U sklopu programa Rijeka psihologije u nedjelju, 15.3. u 11:00 u našem prostoru održat će se geštalt radionica “Čije je moje tijelo” koju će voditi Ivana Blašković i Petra Čargonja. Radionica je namijenjena ženama različite dobi a prijave su obavezne putem maila: .

O radionici:
Kada si osjetila da tvoje tijelo nije samo tvoje? Kako si naučila kontrolirati se, skrivati, popravljati?
Žene različitih dobi dijele iskustvo nezadovoljstva vlastitim tijelom. Od adolescencije do menopauze, tijelo je često mjesto usporedbe, kontrole i očekivanja da bude “dovoljno dobro”. Ovi osjećaji nisu samo osobni, nego su povezani s porukama koje se prenose kroz obitelj, medije i kulturu. Zbog tih društvenih pritisaka, žene često gledaju svoje tijelo izvana tj. objektiviziraju same sebe.
U ovoj radionici istražujemo kako su se poruke o tijelu oblikovale kroz generacije žena – i što želimo zadržati, a što prekinuti. Kroz tehnike geštalt psihoterapije i dijalog stvaramo prostor u kojem tijelo prestaje biti objekt, a postaje mjesto iskustva i susreta.

Naša Larisa sudjelovala je u radionici „Učinkovito upravljanje projektima i lokalnim prioritetima: Projektna logika – Od problema do rješenja“, koja je održana u srijedu i četvrtak, 4. i 5. ožujka 2026. godine u prostoru Udruge SMART.

Radionica je obuhvatila ključne teme vezane uz upravljanje projektnim ciklusom, uključujući njegove faze i svrhu, povezanost javnih politika, javnih poziva i projektnih prijedloga, kao i logiku intervencije i dizajn projekta. Poseban naglasak bio je na prepoznavanju potreba i problema, definiranju ciljnih skupina, ciljeva, aktivnosti, očekivanih rezultata i pokazatelja, kao i na održivosti projekata i horizontalnim načelima. Uz teorijski dio, sudionice i sudionici su kroz praktične zadatke u manjim grupama radili na primjeni naučenog.

Radionicu su vodili Zvijezdana Schulz Vugrin i Igor Bajok.

U veljači nam je gošća na Radioaktivnoj mlada novinarka i aktivistica i jedna od nominiranih novinarki za Novinarku godine 2025. — Katarina Bošnjak. U večerašnjoj epizodi s Katarinom ćemo se dotaknuti različitih pitanja vezanih uz problematiku (mladih) novinarki danas kao i slobodi izražavanja u novinarstvu.

Katarina Bošnjak (Vukovar, 2002.) studentica je Kulturalnih studija na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Novinarstvom se bavi od 2020. godine kada je kao srednjoškolka počela volonterski pisati za portal Balkanrock, sve zbog želje da postane glazbena novinarka kao klinac iz filma “Almost famous”. Od 2021. godine honorarno piše u Novom listu, a kasnije počinje pisati i za tjednik Novosti i podlistak Nada. Osim toga, uređuje podlistak Kulturne Novosti i dječji list Bijelu pčelu. Iako i dalje ponekad piše o glazbi, nastoji se fokusirati na društveno-angažirane i feminističke teme. Članica je Hrvatskog novinarskog društva.

Slušamo se svakog trećeg četvrtka u mjesecu na Radio Korzo u 19:00.

Epizodu poslušajte na linku.

U okviru MA Voucher Initiative 2025, Pariter i Udruga za skrb autističnih osoba Rijeka uz potporu IPPF-a započeli su zajednički projekt usmjeren na unapređenje pristupa seksualnim i reproduktivnim pravima i zdravlju (SRHR) za žene iz spektra autizma te žene s govorno-jezičnim i komunikacijskim teškoćama.

Projekt je pokrenut kao odgovor na dugogodišnji nedostatak dostupnih, razumljivih i prilagođenih SRHR informacija za žene s invaliditetom, osobito one koje koriste potpomognutu komunikaciju. Kroz ovu suradnju razvijene su komunikacijske kartice temeljene na društvenim pričama i piktogramima, s ciljem olakšavanja komunikacije između žena i zdravstvenih djelatnika, ali i unutar obitelji, sustava podrške i zajednice.

