge aktivistice i aktivisti, imena riječkih ulica širom grada prelijepljena su novim, ženskim imenima.
Cilj ove akcije je upozoriti na sustavno zanemarivanje žena, koje su odigrale važnu ulogu u bližoj i daljoj povijesti te uvriježeno neprepoznavanje istaknutih ženskih ličnosti u dodjeljivanju imena ulicama, parkovima, trgovima te javnim ustanovama. Naime, na području grada Rijeke, od 637 ulica, njih samo 25 (3.9%) nosi imena žena, dok 256 (40.2%) nosi imena muškaraca.
No, Rijeka kao takva nije iznimka, jer je situacija slična i u ostalim hrvatskim gradovima. Prema istraživanju iz 2001. godine, kada se iz statistike uklone neosobna imena, dolazimo do omjera od 94.7% naprema 5.2% u korist imena ulica nazvanih prema muškarcima.
Ova poražavajuća statistika dokaz je da je kolektivno sjećanje muško sjećanje, a žene su u njemu marginalizirane i svedene na minimalni broj. Imena naših ulica povijesne su tvorevine, a imena koja danas nose dokaz su da smo velik dio naše povijesti zanemarili – onaj dio koji su stvorile žene. Ovom intervencijom želi se podsjetiti upravo na nju i na sve junakinje koje su je oblikovale.
Na riječkim pločama i stupovima s nazivima ulicama, danas, makar na jedan dan, svoje mjesto su zasluženo pronašle Marija Jurić Zagorka, Ivana Brlić-Mažuranić, Slava Raškaj, Dora Pejačević, Katarina Zrinska, Milojka Skvaž Mezzorana, Dunja Rihtman Auguštin, Nada Dimić, Rosa Luxemburg, Helen Keller, Wangari Maathai, Indira Ghandi, Emma Goldman i mnoge druge žene iz riječke, hrvatske i svjetske povijesti: znanstvenice, aktivistice, političarke, humanitarke, glumice, pjevačice, književnice, revolucionarke, filozofkinje…
Nadalje, imenima nekih ulica, trgova i parkova, poput Trga žena žrtava nasilja nastojalo se ukazani na probleme s kojima se žene svakodnevno suočavaju, a kojima se u javnosti ne pridaje dovoljno pozornosti, niti se ulažu dovoljni napori u njihovom rješavanju.
[Best_Wordpress_Gallery id=”2″ gal_title=”Ulice ženama (akcija povodom Dana žena)”]
Ova akcija prvi je put provedena u Rijeci upravo na Međunarodni dan žena, kako bi se potaknulo razmišljanje i osvješćivanje problema još uvijek prisutne zatvorenosti žena u privatnom prostoru te njihovog izostanka iz onog javnog, što, među ostalim, potvrđuje činjenicu da ravnopravnost spolova u društvu još nismo postigli te da ona neće biti potpuna sve dok se ne dogodi na apsolutno svim razinama. Iz tog razloga ovom akcijom poručeno je da je 8. ožujak i dalje dan kada žene moraju biti na ulicama. Međunarodni dan žena nije dan slavlja majčinstva i braka, već je on još uvijek dan borbe za ekonomsku, socijalnu i političku jednakost žena.