Živa knjižnica će se održati online preko platforme Zoom 15. i 18. prosinca 2020. godine od 16 do 20 sati.
15. prosinca možete pričati sa sljedećim živim knigama:
Feministkinja
Predrasude
Kakve asocijacije dobivate kada izgovorite riječ feministkinja? Agresivna, muškobanjasta, lezbijka mrzi muškarce? To su neke od najčešćih predrasuda s kojima se susreću feministkinje. Feministkinja ima negativne konotacije u našem društvu. Veoma često se smatra da su žene danas ravnopravne muškarcima i da imaju jednaka prava, da je nejednakost u dalekoj prošlosti, da feminizam nije potreban te da se feministkinje stalno bune bez ikakvog razloga i uz to mrze muškarce. Ova negativna percepcija u društvu vodi do toga da se bojimo ili ne želimo nazvati feministkinjama. Zašto i sama pomisao na riječ feministkinja kod nekih zna izazvati kolutanje očima i sliku neobrijane mrziteljice muškaraca možete saznati od feministkinje koja je odlučila postati knjiga u Živoj knjižnici.
Naš prijedlog pitanja
Što mislite zašto su feministkinje negativno percipirane u društvu? Imate li ideju zašto se osobe ne žele predstavljati kao feministkinje? Zašto se pretpostavlja da feministkinje mrze muškarce? Jeste li se ikad susreli s negativnim komentarima kada ste rekli da ste feministkinja? Mogu li muškarci biti feministi? Ima li razlike između pojmova feministica i feministkinja?
Kad progovori ulična svjetiljka: priča beskućnice Elizabete
Predrasude
Iako je posljednjih godina zbog ekonomske krize broj beskućnika i beskućnica u Hrvatskoj drastično narastao, među građanima još uvijek prevladavaju mišljenja i predrasude da su beskućnici većinom alkoholičari, narkomani i neradnici koji su sami krivi za situaciju u kojoj se nalaze. Osim toga, ljudi ih često smatraju lijenima, problematičnima, nasilnima i opasnima.
Naš prijedlog pitanja
Kako ste i kada postala beskućnica? Kako se ljudi ponašaju prema beskućnicima? Gdje ste smješteni i na koji način preživljavate? Dobivate li podršku države? Imate li poteškoća pri pronalaženju posla? Je li beskućnicama teže nego beskućnicima?
Slijepa osoba
Predrasude
Što povezuje Al Pacina, Audrey Hepburn, Vala Kilmera, Bena Afflecka, Jamieja Foxxa, Danzela Washingtona i Rutgera Hauera? Osim što su svi velike filmske zvijezde, zajedničko im je da su svi tijekom karijere glumili slijepe osobe. Uzmemo li u obzir prisutnost slijepih likova na filmskom platnu te sam utjecaj filma na odražavanje i stvaranje izvrnutih predodžbi , postavlja se pitanje koji su se stereotipi najčešće provlačili kroz prikazivanje slijepih na filmu. Pa prvenstveno se slijepe osobe doživljava kao potpuno nesposobne za samostalan život i „brižne ili jadne“. Kao osobe čiji život više nema smisla. Kao osobe koje ne koriste modernu tehnologiju.
Naš prijedlog pitanja
Na koji način se snalazite u prostoru? Kako slijepi ljudi sanjaju? Jeste li se susretali s diskriminacijom? Jesu li vam ljudi spremni pomoći ako zatražite pomoć? Koje nove tehnologije upotrebljavate za lakše snalaženje? Jesu li mlađi više skloni upotrebi tehnologije od starijih? Koliko treba vremena da se nauči Brailovo pismo? Je li danas još uvijek važno znati Brailovo pismo? Kako bi se slijepe osobe mogle bolje i lakše integrirati u društvo?
Nevolje s rodom: kako je biti transrodna osoba u Hrvatskoj
Predrasude
Transrodnost i danas mnogi tretiraju kao bolest, nekakav mentalni poremećaj, shizofreniju. S druge strane, ona budi maštu te je ljudi vežu isključivo s operacijom. Jedan od rasprostranjenih stereotipa je da su trans osobe zapravo gej – da u određenom trenutku, velika količina „homoseksualnosti“ može dovesti do toga da netko poželi biti drugog spola kako bi bio/la „normalniji/a.
Naš prijedlog pitanja
Kada ste shvatili da niste osoba kakvom Vas Vaše društvo vidi? Jeste li naišli na neka loša iskustva u javnosti zbog transrodnosti? Jeste li naišli na poteškoće kod zapošljavanja? Koja je procedura pravnog okvira prilagodbe spola? Jeste li krenuli s tranzicijom (procesom prilagodbe spola)? Kako vaša obitelj reagira na proces koji prolazite? Koje su pozitivne, a koje negativne strane tranzicije?
Osoba s ADHD-om
Predrasude
Za osobe s ADHD-om (Attention Deficit Hyperactivity Disorder) se smatra da su samo nezrele ili neodgovorne. Također se smatra da ga mogu imati samo dječaci, a djevojčice ne. te da je odgoj faktor koji potiče ADHD ili da ga može izliječiti.
Naš prijedlog pitanja
Kada vam je dijagnosticiran ADHD? Koje simptome uključuje? Susrećete li se s nekim poteškoćama u svakodnevnom životu? Koje poteškoće ste imali u djetinjstvu? Jesu li druga djeca, nastavnici/e imali razumijevanja? Postoji li terapija za ADHD? Može i ADHD nestati u odrasloj dobi?