U sklopu projekta održan je i online sastanak “Važnost preporuka za rad sa ženama iz spektra autizma i ženama s govorno-jezičnim i komunikacijskim teškoćama”, na kojem smo razgovarali o preprekama s kojima se ove žene susreću u zagovaranju i pristupu SRHR uslugama, ali i o konkretnim, praktičnim načinima kako njihovo sudjelovanje učiniti smislenim i vidljivim. Poseban naglasak bio je na važnosti sustavne inkluzije i odgovornosti organizacija koje rade sa ženama.

Izradu kartica kroz projekt Come Together omogućio je IPPF u okviru MA Voucher Initiative 2025.

Radioaktivnu u 2026. otvaramo s važnom temom uz gošće iz SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava – Miu Mudri i Gretu Grakalić Rački. U ovoj epizodi govorimo o temi o kojoj se i dalje govori premalo, a tiče se sigurnosti, dostojanstva i života žena – odnosno o rodno uvjetovanom nasilju.

Do kraja prošle godine u Hrvatskoj je ubijeno 19 žena. Iza tih brojki stoje životi, godine nasilja, straha i često izostanak pravovremene zaštite. Ova ubojstva nisu izoliran niti iznenadan čin, već najčešće završni čin dugotrajnog nasilja koje društvo i institucije ne prepoznaju ili ne shvaćaju dovoljno ozbiljno.

Udruga SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava djeluje od 1991. godine te je najstarija udruga za pomoć žrtvama nasilja na području Grada Rijeke. Udruga pruža besplatne usluge psihološkog i primarnog pravnog savjetovanja, kao i druge oblike podrške, uključujući integracijske aktivnosti i pomoć u komunikaciji s institucijama, punoljetnim žrtvama rodno uvjetovanog nasilja. Kroz rad Savjetovališta za žrtve obiteljskog, partnerskog i seksualnog nasilja, žene mogu na jednom mjestu, u sigurnom i povjerljivom okruženju, primiti sveobuhvatnu podršku. SOS Rijeka jedina je organizacija na području Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije koja pruža specijaliziranu podršku osobama koje su preživjele seksualno nasilje, neovisno o vremenu počinjenja nasilja i identitetu počinitelja. Udruga svoju misiju ostvaruje kroz tri komplementarna programa. Program Podrška usmjeren je na kontinuirano unapređivanje dostupnih, stručnih i trauma-informiranih usluga za žene koje su preživjele intimno partnersko i seksualno nasilje. Udruga SOS Rijeka osigurava stabilan, siguran i povjerljiv prostor u kojem žene mogu dobiti pravovremenu  podršku, u skladu sa svojim individualnim potrebama. U središtu programa nalazi se rad Savjetovališta za žene žrtve partnerskog i seksualnog nasilja, koje pruža sveobuhvatnu i individualiziranu podršku. Program Zagovaranje i edukacija usmjeren je na prijenos iskustava iz direktnog rada sa ženama koje su preživjele, ili još uvijek žive nasilje, na više razine odlučivanja, s ciljem unaprjeđenja sustava podrške i zaštite te osiguravanja poštivanja prava žrtava i ženskih ljudskih prava. Program postoji kako bi Udruga, kroz strukturirano zagovaranje, analize i edukacije, poticala otvorene, senzibilizirane i učinkovite javne politike i institucionalne prakse, te doprinijela razvoju pravednijih i funkcionalnijih mehanizama zaštite žena. Programsko područje Feminističko osnaživanje usmjereno je na jačanje svijesti različitih dionika o rodnoj ravnopravnosti, promicanje feminističkih vrijednosti i osnaživanje žena u zajednici. Program ženama omogućuje prostor za osnaživanje, razmjenu iskustava, izgradnju mreža podrške te aktivno sudjelovanje u oblikovanju inkluzivnijeg i pravednijeg društva.

Emisiju poslušajte na linku.

Udruga Paruiter je korisnica institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za stabilizaciju i/ili razvoj udruge.

