Ova priča kreće u lipnju 2023. i nismo sigurne kada završava, ali smo sigurne da ju svakako moramo nastaviti. Kada smo prije nešto više od godinu dana intuitivno bez prevelike analize i čitanja zaključile da je novo izdanje Priručnika o skrbi vezanoj za pobačaj koji je izdala Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) izuzetno važan nismo mogle ni sanjati o riječima koje ćemo čuti na razgovoru kojeg smo organizirale 9. srpnja 2024. Tada nismo ni znale da će se priručnik nakon vrijednog rada prevoditeljica Eve Fućak i Andree Rudan te lektorske intervencije Jane Pamuković zvati “Priručnik o skrbi vezanoj za pobačaj”. Iako na oko nezgrapnog naslova, priručnik zaista priča o skrbi i to baš o skrbi vezanoj za pobačaj. Pitam se je li nam taj naziv nezgrapan zbog našeg jezika ili zato što nam je skrb (briga o drugima, u ovom kontekstu o pacijenticama) kada pričamo o reproduktivnom zdravlju unutar našeg zdravstvenog sustava zapravo nedosanjani san. Hrvatska politika neodvojiva od sustava javnog zdravstva oduzima ženi autonomiju nad vlastitim tijelom i opetovano pokazuje kako je javni zdravstveni sustav zarobljen u rukama patrijarhalno-klerikalnih ideja.
Dio podrške u procesu prijevoda i prezentacije priručnika pružile su nam dr. sc Jasenka Grujić i Magdalena Kurbanović, univ. bacc. obs., mag. med. techn., IBCLC, koje smo pozvale na ovaj razgovor zbog njihove stručnosti, iskustva i razumijevanja. Kako bismo sve što sam priručnik nudi približile kolegicama iz civilnog sektora, koje godinama rade na poboljšanju kvalitete seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava u Hrvatskoj, pozvale smo i feminističku aktivistkinju Lanu Bobić.
Uvodna izlaganja Jasenke Grujić, Magdalene Kurbanović i Lane Bobić jasno su nam još jednom dala do znanja koliko je intersekcionalni pristup ovoj temi nužan ako želimo vidjeti promjene unutar zdravstvenog sustava. SZO to naglašava još od 2003. kada su objavili prvo izdanje smjernica. U najnovijem izdanju (2023.) element ljudskih prava nije samo pasus ili odjeljak u priručniku već je cijeli priručnik nerazdvojivo prožet ljudskim pravima te kao takav šalje jasnu poruku da pristup i skrb o pacijenticama ne možemo promatrati izvan okvira ljudskih prava.
Kroz razgovor o istraživanju o dostupnosti pobačaja koje je provodila 2023. kako bi naglasila količinu nerazumijevanja i prepreka unutar ginekološke struke i zdravstvenog sustava u kontekstu transparentnosti i dostupnosti informacija Jasenka Grujić nam je zorno prikazala da je pobačaj unatoč zakonskoj regulativi u Hrvatskoj najčešće nedostupan. Dr. Grujić je naglasila važnost edukacije i uključivanja primalja u skrb vezanu uz pobačaj koja bi donekle rasteretila trenutno preopterećeni zdravstveni sustav te osnažila primalje za rad u domeni reproduktivnog zdravlja. Primalje su osim medicinskih djelatnica i važne zbog ostvarivanja ravnopravnog odnosa s pacijenticama, pružanja informacija, te pomoć pacijenticama u ostvarivanju prava na izbor.
Perspektiva primaljstva u koju nam je uvid pružila Magdalena Kurbanović daje nam jasan prikaz svega što primalja može i što bi ona u svom svakodnevnom radu i trebala raditi. Istaknula je da hrvatski sustav ne oduzima autonomiju samo pacijenticama već i ženama koje unutar sustava rade. Uz ginekologe/inje, tu su i primalje – stručne osobe javnog zdravstva koje imaju vještine za izvođenje pobačaja. Ono što nedostaje jest proširenje opsega prakse na koju im je dano pravo. Njihova prisutnost u vršenju pojedinih segmenata medicinske prakse mogla bi rasteretiti sustav te unaprijediti njegovu osjetljivost i funkcionalnost. Primalje nisu samo asistentice liječnicima, one jesu i moraju biti samostalne zdravstvene djelatnice. Posebno nam je bilo drago čuti kada je izrazila nadu da će uskoro upravo ovaj priručnik postati dio stručne literature za primalje na Zdravstvenim studijima.
Na završetku, Lana Bobić je predstavila naš policy prijedlog, na kojem smo uz njenu stručnu podršku radile proteklih mjesec dana. Posebno je naglasila štetne prakse i manipulacije kojima su žene izložene, a koje medicinsko osoblje koristi kako bi ih obeshrabrilo u donošenju vlastitih odluka. Znajući za te prakse, usmjerile smo se na znanstveno utemeljene preporuke koje ne zahtijevaju zakonske izmjene (podsjetimo se, zakon nije mijenjan od 1978.) i koje imaju za cilj olakšati ženama pristup pobačaju, osigurati im poštovanje od strane medicinskog osoblja i pružiti neusporedivo bolju skrb od one koju sada primaju.
Govornice su zajedno istaknule važnost činjenice da besplatan, dostupan i siguran pobačaj doprinosi smanjenju opterećenja zdravstvenog sustava te samim time poboljšava kvalitetu usluge zdravstvenog sustava.
Pravo na prekid trudnoće u Hrvatskoj je ugroženo. Rodno uvjetovano nasilje je u porastu, u hrvatskom obrazovnom sustavu ne postoji seksualna edukacija, u zdravstvenom sustavu ženama se uskraćuje pravo na informiranje o kontracepciji, dok je seksualnost na općoj društvenoj razini – tabu tema. Nužno je da ove okolnosti i kontekst transformiramo tako da u centar rasprave stavimo ženu kao temeljnu jedinku seksualnog i reproduktivnog prava i zdravlja. Priručnik o skrbi vezanoj za pobačaj Svjetske zdravstvene organizacije alat je koji pokazuje načine kako doći do ovih transformacija, uvijek imajući u svom fokusu onu zbog koje i postoji – ženu.
Za kraj ne smijemo zaboraviti da pitanje pobačaja nije isključivo žensko nego i klasno pitanje, to je pitanje izbora, javnog zdravstva, ali i šireg konteksta ženskih (radnih) prava. Svaka žena mora imati slobodu odlučivanja o vlastitoj reprodukciji.
Nijedna nije slobodna, dok sve nismo slobodne!
*Online razgovor organiziran je u sklopu projekta koji podržava Zaklada Solidarna kroz Fond za žene u sklopu Programskih potpora za OCD-e.
*Grafika je pod licencom: Creative Commons-Attribution-NonCommercial-ShareAlike 4.0 International (CC-BY-NC-SA).
*Autorica grafike je: Olga Mrozek for IPPF x Fine Acts