Hrvatski odgojno-obrazovni sustav podjednako se ustalio kao tema među onima koji su u njega izravno uključeni, kao i među onima koji posljedice njegovih učinaka primaju posredno. Mišljenja su različita, ali najčešće su prožeta izrazima nezadovoljstva. Ustaljenim pritužbama u prilog idu rezultati državnih i međunarodnih istraživanja prema kojima opada ne samo znanje, nego i vještine i sposobnosti hrvatskih učenika. Osim opadanja znanja učenika, opada i zadovoljstvo odgojno-obrazovnih djelatnica i djelatnika. Godine 2013. provedeno je međunarodno istraživanje o uvjetima rada u školama i čak 90% hrvatskih nastavnica smatra da njihovo zanimanje nije cijenjeno i poštovano u društvu. Istraživanjem je potvrđeno i znano – da na svim razinama obrazovanja prevladavaju odgojno-obrazovne djelatnice, žene, u prosjeku četrdesetrogodišnjakinje. Na sveučilištima i fakultetima taj se broj mijenja i manje od 43% žena zaposleno je u visokom obrazovanju, a slične postotke nalazimo i u podacima o broju ravnateljica, pri čemu ih je na tim pozicijama manje od 50%.
Nastavnica u srednjoj školi nerijetko je zaposlena u više različitih škola i učestalo ih mijenja. Pritom uz školske obaveze, održava i dodatne aktivnosti za učenike, osmišljava poticajne projekte i dodatno se usavršava. Poznajete li nastavnice i nastavnike, možete provjeriti koliko dodatnih sati svoga slobodnoga vremena oni utroše na pripremu obrazovnih sadržaja za učenike. Uz to, za Hrvatsku je karakteristično da nastavnice pohađaju edukacije i treninge češće nego djelatnice u drugim zemaljama Europe obuhvaćenim TALIS-ovim istraživanjem (hrvatskih 96.8% odgojno-obrazovnih djelatnica redovito se stručno usavršava, dok europski prosjek iznosi 86.3%). O samosvjesti i zainteresiranosti hrvatskih nastavnica za kvalitetan rad i aktualizaciju nastavnoga procesa svjedoči i podatak o izrečenoj potrebi za usavršavanjem u području uporabe tehnologije u nastavi (hrvatska 19.7%, europski prosjek 19.7%) i osposobljavanju za rad s učenicima s invaliditetom (hrvatska 32.7%, europski prosjek 21.9%). Ono u čemu je hrvatska također bolja od prosjeka opet se može zahvaliti intrinzičnoj motiviranosti žena jer je njihov broj u onome što se naziva ”tipično muškim predmetima” u Hrvatsoj puno veći nego u zemljama Europe. Dok je europski prosjek žena koje predaju te predmete 37%, u Hrvatskoj iznosi dobrih 50%.
Jasno je, na svojim leđima hrvatski obrazovni sustav nose žene, žene koje su zainteresirane, nadprosječno često se usavršavaju i proaktivno traže područja u kojima bi mogle napredovati i osuvremeniti nastavu, a sve to uz plaće koje su manje od plaća njihovih, jednako obrazovanih kolega.
Istraživanja projekta „Gender Pay Gap: Nova rješenja za stari problem“, provedenoga 2016. godine u Zagrebu, pokazuju da je najveća razlika u plaćama muškaraca i žena upravo u dobnoj skupini od 35 do 44 godine, a u prosječna djelatnica u obrazovanju ima 43 godine. Razlika u plaćama vidljiva je u usporedbi s plaćama jednakoobrazovanih zaposlenika u drugim sektorima. Plaće odgojno-obrazovnih radnica (odgajateljica, učiteljica, nastavnica) uporno su manje od plaća jednako obrazovanih radnica i radnika koji također rade puno radno vrijeme i tijekom cijele godine. U zemljama obuhvaćenim istraživanjem Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, odgajateljice zarađuju 74%, a učiteljice 81% plaće jednako obrazovanih radnika zaposlenih puno radno vrijeme, nastavnici u višim razredima OŠ primaju 85%, a nastavnici u SŠ 89% plaće jednako obrazovanih kolega. Osim što je to nemotivirajuće i ponižavajuće za sadašnje radnice, ključan problem predstavlja što se takvim plaćama ne može privući kvalitetan kadar novih naraštaja koji bi se obrazovao za zanimanja o kojima ovise buduće generacije.
Mlada srednjoškolska nastavnica, diplomirana sociologinja Sara Mesaroš, u razgovoru je podijelila s nama svoja iskustva rada u odgojno-obrazovnm sustavu, a predsjednica Sindikata obrazovanja, medija i kulture, Božica Žilić osvrnula se na stanje i ukazala na područja na koja se može i treba utjecati. Cijeli razgovor možete poslušati u radio-emisiji udruge PaRiter, RadioAktivna, snimljenoj u sklopu projekta Prava, rad i žene, a pod pokroviteljstvom Fundacije Rosa Luxemburg.
Cijelu emisiju možete poslušati na Mixcloud.com.