Predstavljamo prvi ikada Pariterov kalendar — Vulvandar – jedinstveni kalendar nastao u suradnji s različitim umjetnicama i ilustratoricama koje su kroz svoje autorske radove prikazale raznolike, snažne i kreativne ilustracije vulve. Ovaj kalendar slavi tjelesnu raznolikost, ženstvenost i umjetnički izraz, a dolazi u ograničenoj fizičkoj ediciji.

Kupnjom kalendara pružate podršku organizacijama koje se suočavaju s kampanjama dezinformacija i pokušajima rušenja integriteta. Vaša podrška omogućava nam da nastavimo braniti prostor za otvorenu raspravu o pravima žena i rodnoj ravnopravnosti u vremenu sve snažnijeg djelovanja konzervativnih pokreta.

Pridružite se borbi za pozitivne društvene promjene – naručite svoj kalendar i postanite dio podrške!

Na 3. Festivalu menstruacije kojeg smo održale ranije ove godine, predstavljena je slikovnica Prva, autorica Nadje Tobias i Ivane Pipal, a jučer smo predsavile inkluzivnu verziju slikovnice u audio obliku koja je nastala u sklopu programa Kultura svima kojeg provodi Filmaktiv kroz program Imact4Values. Inkluzivnu verziju “Prve” snimile su same autorice — Nadja Tobias i Ivana Pipal. Audioknjiga je predstavljena 4. prosinca u ugodnom okruženju Gradske knjižnice Rijeka, uz brojne okupljene koji su svojim dolaskom podržali razvoj inkluzivne kulture i dostupnost književnosti svima.

Na predstavljanju su sudjelovale autorice Nadja Tobias i Ivana Pipal, Marija Trcol i Maja Ogrizović, kao i učenice i učenik koji su posudili glas za snimanje audioverzije: Maja Todorović, Dora Nikšić i Alex Matulja Valković. Programu se pridružila i Vlasta Tibljaš, učiteljica, teta pričalica, voditeljica programa Čitko i iskusna čitateljica audioknjiga.

U udruzi Pariter posebno nam je drago što je zaživjela ideja o inkluziviranju slikovnice Prva i što ona sada može doći do još šire publike. Vjerujemo da je stvaranje različitih formata knjiga važan korak prema kulturi u kojoj svi imaju priliku čitati, slušati i uživati u pričama.

Hvala svima koji su sudjelovali u ovom procesu i podržali predstavljanje! ❤️

Pozivamo sve zainteresirane osobe od 18 do 30 godina da odaberu jednu od naših grupa podrške te se prijave na tromjesečni ciklus koji počinje u prosincu u udruzi Pariter. Grupe se temelje na principima geštalt psihoterapije, s naglaskom na svjesnost, iskustveno učenje i osobni kontakt u sigurnom i podržavajućem okruženju.
Vrijeme i mjesto održavanja

Grupe podrške su besplatne, a odvijat će se jednom tjedno kroz 12 susreta.
Toksični odnosi – ponedjeljkom od 17 do 19 sati.
Anksioznost – srijedom od 17 do 19 sati.
Lokacija: udruga Pariter, Blaža Polića 2, IV. kat, Rijeka.

Prijave:
Toksični odnosi
Anksioznost

O čemu ćemo govoriti i što ćemo raditi
Toksični odnosi
Što su toksični odnosi i koje su ključne osobine toksičnog odnosa?
Koji su razlozi ostajanja u toksičnim odnosima?
Koja je moja odgovornost u odnosu?
Istraživanje ranih modela privrženosti
Istraživanje slike o sebi, učenje strategija za jačanje otpornosti
Osvještavanja i prepoznavanja vlastitih emocija i potreb

Anksioznos
Što je anksioznost i kako se pojavljuje u tijelu, mislima i odnosima?
Kako prepoznati vlastite obrasce i reakcije?
Načini samoregulacije i umirivanja tijela.
Postavljanje granica i izražavanje potreba.
Prepoznavanje unutarnjih resursa i podrške.

Grupe uključuju kratke edukativne dijelove, iskustvene vježbe, grupni dijalog i kreativni rad. Vodit će je edukanti geštalt psihoterapije, s ciljem stvaranja atmosfere u kojoj se sudionici mogu povezati kroz zajednička iskustva, razvijati emocionalnu svjesnost i učiti kako se bolje nositi s izazovima svakodnevice.

