U ČEMU JE PROBLEM?
EU uskoro namjerava potpisati dva dalekosežna trgovinska sporazuma, CETA s Kanadom i TTIP s SAD-om. CETA – «sveobuhvatni privredni i trgovinski sporazum», TTIP – «transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo».
Službeni stav jest da će ovi sporazumi stvoriti poslove i povećati privredni rast. Međutim, ovim se sporazumima zapravo neće okoristiti građani već velike korporacije:
* ISDS (mehanizam za rješavanje sporova investitora i države): strani investitori (npr. kanadske i američke kompanije) dobivaju pravo tužbe protiv EU i pojedinih država članica ako smatraju da su pretrpile štetu zbog zakona i drugih mjera EU ili pojedine države članice. Takvo pravo tužbe odnosit će se i na zakone kojima se štiti javno dobro poput zakona o zaštiti prirode i prava potrošača.
* Grupe kompanija bit će uključene čak u proces izrade novih regulativa i zakona, ako će oni imati posljedice po trgovinske interese tih kompanija. Naziv ovog procesa je «regulatorna suradnja». Ona znači da će zastupnici krupnog kapitala biti pozvani da sudjeluju u ekspertskim skupinama za izradu prijedloga novih zakona, čak i prije negoli ti prijedlozi budu raspravljani u izabranim predstavničkim tijelima (parlamenti država članica i EU). Jasno je da ovo potkopava osnovni princip demokracije!
*Krupni kapital je imao i još uvijek ima izvanredno velik utjecaj u tajnim pregovorima vezanim za CETA-u i TTIP. Prema službenim izjavama, samo se u pripremnoj fazi za TTIP, održalo 590 sastanaka između Evropske komisije i zastupnika krupnokapitalističkih lobija.
92% ovih sastanaka održalo se sa zastupnicima kompanija dok su rasprave s predstavnicima sindikata i udruga potrošača održane u tek malom broju slučajeva. Zastupnici krupnog kapitala su nedvosmisleno vršili utjecaj tijekom pregovora što se ogleda u činjenici da neke formulacije u nacrtima prijedloga koje su dospjele do javnosti potječu izravno iz pera lobista krupnog kapitala.
*Pregovori se provode u tajnosti. Čak i naši saborski zastupnici znaju malo ili nimalo o tijeku pregovora. Rezultat pregovora predstavlja im se u obliku opsežnih dokumenata (sporazum CETA primjerice ima oko 1,500 stranica) tek nakon završetka pregovora pa stoga zastupnici imaju izbor samo da sporazum u cijelosti prihvate ili odbace, bez mogućnosti predlaganja amandmana.
* Prava radnika dolaze pod udar, a sve je veća i prijetnja ukidanja radnih mjesta u mnogim granama privrede. U SAD-u primjerice, priznato je svega nekoliko osnovnih radničkih prava (samo 2 od 8 osnovnih standarda rada UN-ove Međunarodne organizacije rada), a u poljoprivredi i elektronskoj industriji prijeti ogroman gubitak radnih mjesta zbog jake inozemne konkurencije.
*Liberalizacija i privatizacija postat će jednosmjerne. Jednom kad se privatiziraju javne usluge, zdravstvo, skupljanje otpada i sl. njihov povratak u javno vlasništvo bit će otežan tj. praktično onemogućen primjenom TTIP i CETA-e.
*EU i njene države članice padaju pod pritisak da dozvole rizične tehnologije poput frackinga (ekološki pogubnog hidrauličkog lomljenja stijena u procesu vađenja nafte i plina) i genetske modifikacije.
*Standardi u prehrambenoj industriji te zaštita potrošača u pogledu kozmetičkih i farmaceutskih proizvoda bit će sravnjena s nižim američkim standardima. Trebamo, međutim, više (strože) a ne niže (blaže) standarde zaštite u ovim područjima, bilo da se oni tiču upotrebe pesticida, industrijske poljoprivrede ili čistih izvora energije. Regulatorna kooperacija i ISDS otežat će ili onemogućiti postizanje strožih standarda.
CETA i TTIP žele povećati moć multinacionalnih kompanija na štetu demokracije i javnog dobra. Ne smijemo to dozvoliti! Potpišite peticiju Evropske građanske inicijative!
Zajedno možemo zaustaviti TTIP i CETA-u!
Izvor: STOP TTIP