Udio osoba s invaliditetom u ukupnom stanovništvu iznosi 12%. Riječ je o pola milijuna osoba koje životne prepreke savladavaju noseći invaliditet. U toj velikoj brojci, tek 17.000 osoba registrirano je kao zaposleno, a 7.000 prijavljeno kao nezaposleno. Tako od pola milijuna ljudi dobivamo samo 24.000 radno aktivnih osoba s invaliditetom. Što je s preostalima – zašto nisu zaposleni ili barem registrirani kao potencijalno radno aktivne osobe?
Žene s invaliditetom na tržištu rada u vrlo su nezavidnoj poziciji. Uzroci počinju još u njihovu mladenaštvu, kada su im mogućnosti željenoga i time kvalitetnoga obrazovanja ograničene zbog neprilagođenosti obrazovnih ustanova i programa osobama s invaliditetom. Od ukupnog broja žena s invaliditetom koje su prijavljene kao radno sposobne, 73% ih je bez završene osnovne škole ili sa završenom tek osnovnom školom. Tako se diskriminacija žena s invaliditetom događa prije nego što one uopće stignu do tržišta rada. Ipak, sagledavajući postojeće zakonske regulative, problema pri zapošljavanju žena s invaliditetom gotovo da i ne bi trebalo biti. Radna prava osoba s invaliditetom u Hrvatskoj zakosnki su uređena 2014. godine, kada je u Narodnim novinama objavljen Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom čija je puna primjena krenula 2015. godine. Tada su doneseni i Pravilnici o utvrđivanju kvote zapošljavanja osoba s invaliditetom, o vođenju očevidnika te o poticaju zapošljavanja osoba s invaliditetom. Postupno je uređeno da na svakih 20 zaposlenica i zaposlenika mora biti zaposlena najmanje jedna osoba s invaliditetom. Za nepoštivanje odredbe plaća se novčana kazna od 5 do 30 tisuća kuna, a tu je i plaćanje Posebnog doprinosa za poticaje zapošljavanja osoba s invaliditetom. Prema podacima dostupnima na portalu Tehnološko-ekonomskog biroa, poslodavcu koji zapošljava osobu s invaliditetom određuje se za tu osobu novčani poticaj u visini uplaćenog doprinosa za osnovno zdravstveno osiguranje (npr. po stopi od 13%) i doprinosa za zapošljavanje (npr. po stopi od 1,6%). Također, poslodavac može ostvariti i posebni poticaj u obliku jednokratnog materijalnog davanja za troškove obrazovanja osobe s invaliditetom, sredstva za prilagodbu radnog mjesta i uvjeta rada osobe s invaliditetom (arhitektonska i tehnička prilagodba), kreditna sredstva po povoljnijim uvjetima namijenjenih kupnji strojeva, opreme, alata ili pribora potrebnog za zapošljavanje osobe s invaliditetom.
Unatoč dobrom zakonskom okviru, prema podacima Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, 31. prosinca 2015. godine u javnom je sektoru bilo čak 2.500 poslodavaca koji nisu ispunili zakonski propisanu kvotu zapošljavanja osoba s invaliditetom. S kakvim se izazovima susreću žene s invaliditetom u pokušajima da pronađu svoje mjesto na tržištu rada, poslušajte u RadioAktivnoj. U emisiji gostuju Irene Ujčić-Rob, predsjednica Društva tjelesnih invalida grada Rijeke i Ivana Grgurev, prodekanica Prvanoga fakulteta u Zagrebu i stručnjakinja za radno i socijalno pravo. Radio-emisija udruge PaRiter snimljena je u sklopu projekta Prava, rad i žene i pod pokroviteljstvom je Fundacije Rosa Luxemburg.
Cijelu emisiju možete poslušati na Mixcloud.com.