Voditelji
Grupe zajedno vode Alen i Petra, edukanti geštalt psihoterapije, uz supervizijsku podršku. Više o njima možete saznati na stranicama Pariterovog savjetovališta – https://pariter.hr/pariterovo-savjetovaliste

Broj mjesta je ograničen (8 – 12 sudionika).
Sudjelovanje je besplatno, ali se prijavom obvezujete da ćete pohađati sve radionice.

Prijave su otvorene do 20. studenog 2025. ili do popunjenja grupe. Nakon prijave, kandidatima će biti poslan poziv na uvodni razgovor s voditeljima.
Vidimo se u Pariterovom savjetovalištu!

Uz veliki entuzijazam javljamo da nastavljamo sada trogodišnji projekt Novinarka godine, s kojim odajemo priznanje novinarkama koje su se istaknule pišući o rodno osjetljivim temama.

^{Nominirajte novinarku na linku.}

Projekt Novinarke godine, koji je 2022. godine krenuo na lokalnoj razini, izazvao je interes šire javnosti te mnoštvo pozitivnih reakcija i iskazanog interesa. Zbog toga smo ga proširile na nacionalnu razinu i ove godine nastavljamo u istom smjeru.

Izbor za nagradu temelji se na aktivnoj participaciji zainteresiranih građana i građanki, koji nominiraju svoje favoritkinje jednostavnim ispunjavanjem Google forme na linku, u razdoblju od 7. 11. do 6. 12. 2025. Nagradu dodjeljuje stručan žiri sastavljen od stručnjakinja iz područja rodne ravnopravnosti i medijske pismenosti. U ovogodišnjem žiriju su novinarke Jana Bubnič Arčanin i Snježana Pavić – prošlogodišnje dobitnice nagrade, te Josipa Lulić – povjesničarka umjetnosti i trenerica Kazališta potlačenih.

Medijski prostor dio je našeg svakodnevnog života i važno je da u njemu čitamo tekstove koji su istiniti, osjetljivi na različite društvene probleme i koji donose priče što podižu svijest te potiču društvene promjene, osobito kada je riječ o problemima rodne diskriminacije, seksizma i mizoginije. Ovom nagradom želimo pokazati da se novinarke koje donose takve priče izrazito cijene i da građani i građanke prepoznaju vrijednost njihova doprinosa društvu.

Pozivamo vas da nominirate svoju omiljenu novinarku koja kroz svoj rad ističe:
Svijest o stereotipima i rodnoj ravnopravnosti
Novinarka se aktivno bori protiv stereotipa i koristi rodno osjetljiv jezik, osiguravajući da njeni članci odražavaju različite rodne identitete i iskustva te doprinosi širenju svijesti o rodnoj ravnopravnosti u javnom diskursu.

Intersekcionalni pristup i klasna pitanja
U svom pisanju, novinarka prepoznaje kako se različiti oblici diskriminacije, uključujući klasna i rasna pitanja, preklapaju i oblikuju iskustva marginaliziranih skupina, te se zalaže za socijalnu pravdu.

Izvještavanje o manjinskim skupinama
Novinarka izvještava o pitanjima koja se tiču manjinskih skupina, a kroz to ističe njihove glasove i iskustva, te promovira socijalnu uključenost kroz svoj rad.

Kvalitetu i utjecaj rada
Novinarka pokazuje izvrsnost u svom novinarskom radu, koji ima utjecaj na javnu raspravu i podizanje svijesti o pitanjima rodne ravnopravnosti i ljudskih prava

Dostojanstveno izvještavanje o antirasnim pitanjima
Novinarka u svom radu promiče vrijednosti antirasizma, izvještava na dostojanstven i odgovoran način o temama vezanim uz rasnu jednakost, te doprinosi suzbijanju predrasuda i diskriminacije na temelju etničke i rasne pripadnosti.

