Tijekom ljetnih mjeseci svi zaposleni i nezaposleni građani lijepe naše trude se pronaći svoje mjesto pod novčanom kapom turističke ponude Hrvatske. Restorani i kafići zapošljavaju dodatne radnice i radnike te se građanke i građani, bez obzira na interese, obrazovanje i prethodno iskustvo, često okušavaju u poslovima konobarenja.
Turistička sezona zbilja bi i mogla poslužiti kao sigurni financijski oslonac mnoštvu nezaposlenih Hrvatica i pružiti im novčanu potporu kojom bi lagodnije ukoračile u zimsku besposlicu, ali nažalost, ta sigurnost onima zaposlenima na najnižim granama u turizmu, nije poznata. Po razgovoru s poslodavcima, žene se nadaju smještaju, hrani i redovitoj plaći popraćenoj „mančom“. U Radioaktivnoj smo razgovarale s djevojkom koja je provela sezonu konobareći. Iskustva koja nam prenosi iz prve ruke svjedoče o nepravdama, robovlasničkom pristupu radnicama i radnicima te zakonski kažnjivim nepravilnostima isplaćivanja zarađenih novaca.
Ugostiteljsko je pravilo da se konobare organizira u nekoliko kategorija: u smjeni bi trebali raditi glavni i pomoćni konobar te oni koji su zaduženi za sakupljanje posuđa. U praksi navedeno izostaje, što u razgovoru snimljenom za Radioaktivnu potvrđuje i naša gošća. U restoranu u kojem je ona radila, cijela je ugostiteljska ponuda ovisila o konobarima koji uopće nisu bili educirani za to zanimanje, a za više od 20 stolova namijenjenih grupi od 5 do 10 gostiju bila su zadužena samo tri konobara i konobarice i to neiskusni.
Najčešći je slučaj da su za održavanje hrvatske turističke sezone zadužene osobe koje u svojoj branši ne mogu naći posao i koje nezaposlenost tjera na prihvaćanje neadekvatnih uvjeta rada. Educirani i iskusni konobari masovno odlaze iz zemlje. Tako hrvatski poslodavci dolaze do izražavanja želja za zapošljavanjem konobara iz drugih zemalja jer ne uspijevaju namiriti potrebe sezonskoga rada.
Večernji.hr navodi da su poslodavci uoči ljeta 2017. godine objavili natječaje za 729 konobara i 683 kuhara, a na natječaje im se javljaju tek rijetki i uglavnom oni koji nisu obrazovani za te poslove. S druge strane, HZZ broji čak 11.629 nezaposlenih konobara i 9567 nezaposlenih kuhara.
O mogućim objašnjenjima ovakvoga stanja, o tome koji je postotak ljudi u hrvatskoj zaposlen na određeno, koliko iznosi prosječni minimalac te koliko uopće sezonaca u hrvatskoj ima status stalnoga sezonca poslušajte u Radioaktivnoj koja je dio projekta Prava, rad i žene, a podržana je od strane Fundacije Rosa Luxemburg.