Od Mašhada do Zagreba – priča azilanta iz Irana
Predrasude
Stereotipi, ali i predrasude koje se najčešće pojavljuju jesu te da se radi o siromašnim osobama koje, umjesto da rade u svojoj zemlji, putuju na zapad Europe radi dobre socijalne pomoći ili pak uzimaju radna mjesta domaćim ljudima. To nisu izbjeglice nego ekonomski migranti koji žele bolji život na račun rada Europljana. Oni su neobrazovani, divljaci, lopovi i silovatelji.
Naš prijedlog pitanja
Jeste prije dolaska čuli za Hrvatsku? Što ste znali o Hrvatskoj? Koja stvar vas se najviše dojmila? Jeste li imali problema kod upisa u školu? Jeste li naišli na loša iskustva u javnosti? Kako to da ste migrirali u Hrvatsku? Imate li osjećaj da vas ljudi nisu prihvatili? Primjećujete li da vas ljudi na cesti „čudno“ gledaju (za Iranca)? Jeste li se ikada suočili s otvorenim vrijeđanjem zbog svoje boje kože? Kako na to reagirate? Bi li se voljeli vratiti u Iran?
Priča migranta iz Gane: Živjeti u Hrvatskoj
Napomena: razgovor će biti na engleskom, u prijavi je potrebno naznačiti je li vam potrebna prevoditeljica.
Predrasude
Stereotipi, ali i predrasude koje se najčešće pojavljuju jesu te da se radi o siromašnim osobama koje, umjesto da rade u svojoj zemlji, putuju na zapad Europe radi dobre socijalne pomoći ili pak uzimaju radna mjesta domaćim ljudima. To su ekonomski migranti koji žele bolji život na račun rada Europljana. Oni su neobrazovani, divljaci, lopovi i silovatelji.
Naš prijedlog pitanja
Jeste prije dolaska čuli za Hrvatsku? Što ste znali o Hrvatskoj? Koja stvar vas se najviše dojmila? Jeste li imali problema kod zapošljavanja? Gdje ste radili prije dolaska u Hrvatsku? Jeste li naišli na loša iskustva u javnosti? Kako to da ste migrirali u Hrvatsku? Imate li osjećaj da vas ljudi nisu prihvatili? Primjećujete li da vas ljudi na cesti „čudno“ gledaju radi boje vaše kože? Jeste li se ikada suočili s otvorenim vrijeđanjem zbog svoje boje kože? Kako na to reagirate? Nedostaje li vam život u Gani? Što vam najviše nedostaje?
Žena koja je pobijedila rak
Predrasude
Rak napada – ne prepoznaje spol, dob, status, zanimanje niti interese. Osobe koje ga pobijede uvijek su pobjednici/e – bez obzira na kolateralne žrtve. Kada se radi o ženi koja radi raka ostane bez jedne ili obje dojke, dogodi se da je se smatra „manje ženom“. Što točno čini ženu? Rak dojke se ne može prevenirati, ali se može na vrijeme otkriti i pravovremeni, početkom liječenja pobijediti u startu. Naš prijedlog pitanja
Osjećate li da Vas ljudi smatraju „manje ženom“ kada im kažete da nemate obje dojke? Je li Vam to bilo jako traumatično? Osjećate li da fali „dio Vas“? Mislite li da ste imali sreće i da ste zato pobijedili rak?
Kućanica svojim izborom
Predrasude
U današnjem društvu je uobičajeno osuđivati ženu radi njezinih izbora: ako se odluči graditi karijeru – nije joj stalo do obitelji, nije ona prava žene, kako ne želi djecu; ako se odluči imati djecu i kućanstvo: kakve su joj to vrijednosti, sigurno je lijena i ne radi ništa. Ako odluči kombinirati posao i obitelj: sigurno nešto ne radi dobro, ili posao ili djeca pate, ne može između. U svakom slučaju previše ljudi kojih se ta tematika ne tiče osuđuje ženin izbor. Briga o djeci i domaćinstvu je posao od 0-24 i inače se za taj rad dobije plaća (domaćice u domovima, odgajateljice u vrtići), ali ne u slučaju kućanice koja je to svojim izborom. Ona to radi besplatno i bez nagrade.
Naš prijedlog pitanja
Kada ste odlučili da ćete svoje vrijeme u potpunosti posvetiti domu i obitelji? Smatrate li da radi toga propuštate nešto u životu? Jeste li zadovoljni svojim odabirom? Mislite li da Vas ljudi smatraju manje sposobnom zato što ste odabrali biti kućanica?
18. prosinca možete pričati sa sljedećom živom knigom:
Osoba s autizmom
Predrasude
Za autistične osobe se smatra da su sigurno genijalci, primjerice u informatici ili matematici, ali da se ne snalaze u drugim životnim situacijama, primjerice u kontaktu s drugim osobama te da nemaju empatiju. Kada netko spomene autizam, često imamo predodžbu djeteta, dok su odrasle osobe s autizmom nevidljive ili se smatra da imaju intelektualne teškoće te da ne mogu biti samostalne. Neki pak smatraju da osobe s autizmom imaju specifičan fizički izgled, posebice žene i djevojčice. Ljudi obično pretpostave, ako znaju jednu osobu s autizmom, da znaju svaku: autizam je spektar i sve varira od osobe do osobe.
Naš prijedlog pitanja
Kada vam je dijagnosticiran autizam? Izlazi li Vam država u susret? Susrećete li se s nekim poteškoćama u svakodnevnom životu? Je li vam potreban asistent/ica? Jeste li u školi, vrtiću bili prihvaćeni? Jeste li i imate li neki oblik terapije? Jeste li zaposleni?