Dostojanstveno izvještavanje o temama seksualnog nasilja
Novinarka pristupa temama seksualnog nasilja s visokom razinom etičnosti, osjetljivosti i poštovanja prema žrtvama. U svom radu izbjegava senzacionalizam, štiti dostojanstvo preživjelih i doprinosi razbijanju stigme i širenju svijesti o važnosti prevencije i podrške žrtvama.

Preporučeni kriterij (neobavezan):
Uloga u zajednici
Novinarka aktivno sudjeluje u zajednici, koristi svoje novinarske vještine za osnaživanje žena i marginaliziranih skupina, te doprinosi stvaranju pravednijeg društva.

Do sada smo titulom Novinarke godine okrunile:
— Mateu Krmpotić, koja problematizira aktualne provokativne teme kroz rodno osjetljivu leću i s gošćama i gostima iz različitih područja;
— Danku Derifaj, koja godinama suobličuje i mijenja hrvatski medijski prostor, razotkrivajući afere i osiguravajući prostor za važne teme o kojima je lakše šutjeti u društvu poput našega;
— Noru Krstulović, zbog njezinog predanog, kontinuiranog i analitičkog rada na razotkrivanju problema hrvatske kulturne scene;
— Snježanu Pavić, koja uporno i beskompromisno održava jedinu feminističku kolumnu u mainstream medijima, stvarajući prostor za pitanja položaja i prava žena;
— Janu Bubnič Arčanin, koja kroz svoj rad u lokalnim medijima i projekte poput “Moje mjesto pod suncem” osnažuje zajednicu i otvara prostor za dijalog o socijalnim i rodnim nepravdama;
— Natašu Škaričić, koja je svojim istraživačkim novinarstvom u području zdravstva razotkrila slučaj ginekologa osuđenog za silovanje, osiguravši da bude udaljen iz bolnice i štiteći prava pacijentica, pokazujući novinarstvo u službi zaštite žena.

Ova inicijativa pomaže u jačanju pozicije novinarki unutar redakcija i u njihovim odnosima s čitateljstvom, koje često trpi posljedice patrijarhalnih normi, rodne diskriminacije i seksizma, te daje „glas onima koje su obespravljene“. Nagrada koju dodjeljujemo ističe značaj ženskog umjetničkog stvaralaštva, potičući tako žensku participaciju, ravnopravnost i promociju u području umjetnosti.

Vaša podrška može napraviti razliku – nominirajte svoju omiljenu kandidatkinju!

I ove godine, već 4. godinu za redom, vizualno rješenje za Novinarku godine napravila nam je Rina Barbarić.

Uz veliku sreću i ponos obznanjujemo finaliziranje prvog priručnika za provedbu Žive knjižnice na hrvatskom jeziku!

U sklopu programa Impact 4 Values Europske Unije ostvarile smo ovaj dugo sanjani san i napisale priručnik koji će pomoći youth workerima, obrazovnim radnicama i radnicima, ali i svima koji se bore protiv diskriminacije, da u svojim zajednicama i na svoj način provode Živu knjižnicu i razvijaju dijalog i uvažavanje među pripadnicima različitih identiteta i skupina.

Trudile smo se staviti naglasak na međuljudski, komunikacijski i afektivni aspekt ove predivne metode za borbu protiv diskriminacije istodobno pokrivajući tehničke i organizacijske detalje za kvalitetnu provedbu. Podijelile smo s vama i prijedloge vježbi i radionica koje mogu pomoći u pripremi za iskustvo Žive knjižnice – kako vas kao organizatora, tako i Knjiga i Čitateljica i Čitatelja.

Ovdje možete pronaći priručnik u digitalnom obliku kao i pripadajuće materijale za kvalitetniju pripremu.

Priručnik će uskoro biti dostupan i u tiskanom obliku, a mi se spremamo na njegovu promociju i diseminaciju u 2025. godini! Veselimo se silno svemu što slijedi te se nadamo nekom novom životu Žive knjižnice u različitim sredinama i zajednicama, a sa zajedničkim ciljem.

__________________________________________________

*Program Impact4Values sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.

*Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

*Stajališta izražena u publikaciji “Priručni za zajednicu – kako organizirati Živu knjižnicu” isključiva su odgovornost Udruge Pariter i ne odražavaju stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.